SILA SAMO U SLUČAJU OPASNOSTI

Nataša Jokić

Konstantin Kosačov, predsednik spoljnopolitičkog komiteta ruske Dume

Posle nanovije sednice Parlamentarne skupštine Saveta Evrope, zamolili smo gospodina Konstantina Kosačova, jednog od predstavnika Rusije u ovom telu, za razgovor.

 

kosačov2 

 

Molim Vas, da li biste mogli da prokomentarišete rezultate prvog kruga predsedničkih izbora u Srbiji?

 

Kosačov: Pre svega želeo bih da naglasim da je to unutrašnja stvar Srbije. Rusija ne bi trebalo da izražava šta joj više odgovara i ona to ne čini. Mi imamo kontakt sa različitim političkim strankama u Srbiji i, naravno, lični kontakt sa oba kandidata u drugom krugu. Inače, veoma sam zadovoljan da mogu da izjavim da je prvi krug izbora bio sasvim u skladu sa standardima Saveta Evrope. Za mene je iznenadjujuće da Savet Evrope odlučio da ne pošalje posmatračku delegaciju na izbore, ali razlog za to je veoma dobar za Srbiju - to znači da niko nije dovodio unapred u pitanje dobre uslove izbora. Rezultat izbora je vrlo teško predvideti jer se sećamo da su 2003. godine predvidjanja govorila da će gospodin Nikolic biti pobednik ali je na kraju to bio gospodin Tadić. Rusija će biti spremna da saradjuje sa bilo kojim izabranim predsednikom Srbije. Vidim neke razlike u prilazu izmedju Nikolića i Tadića ali po meni te razlike nisu odlučujuće ni suštinske i neće stvoriti kontradikcije u našim odnosima kakav god da bude ishod drugog kruga izbora.

 

Ideje za Kosovo

Ovde, u Savetu Evrope bila je rasprava o Kosovu u kojoj ste i Vi učestvovali. Možete li molim Vas da prokometarišete tu debatu?

 

Kosačov: Imali smo više debata o Kosovu. Moram da kažem da je to jedna specifična tema jer svaki put podeli Parlamentarnu skupštinu Saveta Evrope na dva manje ili više jednaka dela i to zato što neki poslanici ovde ne zastupaju možda svoje soptveno mišljenje već stavove koji su negde već zauzeti, u nekim drugim organizacijama kao što su Evropska Unija ili NATO i žele da upotrebe Savet Evrope kako bi promovisali te stavove. Ali, hvala Bogu, ti ljudi ne čine većinu ovde u Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope. Ima evropskih političara koji imaju svoje sopstevno mišljenje i svoj sopstevni pogled na to kako bi stvari mogle da se odvijaju u slučaju da ta ideja o nezavisnosti Kosova ima nečiju podršku u Evropi.

 

Vrlo sam zadovoljan da mogu da kažem da u izveštaju o Kosovu u Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope ovoga puta nismo imali pokušaje da prodje ideja o nezavisnosti kao nešto što je bez alternative, da je to jedina opcija  kako je bio slučaj tokom prethodne (prošlogodišnje) debate o Kosovu. Ali nama to nije dovoljno. Mi verujemo da je najvažnije da se ne postavlja nikakv konačni datum za tu debatu o Kosovu. Mislim da je EU sposobna da doprinese nalaženju trajnog rešenja za tu krizu. Ali na jedan specifičan način. Da sam na mestu Evropske Unije moj predlog bi bio da EU prvo da do znanja Prištini da neće podržati jednostranu nezavisnost ukoliko ona bude proglašena. Drugi korak je da se otvori mogućnost za učlanjenje Srbije, uključujući Kosovo, u Evropsku Uniju. Korak broj tri: Posle prijema Srbije u Evropsku Uniju možemo da ponovo otvorimo raspravu o Kosovu ukoliko je to potrebno jer verujem da bi se u tom slučaju veliki broj problema rešio sam po sebi …dakle, u slučaju da Srbija, uključujući Kosovo, postane članica Evropske Unije.

