Evropski mediji o gasovodu: “Severni tok 2”, jabuka razdora među zapadnim saveznicima

Nataša Jokić, Strazbur

I pored uzpozorenja SAD i Francuske da treba da obustavi izgradnju gasovoda Severni tok 2, Nemačka ulazi sa Rusijom u novi projekat proizvodnje i transporta “zelenog hidrogena”
(ilustracija, Gasovodi iz Rusije prema Evropi)

Francuska je ovih dana ponovila da se protivi nastavku izgradnje podmorskog gasovoda Severni tok 2 koji direktno povezuje Rusiju i Nemačku. Razlog je onaj koji od samog početka, pod raznim administracijama, ponavlja Vašington: Evropa ne sme da postane energetski zavisna od ruskog gasa.

Gasovod Severni tok 2 koji treba da poveže Rusiju i Nemačku i čija je izgradnja već odmakla – truje evropske odnose – piše pariski dnevnik Le Monde.

Gasovod, Francuzi i Nemci

Prema pisanju ovog lista, gasovod unosi razdor. S jedne strane su evropske države koje smatraju da treba na realan način pristupiti odnosima sa Rusijom. Sa druge strane su one koje se zalažu za oštar stav prema Rusiji kako bi se umanjila energetska zavisnost u odnosu na nju.

“U ponedeljak 22. februara u Briselu, kada su evropski ministri spoljnih poslova usvojili plan sankcija protiv ruskih lidera umešanih u hapšenje i zatvaranje opozicionara Alekseja Navljnog, sudbina podmorskog gasovoda Severni tok 2 nije pominjana zvanično. 

“To je trgovinski projekat, nema razloga da o tome razgovaramo - rekli su učesnici ministarskog sastanka”, prenosi Le Monde.

Pariz se već u više navrata izjasnio da treba obustaviti izgradnju gasovoda Severni tok 2. Francuski državni sekretar za evropske poslove Kleman Bon (Clément Beaune) sada je iskoristio priliku da ovo ponovi povodom osude ponašanja ruske administracije prema opozicionaru Alekseju Navaljnom.

Stav Francuske je poznat od ranije i nikoga nije iznenadio. Nikoga nije iznenadilo ni to što se administracija u Berlinu napravila da ništa nije čula.

„Lako je Francuskoj“

Nemački dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung  konstatuje da je Francuskoj lako jer daleko manje zavisi od gasa nego Nemačka pa može sebi da dozvoli da kritikuje gasovod čija je izgradnja skoro završena. 

“Lako je Francuskoj da ima takve zahteve jer je njena energetska situacija sasvim drugačija nego nemačka”, piše FAZ. List objašnjava da Nemačka uvozi 70 odsto više gasa nego Francuska.

Glavni snabdevač Francuske gasom nije Nemačka već Norveška. Iz Skandinavije potiče 39 odsto gasa uvezenog  u Francusku. Uz to Francuska uvozi dvostruko više gasa iz Skandinavije nego iz Rusije. Njeni snabdevači su raznoliki jer Francuska, osim toga, kupuje gas i od Katara i SAD.

Konačno, Frankfurter alemaine caitung, kao dodatni element koji Francuskoj omogućava da zahteva obustavu izgradnje Severnog toka 2, navodi i činjenicu da se struja u Francuskoj proizvodi samo 7 odsto iz gasnih izvora a 71 odsto iz nuklearnih reaktora. Štaviše, zbog klimatske politike Pariz će do 2028. godine smanjiti korišćenje gasa za četvrtinu. 

Pariski Le Monde priznaje da je stav Francuske dvosmislen i podseća da je u prvo vreme francuska administracija „mlako“ branila projekat, ne praveći od toga „glavnu priču“ i smatrajući da je to „uglavnom nemačka stvar“.

Francuski predsednik Emanuel Makron promenio je stav prošlog leta kada je izjavio da ne misli da stav koji EU treba da zauzme prema Rusiji treba da podstiče zavisnost u odnosu na Ryusiju.

„To je uvek bio razlog moje rezervisanosti u odnosu na projekat Severni tok 2. Kancelarka Merkel to zna”, rekao je Makron.

„Most između Rusije i Evrope“

Sa izuzetkom Zelenih i nekolicine članova Hrišćansko demokratske unije – CDU (partija desnog centra kancelarke Merkel), sve nemačke političke stranke podržavaju projekat Severni tok 2, uključujući i socijaldemokratsku partiju – SPD (levi centar) koja je članica vladajuće koalicije. Bivši kancelar Gerhard Šreder (SPD) nalazi se na čelu uprave Severnog toka.

Da bi odbranio projekat gasovoda predsednik Nemačke Frank-Valter Štajnmajer nedavno je izjavio da je to “jedan od poslednjih mostova između Rusije i Evrope”.

Severni tok 2, čija je izgradnja trebalo da bude završena krajem 2019. godine, treba da omogući ruskom Gazpromu da Evropi dostavi 55 milijardi kubnih metara gasa godišnje. Vrednost projekta je 9,5 milijardi evra.

