Francuska vlada najavila kažnjavanje penzionisanih francuskih generala: Potpisali upozorenje da zemlji preti „islamizam“ i najavili puč

Nataša Jokić, Strazbur

Od političkih stranaka tekst je odmah, bez rezerve, podržala Marin Lpen, liderka krajnje desne stranke Nacionalno okupljanje – bivši Nacionalni front
(ilustracija, Naslovna strana nedeljnika Valeurs Actuelles - "Stvarne vrednosti")

Francuski nedeljnik Valeurs Actuelles, blizak krajnjoj desnici, objavio je tekst u kome dvadesetak generala u penziji i dve i po hiljade drugih potpisnika ne-aktivnih u vojnoj službi, upozoravaju vlast i vladu da „otadžbini“ preti raspad zbog udara koji joj nanosi „izvesni antirasizam“ i „islamizam hordi iz gradskih predgrađa“.

„Ako se ništa ne preduzme, zaključuju potpisnici teksta, politika popuštanja nastaviće da se širi u društvu… i na kraju će izazvati eksploziju i intervenciju naših drugova aktivnih u (vojsci)“, upozorava se  u tekstu objavljenom u nedeljniku Valeurs Actuelles, čiji su autori davdesetak penzionisanih generala.

fra-min-vojske

Ministarka vojske Francuske Florence Parly

Kazne za penzionisane vojnike

Nedeljnik Valeurs Actuelles naveo je imena 19 navodno aktivnih generala uz koja su navedeni njihovi rodovi vojske.

Ministarka vojske Florence Parly, međutim, izjavila je da su „neodogovorni tekst koji je objavio nedeljnik Valeurs Actuelles potpisali samo penzionisani vojnici, koji govore samo u svoje ime“.

Parli je, govoreći za javni radijski servis France Inter rekla da je od šefa generalštaba zatražila kazne u skladu sa pravilima koja se odnose na status pripadnika vojske.

„Pregled imena potpisnika je počeo i kazne će biti izrečene“, dodala je ona.

Svi mediji prenose da se (slučajno ili ne) datum objavljivanja teksta u nedeljniku Valeurs Actuelle podudario sa danom takozvanog alžirskog puča pre 60 godina. Tada je grupa od četiri generala pokušala da izvrši državni udar i odstrani Degola sa vlasti jer je on odlučio da se Francuska povuče iz Alžira i prihvati nezavisnost ove bivše kolonije.

fra-marine-lpen

Marin Lpen, liderka stranke Nacionalno okupljanje 

Politička tumačenja

Od političkih stranaka tekst je odmah, bez rezerve, podržala Marin Lpen, liderka krajnje desne stranke Nacionalno okupljanje – bivši Nacionalni front.

Među republikancima desnog centra izvestan broj političara izrazio je razumevanje za sadržaj teksta. Sa levice stižu kritike i optužbe da generali žele da likvidiraju republiku i izvrše državni udar.  

Marin Lpen objavila je u nedeljniku Valeurs Actuelles komentar u kome hvali sposobnosti predviđanja generala u penziji.

Neki se sada pitaju, s obzirom na otvoreno krajnje desnu ideološku orjentaciju nedeljnika Valeurs Actuelles, da li je ovaj komentar Lepenove bio unapred planiran u kombinaciji sa tekstom penzionisanih generala.

Predizborna upotreba

Većina medija dovodi ovaj tekst u vezu sa predsedničkim izborima koji se održavaju iduće godine i na kojima će Marin Lpen biti kandidatkinja.

Ovdašnji mediji navode da je inicijator spornog teksta, nekadašnji kapetan žandarmerije Žan-Pjer Fabr Bernadak (Jean-Pierre Fabre-Bernadac) izjavio juče (u utorak) za BFM-TV da nije nostalgičan kada je reč o francuskom Alžiru.

Pariski Libération preneo je, pozivajući se na podatke iz žnadarmerije, da je Bernadak imao funkciju u službi obezbeđenja u stranci Nacionalni front od 1993. do 1994.

Dnevnik Libération prenosi da je jedan od potpisnika, penzionisani vazduhoplovni general Antoan Martinez (Antoine Martinez), najavio da će biti kandidat na sledećim predsedničkim izborima i da će u njegovom programu značajno mesto zauzimati teme kao islmizacija, „emigracija vanevropskog stanovništva i nastanjivanje (Francuske)“. 

I drugi ovdašnji mediji prenose da je veliki broj penzionisanih generala koji su među potpisnicima, politički angažovan i blizak krajnje desnoj stranci Marine Lpen Nacionalno okupljanje (bivši Nacionalni front).

Privatna stanica BFM-tv, bliska Makronovoj administraciji,  prenela je da je njeno istraživanje pokazalo kako kontroverzni tekst grupe generala u penziji, zaključno sa utorkom, nije potpisao nijedan aktivni pripadnik vojske ali jeste 30 penzionisanih generala i ukupno dve i po hiljade pripadnika vojske (u rezervi).

Dnevnik Le Figaro, blizak desnom centru, navodi da su neki od potpisnika „dobro poznati“, podsećajući da je jedan od njih Kristian Pikemal, nekadašnji pripadnik padobranskih jedinica i komandant u Legiji stranaca, izbrisan sa spiska pripadnika armije jer je pre četiri godine, kao penzioner, učestvovao u političkim demonstracijama protiv migranata.

Iako ovo nije prvi put da ista grupa generala u penziji potpisuje tekst sličnog sadržaja – ovo je prvi put da ga prenose veliki elektronski mediji.

Patriotski gest ili državni udar

Otvorila se polemika u kojoj čujemo dijametralno suprotne odgovore na pitanje da li je ovde reč o dobronamernom patriotskom upozorenju ili o pobuni sračunatoj na rušenje demokratskog poretka?

 “Građanski rat”, kao realnu opasnost koja se nadvila nad zemljom, prvi put je ovde pomenuo iskusni političar Žerar Kolom (Gérard Collomb) u oproštajnom govoru održanom 2018. godine kada je predavao svoju dotadašnju funkciju ministra unutrašnjih poslova, zauzimajući distancu prema Makronovoj administraciji kojoj je do tada pripadao. Upozorio je tom prilikom da država kontroliše celu svoju teritoriju i da u perspektivi postoji opasnost od izbijanja građanskog rata.

Ostaje otvoreno pitanje da li podizanje „temperature“ povodom teksta penzionisanih generala odgovara ne samo krajnjoj desnici i Marini Lpen već i budućem predsedničkom kandidatu – sadašnjem predsedniku Makronu. Njegova je ambicija da ponovi dobitnu kombinaciju iz 2017. godine i nađe se u drugom krugu - sâm protiv Lpenove. Suština ovog računa je da se u drugom krugu izbora na Makronovu stranu prevuku glasovi svih onih koji nikada ne bi glasali za njega ali koji će ga podržati kako bi sprečili liderku krajnje desnice da postane predsednica Republike.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...