Evropska kampanja „za inkluziju” naljutila Francusku: Savet Evrope morao da povuče slogan “lepota je u raznovrsnosti kao što je sloboda u hidžabu”

Nataša Jokić, Strazbur

U suštini, slogani koje Francuska osporava „sloboda u hidžabu“ sasvim su u skladu sa multikulturalnom koncepcijom ljudskih prava grupa i manjina kakve primenjuje Nemačka. U suprotnosti su, međutim, sa ljudskim pravima pojedinaca kako to definišu francuski zakoni i ustav
(ilustracija, Propagandna fotografija Saveta Evrope kojom se poručuje “lepota je u raznovrsnosti kao što je sloboda u hidžabu”)

Savet Evrope, panevropska organizacija koja nadzire poštovanje ljudskih prava i načela pravne države 47 država-članica, uključujući sve zemlje EU, juče je sa svog sajta morao da povuče video-snimak i fotografije na kojima se poručuje “lepota je u raznovrsnosti kao što je sloboda u hidžabu” (na engleskom: „beauty is in diversity as freedom is in hijab“) ili “moj hidžab, moj izbor”.

Fotografije žene koja do pola lica ima hidžab, a druga polovina je prikazuje sa kratko ošišanom kosom i sporni video bili su tokom nekoliko dana postavljeni na stranicama odelenja Saveta Evrope “za inkluziju i borbu protiv diskriminacije”.

Materijal je povučen sa sajta posle burnih reakcija koje su stigle iz Francuske, a na izričiti zahtev francuske ambasadorke pri sedištu Saveta Evrope u Strazburu.

Savet-Evrope-Hidzab-reklama

Sporni propagandni plakat: Čak je i predstavnica organizacije za borbu protiv rasizma izjavila da je kampanja Saveta Evrope „nespretno“ izvedena

Reagovanja u Francuskoj i izborna kampanja

Većina kampanja za ljudska prava i protiv diskriminacije koje vodi Savet Evrope najčešće ostanu neprimećene u velikim medijima i na društvenim mrežama, ali je zato ova izazvala pravu buru.

Reagovala je pre svega Francuska u kojoj je zabranjeno nošenje hidžaba u državnim školama i državnim ustanovama svih vrsta jer se pokrivanje glave maramom smatra kao nošenje vidljivog verskog simbola.

Svi mediji prenose pojedinosti o ovoj aferi.

Nemačka je, istina bez mnogo uzbuđenja, podržala zahtev Francuske da se materijal u vezi sa „hidžabom“ povuče sa sajta Saveta Evrope. 

U Francuskoj su reagovale ne samo krajnja desnica već i sve druge političke grupe. Čak i umereni Zeleni i levi centar smatraju da je nedopustivo da se promoviše nošenje hidžaba iako je to dozvoljeno zakonom kao privatni izbor (osim u javnim ustanovama).

Žestina reakcija u Francuskoj, prvo na društvenim mrežama, zatim i preko medija, može da se objasni činjenicom da je kampanja za predsedničke i parlamentarne izbore već počela i da su islam i EU teme oko kojih će se sukobljavati sve ekstremnije orjentisani politički protivnici. Ovoga puta kao retko kada – skoro sve političke grupe bilo sa levice i bilo sa desnice – kritikovale su Savet Evrope.  

„Ne treba mešati slobodu veroispovesti sa promocijom onoga što je znak verske pripadnosti“, izjavio je portparol francuske vlade Gabriel Atal.

Liderka krajnje desnog Nacionalnog okupljanja i predsednička kandidatkinja Marin Lepen ocenila je da je reč o „skandaloznom i nedostojnom tekstu dok se milioni žena hrabro bore da izađu iz podređenog položaja“.

Na umerenoj desnici – ocene su nešto umerenije. Tako je Valeri Pekres, takođe kandidatkinja iz stranke desnog centra (Republikanci), rekla da je „zapanjena“ i da smatra da hidžab „nije simbol slobode već, simbol podređenosti“.

Na levici, Lorans Rosinjol (Laurence Rossignol), senatorka iz redova socijalista izrazila je žaljenje što (ispada) da slogan „sloboda je u hidžabu“ na kraju predstavlja promociju hidžaba.

Najmanje oštrine pokazali su Zeleni.

„Ako je reč o tome da se promoviše hidžab kao simbol slobode – možemo da se složimo ili ne složimo, ali pitanje je da li to uopšte treba da bude predmet kampanje Saveta Evrope“, izjavio je David Corman, nekadašnji šef Evropskih zelenih.

Čak je i predstavnica organizacije za borbu protiv rasizma izjavila da je kampanja Saveta Evrope „nespretno“ izvedena jer se stvara utisak da „žene nose hidžab samo zato jer to hoće, dok je poznato da su mnoge žene u muslimanskom svetu pokrivene zato što su na to primorane“.

Jedino krajnja levica, koja je svojvremeno učestvivala u kontroverznom maršu protiv islamofobije, za sada ćuti.

Nemačko-francuske razlike i evropske pare

Iako Savet Evrope, koji okuplja 47 zemalja članica i bavi se pre svega poštovanjem ljudskih prava, nije isto što i EU koja okuplja 27 država članica, mnogi su iskoristili priliku da prstom upru u Evropsku uniju koja je, istina, finansirala kontroverznu kampanju novcem poreskih obveznika država članica Unije.

Budžet kampanje Saveta Evrope za inkluziju i borbu protiv diskriminacije iznosi 439 miliona evra za period od 2014. do 2020. godine. Cilj programa je da “doprinese sproveđenju u delo načela jednakosti i ljudskih prava, upisanih u  (Lisabonski) ugovor, povelju i konvencije o ljudskim pravima“. 

Ova afera izoštrila je dve međusobno suprotstavljene koncepcije ljudskih prava: Jedna je proizašla direktno iz francuske revolucije 1789. godine i govori o ljudskim pravima građana - pojedinaca, pri čemu je veroispovest isključivo privatna stvar. Francuska zato nema manjine i njen ustav ne sadrži tu kategoriju.

Druga koncepcija – koju podržava Nemačka - govori o ljudskim pravima grupa, a ne pojedinaca, promovišući prava manjina koje nisu više samo etničke. Ova koncepcija zagovara multikulturni model koji preovlađuje u evropskim dokumentima bilo da je reč o EU ili o Savetu Evrope.

U suštini slogani koje Francuska osporava „sloboda u hidžabu“ sasvim su u skladu sa multikulturalnom koncepcijom ljudskih prava grupa i manjina kakve primenjuje Nemačka. U suprotnosti su, medjutim, sa ljudskim pravima pojedinaca kako to definišu francuski zakoni i ustav.

Savet Evrope objavio je sada saopštenje u kome kaže da će naći prikladniji način za vođenje kampanje protiv diskriminacije.

 

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...