 

Prošle nedelje u raspravi u Evropskom parlamentu koji okuplja poslanike iz 27 članica Evropske Unije mogla se čuti i poruka nekih poslanika da Srbija treba da izabere izmedju Rusije i EU. Kakav je Vaš komentar ovakvih poruka? Mislite li da one odražavaju vrlo komplikovan odnos izmedju Rusije i Zapada posebno SAD?

 

Kosačov: Potpuno je pogrešno postaviti pitanje "Evropska Unija ili Rusija". Oni koji to čine protivureče ideji da se stvori Evropa bez linija podele. Oni zagovaraju da se de facto i možda de jure stvori takva linija podele. Mislim da će se svi složiti sa mnom ako kažem da Rusija nikada neće postaviti takvo pitanje i na takav način, "Rusija ili Evropa". Jer mi sebe smatramo delom Evrope. Mi verujemo da članstvo Srbije, na primer, u EU nije u protivurečnosti sa dobrim odnosima izmedju Srbije i Rusije. Mi imamo vrlo pozitivno iskustvo u tom smislu sa drugim zemljama i ja verujem da EU treba da nastavi pregovore sa Srbijom ali pod uslovom da EU ne prizna Kosovo kao nezavisnu državu.

 

Rusi (opet) na Kosovu?

Gospodine Kosačov, jedno vrlo konkretno pitanje: u skladu sa tekstom Kumanovskog ugovora iz 1999. vojne snage NATO i Rusije treba da dodju na Kosovo posle povlačenja srpske vojske. Kao što znamo, pod Jeljcinovom administracijom ruske snage su napustile Kosovo i ostao je NATO. Mislite li da bi Rusija sada bila spremna da pošalje ponovo svoje snage na Kosovo u skladu sa slovom Kumanovskog ugovora?

 

Kosačov: Ideja Kumanovskog ugovora nikada nije bila da se pošalju bilo kakve trupe koje bi podržavale nezavisnost Kosova i njegovo otcepljenje od Srbije. Ideja je bila da se zaustavi rat i da se uspostavi mir. Dakle, u početku mi smo učetsvovali u toj operaciji ali čim smo shvatili da je operacija vodjena zbog nečeg drugog mi smo povukli naše trupe jer nismo hteli da učestvujemo u tako nečemu i nismo želeli tako nešto da podržavom našim prisustvom. Dakle, u slučaju da bi se ponovo došlo na onu incijalnu početnu ideju o miru, a ne o podršci nezavisnosti Kosova - ništa nije isključeno i verujem da bi Rusija u tom slučaju mogla ponovo da razmotri to pitanje i uzme učešća u takvoj operaciji. Ali to je za sada samo mogućnost. U suprotnom, mi to nećemo učiniti i nikada nećemo podržati nezavisnost Kosova ako to nije deo sporazuma sa Srbijom i ako to nije potvrdjeno od strane Saveta bezbednosti.

 

Kakav je stav Rusije o misiji Evropske Unije na Kosovu?

 

Kosačov: Nikakva misija ne može da bude poslata na Kosovo bez odluke saveta bebednosti UN. Ukoliko Evropska Unija ili bilo koja evropska organizacija počne bilo kakvu operaciju na Kosovu bez odluke SB UN - to bi onda predstavljalo otvoreno kršenje rezolucije 1244 UN, Povelje UN,  bilo bi to otvoreno kršenje medjunarodnog prava. Mi nećemo podržati medjunarodne organizacije i države koje sponzorišu takve odluke i ne poštuju medjunarodno pravo.

 

Kakav je Vaš stav o mogućnosti da se Kosovo podeli?

