Pohvale predlogu Evropske komisije: Veštačka inteligencija treba da služi čoveku, a ne obrnuto

Nataša Jokić, Strazbur

Američki Volstrit žurnal ističe da je reč o do sada najznačajnijem pokušaju da se reguliše upotreba AI tako što se predlaže da isključivo policija može da upotrebi program za prepoznavanje lica
(ilustracija, Da li su moguća pravila za upotrebu veštačke inteligencije)

Svi zapadni mediji pozdravljaju projekat Evropske komisije kojim se predlaže da budu ustanovljena pravila i uslovi za korišćenje veštačke inteligencije (artificial intelligence - AI). Cilj je zaštita osnovnih ljudskih i demokratskih prava i privatnosti od zloupotreba AI.

Ovaj predlog Evropske komisije, ocenjen kao prvi pokušaj da se pomire trka za profitom i osnovna etička načela, izazvao je brojne komentare i analize širom sveta.

Očekivana pravila

Na više od sto stranica u predlogu Evropske komisije otvara se čitav niz tema, od razvoja algoritama do aplikacija za prepoznavanja lica koje se već masovno koriste u brojnim zemljama. Evropska komisija predlaže da bude uveden nadzor nad ciljnom kontrolom ponašanja ili manipulacijom učesnika na internetu. Ukratko, konačno će biti postavljena pravila u ovoj oblasti u kojoj „nema reda“.

Kina koristi programe za kontrolu, dok SAD oklevaju da uvedu regulaciju iz straha da zaostanu u trci „za veštačku inteligenciju“. Lorans Devilie (Laurence Devillers), profesorka na Univerziteti Paris-Sorbonne ocenjuje zato za France 24 da je predlog Evropske komisije pre svega „politički akt“.

New York Times prenosi da Evropska komisija predlaže način na koji vlade mogu da koriste orgoman tehnološki i naučni napredak koji sa sobom nosi i brojne moralne opasnosti. 

Američki Wall Street Journal ističe da je reč o do sada najznačajnijem pokušaju da se reguliše upotreba AI tako što se predlaže da isključivo policija može da upotrebi program za prepoznavanje lica.

Sistemi veštačke inteligencije treba da budu klaisifikovani s obzirom na stepen potencijalne opasnosti koju oni predstavljaju za društvo.

NYT izveštava da će najrizičniji programi biti kontrolisani, a zloupotrebe kažnjavane u visini do šest odsto vrednosti posla kojim je prekršeno pravilo. Među najkritičnijim infrastrukturnim programima nalaze se programi za selekciju prilikom prijema na univerzitet ili selekcija kandidata za kredit. 

Traženje „evropskog puta“

Italijanska La Repubblica pozdravlja načelo po kome moralne granice treba da budu te koje garantuju zaštitu demokratije i privatnosti u čemu Evropa ima pionirsku ulogu. „Ideja je da se nađe evropski put između kineskog digitalnog autoritarizma i totalne slobode američkog tražišta. Reč je ovde o jednom kulturnom pristupu na kome Brisel radi godinama, a koji će biti pretočen u jedan od ključnih pasusa o novim pravilima: algoritmovi našeg kontinenta treba da budu ´hranjeni´ podacima koji odslikavaju evropske vrednosti… Ako se, nasuprot tome, ispostavi da je jedan sistem veštačke inteligencije bio ´hranjen´ podacima koji oličavaju predrasude, rasizam ili diskriminaciju, onda taj sistem treba da bude vraćen na početnu nulu i da se obrazuje sa novim podacima.“

Danski Politiken piše da predlogom o regulaciji AI Evropska komisija „pokušava pronađe treći put između nadzornog kapitalizma kineske države i puštanja da se stvari same regulišu kako to čine Amerikanci. Regulacija koju predlaže Evropska komisija trebalo bi da zaustavi sistem državnog ocenjivanja građana kakav praktikuje Kina i da postavi u (zakonske) okvire policijsko-biometrijski nadzor koji se masovno koristi. To je dobra vest ali treba ići još dalje, kako bi se pre svega regulisao privatni sektor koji je takođe zasnovan na algoritmima koje je često nemoguće dešifrovati.“

Nemački Süddeutsće Zeitung piše da ukoliko Evropska komisija želi da uspe, ona treba da ostvari svoje predloge o regulaciji na svetskom nivou. „Sve će zavisiti kako će igra biti odigrana između super sila – Kine i SAD. /…/ EU treba da formuliše pravila na način dovljno predvidljiv da SAD bar mogu da steknu volju da ih poštuju. To je pravi poklon za predsednika Bajdena kojeg Evropa ponovo zanima. Ne bi bilo naodmet da se ograniči lobistička moć džinova veštačke inteligencije (Facebook, Google et Microsoft) u njihovoj sopstevnoj zemlji.“

„Slabljene vlasti“ tehnoloških džinova

NYT navodi da Stari kontinent nije jedini koji „traži strožiji nadzor“ i da su vlade iz celog sveta, „svaka iz svojih političkih razloga“, spremne da „oslabe vlast“ džinova tehnologije. 

Mediji uglavnom ističu da će posledice mera regulacije AI koje predlaže Evropska komisija pre svega osetiti „velika preduzeća koja su mnogo uložila u istraživanja veštačke inteligencije kao Google, Amazon, Facebook i Microsoft ali i druga brojna preduzeća“.

Većina medija citira komesarku EU Margaret Vestager koja je poručila da u oblasti veštačke inteligencije „poverenje nije luksuz već nasušna potreba“.

Nemački Frankfurter Allgemeine Zeitung ocenjuje da je šteta što se Evropa usredsređuje na „tamnu stranu“ veštačke inteligencije, a pri tom ekonomski zaostaje u tom sektoru. „Investicije u AI u SAD iznose blizu 20 milijardi dolara, u Aziji polovinu od te sume, a u Evropi tek petinu“, piše ovaj list i ocenjuje da bi zbog ovakve orjentacije Evropljani mogli da zažale „naročito posle lošeg iskustva EU sa vakcinalnom strategijom zasnovanom na apsolutnoj bezbednosti“. 

Britanski Financial Times naglašava da evropska politika regulacije neće početi sutra da se primenjuje. O novim pravilima raspravljaće se u svakoj državi članici, zatim u Evropskom parlamentu da bi do postavljanja AI u zakonske okvire možda došlo „naranije 2023. godine“.

 

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...