SARADNJA SA KOSOVOM, PA EVROPSKA UNIJA

Autorka:    *Svetlana Vasović-Mekina

Rupel i Kušner smatraju da je neodgovorno od Srbije da želi članstvo u EU, a da istovremeno odbija saradnju sa Euleksom, Samardžić smatra da je njihovo pismo uvredljivo

Ministar za Kosovo i Metohiju Slobodan Samardžić ocenio je danas da je za Srbiju neprihvatljivo i uvredljivo "otvoreno pismo" sadašnjeg i budućeg predsedavajućeg EU Dimitrija Rupela i Bernara Kušnera. U pomenutom tekstu, objavljenom 2. aprila na internet sajtu slovenačkog ministarstva spoljnih poslova, dvojica ministara, Rupel i Kušner, navode pak da je neodgovorno od Srbije da želi članstvo u EU, a da istovremeno odbija saradnju sa misijama Unije, a tu u prvi red ističu Euleks, misiju EU na Kosovu, a zatim i posebnog predstavnika EU za Kosovo, holandskog diplomatu Pitera Fejta.


Rupel i Kušner (foto: Politika)

Zajedničko pismo ministara spoljnih poslova Slovenije Dimitrija Rupela i Francuske Bernara Kušnera ima i svoju englesku verziju. Kako saznaje "Politika", ona je nastala 31. marta u Parizu gde su se na sastanku uoči francuskog preuzimanja vođenja Evropske unije (1. jula) našli predstavnici Italije, Velike Britanije, Holandije, Španije i Slovačke uz šefove diplomatija aktuelne države na čelu EU – Slovenije, te domaćina, Francuske. Kako je "Politici" rekao portparol Rupelovog kabineta Bojan Brezigar, taj sastanak je usledio posle neformalnog susreta ministara spoljnih poslova zemalja Unije na Brdu kod Kranja (28. i 29. marta), a cilj štiva koje je potpisao prvo Rupel, a ispod njega Kušner, jeste "stimulacija Srbije u uključivanje u Evropu", odnosno podstrek "BiH da sprovede reformu policije", kao i "signal Makedoniji da se dogovori s Grčkom u pogledu spora oko imena" uoči samita NATO-a u Bukureštu. Za poslednju tačku ovog neuobičajenog slovenačko-francuskog apela možemo da zaključimo da je u Bukureštu doživela neuspeh.

Zanimljivo je da je zajednička izjava dva visoka zvaničnika EU, jednog iz trenutne predsedavajuće i drugog iz administracije koja će kroz nepuna tri meseca nastaviti tamo gde će Slovenija stati, dobila naslov "Otvoreno pismo", možda stoga što su ministri uzeli slobodu da "bez dlake" napišu ono, što se na Brdu kod Kranja samo šuškalo, pošto je Hašim Tači najavio da će Kosovo "priznati Srbiju".

Tako Rupel i Kušner u svom pismu i Srbiju, a ne samo Kosovo, proglašavaju "u mnogo čemu posebnim primerom", pa Srbiju ne samo da stavljaju uz rame sa Kosovom pošto je Priština 17. februara proglasila nezavisnost, nego je u očima EU sada takođe vide kao "jedinstveni slučaj". Rupel i Kušner otkrivaju i da je iza zatvorenih vrata sastanka na Brdu kod Kranja glavna tema u okviru debate o EU budućnosti Zapadnog Balkana bila baš Srbija, te da Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) "sada čeka na potpis", ali Srbija prvo mora "bez sumnje da ispuni svoje međunarodne i moralne obaveze pre nego što postane član evropske porodice". Ministri konstatuju i da je Srbija, koja je "tik pred izborima, još nesigurna u pogledu svoje budućnosti i da nije previše oduševljena Evropom", pa zato "sadašnja i buduća predsedavajuća EU", ubeđene su da treba "inovativnim pristupima podstaći srpske proevropske snage", navode i dva nova dodatna uslova za buduću evropsku integraciju Srbije.

Kao prvo, Srbija mora da prihvati misiju EU na Kosovu (Eulex), i kao drugo, "Srbi moraju da ispune svoju obavezu i da izbegavaju huškačke reči ili radnje koje bi mogle da ugroze bezbednost u regionu", a umesto toga "Srbija, poput svih drugih država koje se trude da postanu članica EU", mora da se "uključi u regionalnu saradnju"; to praktično znači da se od Srbije očekuje da neće insistirati na "kiparskom modelu" i da neće ignorisati Kosovo (kao što EU deo grčkog Kipra ignoriše nepriznati turski entitet), već da će u ime "dobre regionalne saradnje" zvanični Beograd prihvatiti nezavisnost Kosova.

