Izbori za lokalne i regionalne vlasti u Francuskoj: Potpuni poraz Makrona i Lepen

Nataša Jokić, Strazbur

Francuska je već duboko zašla u period sve dubljih političkih i ekonomskih turbulencija
(Lion, 27.06.2021 - glasanje u drugom krugu regionalnih izbora u Francuskoj)

Sinoć su u Francuskoj završeni izbori za lokalne i regionalne vlasti u Francuskoj. Drugi izborni krug prošao je - kao i prvi - u znaku rekordno niske izlaznosti građana na birališta i potpunog poraza stranke predsednika Makrona i krajnje desne partije Marine Lepen.

Makronova stranka nije uspela ni da se plasira u drugi krug, dok je Nacionalno okupljanje Marine Lepen sinoć definitivno izgubilo jedini region u kome je postojala šansa da osvoji vlast.

Glasalo se ukupno u 18 regiona – 13 u kontinentalnoj Francuskoj i pet regiona u prekomorskim teritorijama.

Posle-izborna karta Francuske pokazuje da desni centar sada ima više regiona nego ranije, dok su socijalisti uspeli da sačuvaju sve regione u kojima su do sada imali vlast.

Po jednom od brojnih tumačenja ovo je znak da Francuzi biraju stabilnost umesto radikalnih promena koje je obećavao Emanuel Makron na početku svog mandata 2017. godine.

Druga tumačenja opet upozoravaju da izbori na koje izađe samo jedna trećina od 45 miliona birača ne mogu da budu osnova za bilo kakve pouzdanije zaključke.

Izvesno je da su tradicionalni desni i levi politički centar sada oživeli. Njih je pre četiri godine na parlamentarnim izborima takoreći zbrisao Makronov politički pokret „U hodu“, privukavši u svoje redove mlade kadrove kako republikanaca tako i socijalista.

Mnogi se sada pitaju da li su regionalni i lokalni izbori otvorili put kandidatima levog i desnog centra za pobedu na predsedničkim izborima iduće godine.

Emanuel Makron i Marina Lepen očekuju da će na njima oni biti glavni kandidati ali - kao što smo videli juče na regionalnim izborima - to nije sasvim izvesno i treba računati sa iznenađenjima. 

Sa desnog centra, koji je dao najviše predsednika Republike, već se kao nezavisni predsednički kandidat oglasio Ksavie Bertran (Xavier Bertrand) bivši ministar zdravlja i ministar za rad.

Očekuje se da bi Republikanci mogli da se okupe oko Mišela Barniea (Michel Barnier), bivšeg ministra u više navrata i bivšeg evropskog komesara, poznatog u svetu kao „Mister BREGZIT“ jer je predvodio pregovarački tim EU u pregovorima o izlasku Velike Britanije iz EU.

Sa još uvek levice ima nagoveštaja da bi jedva postojeći socijalisti udruženi sa Zelenima mogli da pridobiju birače rešenjima za socijalna i ekološka pitanja. Njihovi potencijalni birači mogli bi da budu i dosadašnji simpatizeri „Nepokorene Francuske“ sa krajnje levice čiji lider Žan Lik Melanšon nije uspeo da održi elan i jedinstvo „trupa“ posle predsedničke kampanje 2017. godine.

Kakav gd da se scenario ostvari, Francuska je već duboko zašla u period sve dubljih političkih i ekonomskih turbulencija. Bilo ko da bude predsednik naći će se pred teškim rebusom kako kako ekonomsko političkim tako i diplomatskim zbog prestrojavanja saveza na zapadu i istoku i između Zapada i Istoka.

Stopa javnog duga Francuske u martu je iznosila 118,2 odsto ukupnog društvenog proizvoda.

Uprkos tome Francuska je jedna od zemalja koja finansira zaduživanje EU preko Evropske komisije kroz dužnički paket „obnova EU“. Kada se uzme u obzir količina subvencija koje će Francuska dobiti iz programa obnove EU i količina novca koji ona uplati u evropski budžet, ispada da će Francuska uneti u kasu EU 53 milijarde evra više nego što iz nje dobija. Nemačka na isti način „gubi“ dvostruko više, ali ona tako održava ekonomsku i kupovnu moć centralne i istočne Evrope koje su njena zona ekonomskog i političkog uticaja u kojoj je prisustvo Francuske skoro simbolično.

 

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...