Polovinu finansira Gazprom, a drugu polovinu pet evropskih grupa: francuski Engie, nemački Uniper et Wintershall, austrijski OMV i britansko-holandski Shell. U početku je bilo predviđeno da evropske grupe učestvuju u izgradnji.

Usledilo je ono što pariski Le Monde naziva „diplomatskim teškoćama“: Zbog pritiska i američkih pretnji sankcijama preduzećima uključenim u izgradnju gasovoda Severni tok 2, evropske grupe odlučile da učestvuju samo u finansijskim operacijama.

Raznovrsni protivnici

Projektu se protivi, pre svih, Ukrajina koja je sa Rusijom u ratu posle prisajedinjenja Krima. Vlada u Kijevu strahuje da bi mogla da izgubi značajan izvor prihoda zbog Severnog toka 2 koji će omogućiti direktno dopremanje gasa u zapadnu Evropu bez prelaska preko ukrajinske teritorije.

Pariski Le Monde ovih dana je preneo da je imao uvid u diplomatsku notu koju je Ukrajina poslala EU. U njoj se ukazuje da bi napuštanje projekta Severni tok 2 „poboljšalo evropsko jedinstvo“ ali i „sliku o Nemačkoj koja je pomračena zbog stalnih mešanja i manipulacija Kremlja“.

Sa izgradnjom Severnog toka 2 ne slažu se ni Poljska, baltičke države (Litvanija, Letonija i Estonija) i Slovačka. One bi, takođe, mogle da izgube zaradu koju imaju kao tranzitne zemlje kroz koje ruski gas prolazi do zapadne Evrope.

Više od svih projektu se protivi Danska kroz čije teritorijalne vode treba da prođu cevi. Kopenhagen je toliko odugovlačio sa izdavanjem potrebnih dozvola da je morala da bude promenjena trasa gasovoda, navodi Le Monde, dodajući da ljudi iz konzorcijuma gasovoda postavljaju pitanje da li je Danska pod američkim pritiskom.

„Od samog početka Vašington je objasnio da ima za cilj odbranu položaja Ukrajine i da ne želi da pusti da se poveća zavisnost Evrope od ruskog gasa“, analizira Le Monde, ističući da postoji još jedan cilj koji SAD ne priznaju na izričit način, a taj je  „… pogurati“ Evropljane  da kupuju američki gas, „freedom gas“  - gas slobode, kako je govorio Donald Tramp.

Le Monde navodi da je bivši američki predsednik tražio od nemačke kancelarke da u zamenu za njegovo prihvatanje izgradnje Severnog toka 2 – Berlin pristane da investira milijardu evra u kupovinu američkog tečnog gasa.

Navodno je, prema pisanju Die Zeita, nemački ministar Olaf Šolc (Olaf Scholz) predlagao sličnu nagodbu SAD. Udruženje za odbranu čovekove okoline Deutsche Umwelthilfe naknadno je objavilo Šolcovo pismo koje potvrđuje ovu verziju.

Iako su radovi na gasovodu Severni tok ponovo počeli u decembru prošle godine, francuski mediji prenose da su u institucijama EU skoro svi ubeđeni da će američki pritisak onemogućiti završtak ovog projekta.

Pariski Le Figaro citira Juul Jorgenson, generalnu direktorku za energiju u Evropskoj komisiji koja kaže: „Severni tok ne doprinosi bezbednosti Evropske unije“ i dodaje da „samo Nemačka može da prekine izgradnju (gasovoda)“.

U Briselu Verner Hojer (Werner Hoyer), predsednik Evropske investicione banke izjavio je krajem januara:

“…recimo to na jednostavan način – sa gasom je gotovo.“

Nezadrživo približavanje Moskve i Berlina u energetskom sektoru

„Ostaje da se položi još samo 160 kilometara čeličnih cevi na dnu Baltičkog mora, ali za nemačku vladu ta završna etapa je teža nego bila koja prethodna. Severni tok 2 kritikuju Amerikanci, ne podržavaju ga Evropljani. Ovaj projekat, namenjen snabedavanju gasom Nemačke i dela Starog kontinenta, postao je politički teret za kancelarku”, piše Le Figaro.

Francuski ekonomski dnevnik La Tribune izveštava da „Merkelova traži izlaz (u slučaju opasnosti) jer postoji opasnost da je njeni partneri izoluju i to – što je paradoksalno -  u trenutku kada nova američka administracija traži približavanje sa Evropskom unijom“. 

To, izgleda, ipak nije dovoljno da bi zaustavilo približavanje Moskve i Berlina u energetskom sektoru. 

La Tribune prenosi da Nemačka razgovara sa Rusijom o novom projektu u proizvodnji i transportu, „zelenom hidrogenu“. To je ovih dana potvrdio i nemački ministar ekonomije Peter Altmajer. Ruski ministar industrije Denis Mantourov, izjavio je sa svoje strane, da je Moskva spremna da investicijama u tehnologije dâ prioritetno mesto...

 

 

 

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...