Nije ništa manje zanimljivo poređenje engleske i slovenačke varijante istog pisma, a razlika je uočljiva već na početku teksta na engleskom jeziku u kome se saopštava da je na Brdu kod Kranja 27 članica EU poslalo "jasnu poruku" i "ponovo potvrdilo evropsku perspektivu za zapadni Balkan", što je "veoma potrebna" poruka posle proglašenja nezavisnosti Kosova. U slovenačkom prevodu piše da su ministri tek potvrdili "mogućnost evropske budućnosti zapadnog Balkana", dok je izostalo ono slanje "jasne poruke" koja je uz to "veoma potrebna". U originalu Rupel–Kušnerovog pisma navodi se da je "značajno" što su na Brdu bili "ministar spoljnih poslova Srbije Jeremić kao i kosovski predsednik vlade Tači", dok je u slovenačkom prevodu izostalo ono "značajno". Original pominje da "nije tajna" da je Srbija bila na tapetu susreta na Brdu, dok slovenački prevod izostavlja "tajnu" a uz to u narednoj rečenici hladno briše i pominjanje drugarstva između Slovenije i Srbije u nekadašnjoj SFRJ koje je apostrofirano u engleskoj verziji kroz želju Unije da Srbija postigne isto što i Slovenija, izraženu kroz frazu da je Slovenija bila "once Serbia's felow republic" (drugarska, prijateljska republika).

U slovenačkom prevodu je ispalo i "razumevanje" koje dva ministra izražavaju na početku pisma (u engleskoj varijanti) povodom stanja u Srbiji uoči predstojećih izbora. U (engleskom) originalu još piše da će dva ministra podržati predlog da se srpskim građanima omoguće besplatne vize, uz dodatak u slovenačkom predvodu: "za posetu u državama članicama".

Kušner je na engleskom potpisao da će "insistirati da Srbija ispuni svoje obaveze", dok u slovenačkom prevodu piše drugačije, pa je država svedena na narod rečima da "moraju Srbi ispuniti" svoj zadatak u pogledu bezbednosti u regionu. U vezi sa vizama, engleska izjava podvlači da bi vizne olakšice mogle da "osvoje srca i umove ljudi na Balkanu" i da ne treba potceniti ni "frustrirajući paradoks" koji se ogleda u činjenici da su građani nekadašnje Jugoslavije već putovali bez viza po Evropi pre 1990. U slovenačkom prevodu je nestala ljubazna konstatacija o "frustrirajućem paradoksu", umesto toga sledi formulacija "da ne smemo zaboraviti" kako su građani nekadašnje Jugoslavije putovali do 1990.

Ako je ovako neprecizno, bolje rečeno traljavo, prevedeno otvoreno pismo dvojice ministara EU kome MSP Slovenije pridaje takav značaj da ga promoviše na sopstvenom sajtu, onda se nameće pitanje kako izgledaju prevodi manje značajnih dokumenata i da li se pod slovenačkim vođstvom Unije obaveze države Srbije često pretvaraju u zadatke "Srba", u čemu se ogleda uobičajeno nacionalističko poistovećivanje građana sa državom koje je prisutno u slovenačkom političkom, ali i medijskom prostoru.

Ministar za Kosovo i Metohiju Samardžić je, prema Tanjugu, naglasio da je otvoreno pismo Rupela i Kušnera do sada najviši stepen nepoštovanja Srbije kao međunarodno priznate države od strane čelnika EU. "Budući da EU ima problem sa svojim unutrašnjim i međunarodnim pravom, a ne Srbija, EU mora preispitati svoju politiku prema Srbiji, koja se poslednjih meseci zasniva na kršenju prava", zaključio je Samardžić. Kako "Politika" saznaje u diplomatskim krugovima u Ljubljani, u okviru Evropske unije nastavlja se ubeđivanje Holandije i Belgije da omekšaju stav prema Srbiji kako bi se Beogradu ponudilo da SSP potpiše pre izbora zakazanih za 11.maj. I ovoga puta, kao i januara, kada je isti scenario prvi put bio na snazi, bilo bi potrebno da se haški tužilac Serž Bramerc pozitivno izjasni o saradnji Beograda sa Hagom, a zatim bi Brisel i Hag pristali da učine ustupak Beogradu po uzoru na hrvatski model iz 2005. kada je Zagreb postao kandidat za prijem u EU pre izručenja Gotovine, ali uz pismeno obećanje da će posle izbora uhapsiti Gotovinu (kome je Zagreb tada bio na tragu). Funkcioneri EU polaze od pretpostavke da Ratko Mladić neće biti u Hagu pre 11.maja, ali nadaju se da bi od vlasti (ili dela proevropski orijentisanih vlasti) u Beogradu mogli da dobiju bar pismeno obećanje o izručenju Ratka Mladića.

Kosovo komplikuje ovu ionako komplikovanu diplomatsku računicu jer se unutar i izvan EU već čuju upozorenja da Beograd ne može da računa i na Sporazum o pridruživanju i na "mekanu podelu Kosova". Potonje se po svoj prilici odnosi na predlog Slobodana Samardžića o načinu upravljanja delovima Kosova u kojima su Srbi u većini. To znači da su neke od vodećih zemalja EU, zajedno sa Vašingtonom, sklone da već sada uslove Beograd, odnosno da ga stave u poziciju da bira između ustupaka oko Kosova i ustupaka oko Sporazuma o pridruživanju. To je nova varijanta stare Holbrukove formule po kojoj Beograd mora da bira između Kosova i Evrope.

*Autorka je stalni dopisnik Politike iz Ljubljane

Izvor: Politika, 5. april 2008.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...