 

Kosačov: Mislim i dalje da treba da razgovaramo o očuvanju teritorijalnog integriteta Srbije. Ja verujem da pregovori treba da se nastave. Možda jedino u slučaju ako verujemo da pregovori ne mogu da se nastave ali ja sam u ovom trenutku ubedjen da je jedini činilac koji blokira pregovore  zapravo podrška koju su separatisti dobili sa strane - od NATO-a i Evropske Unije. Ukoliko bi te države i te organizacije prestale da šalju te signale (podrške) pregovori bi se obnovili i dobili smisao i perspektivu. Još je rano da se govori o nekoj drugoj mogućnosti, uključujući i mogućnost podele Kosova..

 

Prava Republike Srpske

Da li, po Vašem mišljenju, Republika Srpska treba da ima ista prava kao i Kosovo?

 

Kosačov: Mislim da u slučaju da medjunarodna zajednica prizna Kosovo kao nezavisnu državu, čemu se ja naravno veoma protivim, dakle u slučaju da se to dogodi pre ili kasnije, apsolutno isti uslovi, perspektive i prava treba da pripadnu drugim sličnim regionima svugde na svetu, uključujući Gruziju, uključujući Moldaviju, Azerbejdžan i brojne druge države i, naravno, Bosnu i Hercegovinu. I upravo zbog toga mi želimo da se napredak u traženju rešenja u takvim situacijama zasniva na primeni medjunarodnog prava. 

 

NATO nesposoban za savremene izazove

Ruski stav o Kosovu je "tvrdji" nego pre dve godine, na primer. Vi ste sada vrlo otvoreno protiv Ahtisarijevog plana. Da li je to za Vas i način da se zaustavi širenje NATO-a i da li Vas širenje NATO-a brine?

 

Kosačov: Naš stav može da izgleda tvrdji ali je u stvari nepromenjen jer smo mi protiv priznavanja jednostrane nezavisnosti Kosova. Sada govorimo jasnije, jer sada imamo Ahtisarijev plan i jasno zauzet stav NATO i verovatno stav Evropske Unije u pogledu njihove spremnosti da priznaju nezavisnost Kosova i mi moramo na to da reagujemo i odgovorni smo u tom smislu. Kada je reč o pitanju da li nas širenje NATO brine odgovor je "da", mi imamo izvesne sumnje u vezi sa tim i to iz prostog razloga što NATO nije sposoban da odgovori na postojeće izazove koji su sasvim različiti od onih kada je NATO ustanovljen 1945. Sada govorimo o širenju raketa za masovno uništenje, govorimo o medjunarodnom terorizmu - za to moramo da imamo širu saradnju nego što je samo saradnja unutar NATO. Na primer, pogledajte u tu skoro promašenu operaciju NATO u Avganistanu. Verujem da su i druge zemlje, isto kao i Rusija, zainterseovane da se reši ovaj problem ali Rusija ne može da učestvuje jer nije članica NATO. Mi bismo mogli mnogo više da doprinesemo rešavanju tog problema ali naše su mogućnosti ograničene jer je to operacija NATO, a mi nismo deo NATO. Takozvani Zapad je počinio veliku grešku ranih devedesetih kada je doneo odluku da nastavi sa širenjem, umesto da stvori druge okvire koji bi bili prihvatljivi za druge zemlje kao što je Rusija. Da smo pristupili izgradnji jedne takve "gradjevine" stanje bi sada bilo sasvim drugačije.

 

Upotreba atomskog oružja

Prošle nedelje komandant oružanih snaga Rusije, general  Balujevski izjavio je da ne isključuje preventivni nuklearni udar ukoliko bi suverenitet ruske teritorije ili teritorije njenih saveznika bio u opasnosti. Šta to znači u kontekstu krize oko Kosova?

 

Kosačov: Ne vidim nikakvu vezu izmedju te izjave i Kosova. Za mene, najvažnije u toj izjavi gospodina Balujevskog jeste što ona pokazuje da Rusija nije agresivna, Rusija nema plan da počne bilo kakvu vojnu operaciju protiv bilo koje zemlje na svetu ali, naravno, mi ćemo upotrebiti sve mogućnosti, uključujući nukelarne rakete, kako bismo odbranili Rusiju u slučaju da je to potrebno. Dakle, po mom mišljenju nema nikakve dramatične promene u postojećoj vojnoj doktrini Rusije i to je samo signal da je istina da Rusija ima vojnu moć (uključujući nukelarni potencijal) kao što je to slučaj sa drugim zemljama i mi smo spremni da upotrebimo taj potencijal u slučaju da smo u opasnosti. Ali ne bih želeo da previše dramatizujem tu izjavu. Rusija nema nikakav plan za bilo kakvu vojnu operaciju.

