SPORAZUM ZA POLITIČKU UPOTREBU?
U suštini sporazum znači da nema ničeg novog u odnosima EU-Srbija osim što se naglašava staro - da Srbija ima evropsku perspektivu uz poznati haški uslov.
Šta je u stvari sporazum koji je EU ponudila Srbiji i koji bi trebalo da bude potpisan 7. februara?
Jučerašnjom izjavom Milica Delević-Đilas, pomoćnik ministra spoljnih poslova Srbije indirektno je potvrdila je da je bila tačna "tvrda" interpretacija holandskog ministra diplomatije Maksa Ferhagena uoči izbora: sporazum koji je EU ponudila Beogradu nije "prelazni sporazum o stabilizaciji i pridruživanju" kako se moglo čuti prošle nedelje već "politički okvir za dijalog". Ministarstvo Srbije bukvalno je ponovilo Ferhagenovu formulaciju sporazuma. U suštini to znači da nema ničeg novog u odnosima EU-Srbija, osim što se naglašava staro-da Srbija ima evropsku perspektivu, da može da potpiše sporazum o stabilizaciji i pridruživanju ukoliko sarađuje sa Haškim sudom, a kada potpiše taj sporazum odluka o ukidanju viza za njene građane sasvim je moguća.
Praktična uloga ovakvog sporazuma sa tačke gledišta Brisela je u tome da njega u načelu ne mora da ratifikuje parlament Srbije jer je svima poznato da je većina poslanika u Skupštini protiv ratifikacije. Ovaj sporazum je šargarepa i batina u isto vreme - kako bude zatrebalo. Šargarepa jer kaže “vrata EU su otvorena - ispunite uslove”, a batina jer znači “dok ne ispunite uslove nema potpisivanja sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, dakle nema kandidature za EU, odnosno nema uvišestručavanja suma koje će EU uložiti u Srbiju”.
Da je sporazum “okrugao” i za višestruku političku upotrebu potvrđuje i predziborna kampanja gde su ga svi tumačili kako im je odgovaralo nazivajući ga i istorijskim u pozitivnom smislu i izdajničkim. Isto važi i za države EU. Ministri spoljnih poslova ovaj sporazum opisuju na različite načine, zavisno od toga kako se srpsko i kosovsko pitanje projektuju na unutrašnjepolitičkoj sceni u njihovim državama. Za rumunskog i slovačkog ministra diplomatije kao i ministarku spoljnih poslova Grčke ovaj sporazum je "istorijski" i predstavlja "kompromis izmedju zemalja članica". Zašto? Zato jer Rumunija i Slovačka podozrevaju separatističke zahteve svojih mađarskih manjina, a grčka ministarka Dora Bakojani pokušava da odgovori na žestoke kritike grčke opzicije da grčka diplomatija “sramno ćuti” kada je u EU reč o Srbiji i Kosovu.