 

Ali gospodin Balujevski je rekao da je Rusija spremna na udar koji je preventivni, dakle ona bi bila ta koja bi prva uputila udar?

 

Kosačov: Koncept preventivnog udara nije ništa novo. Taj su koncept već prihvatile SAD i, koliko ja znam, druge nuklearne sile kao Velika Britanija i Francuska. Ponavljam da je ideja da se upotrebe ruske vojne snage u slučaju da postoji opasnost za Rusiju. Dakle to nikako nije vezano da bi se promovisali ruski inetresi i stavovi u svetu kroz upotrebu vojnih snaga. Na primer, ako neke susedne zemlje na svojoj teritoriji obučavaju teroriste da bi oni kasnije delovali u ruskoj teritoriji - u tom slučaju, naravno da ćemo reagovati i, možda, upotrebiti vojnu silu preventivno kako bi sprečili da se to desi. Po meni, ovako nešto bi predstavljalo izuzetnu sitauciju i apsolutno sam ubedjen da na taj način stvari shvata i komandat naših vojnih snaga.

 

Na koje je to saveznike Rusije mislio general Balujevski kada je dao svoju izjavu?

 

Kosačov: Teško mi je da ja interpretiram njegove misli ali mogu da kažem da u sadašnjem trenutku, hvala Bogu, nismo u situaciji da ozbiljno razmatramo takvu upotrebu vojnih snaga.

 

kosačov1

 

Otpor nezavisnosti Kosova

Gospodine Kosačov, kako mislite da bi Rusija mogla da spreči nezavisnost Kosova ako je SAD i druge zemlje zapada podržavaju?

 

Kosačov: Naravno, mi imamo ograničene mogućnosti. Mi to ne možemo da sprečimo ali mi možemo da onemogućimo da Kosovo postane u celini medjunarodno priznata država. To možemo. U slučaju da Kosovo deklariše jednostranu nezavisnost - mi ćemo prvo tražiti vanredno zasedanje Saveta bezbednosti i tamo ćemo insistirati da se ta odluka (o nezavisnosti) proglasi za ilegalnu. Drugo, ukoliko neke zemlje bilateralnim putem priznaju nezavisnost Kosova, mi ćemo to uzeti u obzir u kontekstu razvoja naših odnosa sa tim zemljama i mislim da ćemo uvesti neka ograničenja u odnosima sa tim zemljama u slučaju da su one prekršile medjunarodno pravo. I treće, rekao bih, iako nisam predsednik naše zemlje ali sam političar, dakle, trebalo bi da blokiramo pristup Kosova onim organizacijama u kojima mi to imamo mogućnosti da uradimo. Pre svega, to su Ujedinjene nacije jer je procedura  takva da nam daje mogućnost da blokiramo takvu preporuku Saveta bezbednosti. U tom slučaju Kosovo neće imati mogućnost da traži većinu u Skupštini UN.

 

Na kraju, možete li da kažete da li ćete priznati Abhaziju i Južnu Osetiju u slučaju nezavisnosti Kosova?

 

Kosačov: Situacija će u tom slučaju biti potpuno izmenjena i to je ono što ćemo pokušati da izbegnemo. Sada je prerano da se govori o tome šta će se dogoditi ukoliko se nešto dogodi na Kosovu. Mogu, medjutim, otvoreno i iskreno da kažem da ćemo ponovo razmotriti naš pristup u oba slučaja, i Južne Osetije i Abhazije ako Kosovo postane nezavisno i ako ga izvesne države priznaju.  


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...