Micotakisov povratak na zakone iz vremena vojne diktature

Aleksandar Manić

Novi Micotakisov zakon ukinuo je slobodu univerziteta i dodatno oslabio obrazovni sistem Grčke: Sociologija se izbacuje iz programa, umetnost će kao predmet postojati samo u najnižim razredima, dok će engleski jezik biti favorizovan i uveden već u predškolsku nastavu
(ilustracija, Protesti atinskih studenata protiv povratka zakona vojne hunte o slobodnim intrvencijama policije na fakultetima)

Uprkos sanitarnoj krizi koja potresa grčku politiku, privredu i ekonomiju i koja zahteva ujedinjenje svih nacionalnih snaga, najjača opoziciona stranka Siriza, morala je, krajem januara, da interveniše povodom donošenja novih zakona o školstvu. Kosta Gavroglu, nekadašnji Ciprasov ministar obrazovanja, upozorio je da su novi zakoni neposredni povratak ka diktaturi pukovnika u periodu 1967-74.

Naime, novi zakon ukida univerzitetski azil uveden 1982. godine kojim se garantovao slobodan promet ideja i mišljenja u univerzitetskom svetu. Zasnovano na studentskoj pobuni protiv vojne diktature 17. novembra 1973. godine, koja je bila ugušena u krvi, uvedeno je da policija može da uđe u fakultetski prostor samo u posebnim uslovima. Novi Micotakisov zakon upravo je ukinuo ovu slobodu stečenu u pobuni i krvi. Istovremeno, novi zakon dodatno je oslabio obrazovni sistem Grčke. Sociologija se izbacuje iz programa, umetnost će kao predmet postojati samo u najnižim razredima, dok će engleski jezik biti favorizovan i uveden već u predškolsku nastavu.

micotakis-vakcinisanje-

Kirjakos Micotakis, šef grčke vlade, među prvima se vakcinisao protiv virusa korone, dajući tako primer sugrađanima koji su iskazali sumnju u neophodnost vakcinacije

Kriminalizovanje uličnih protesta

Kirjakos Micotakis, nekadašnji stručnjak za finansije, posle pobede na parlamentarnim izborima jula 2019. godine, izabran je za šefa grčke vlade, zahvaljujući glasovima klasične desnice, ultraliberala i ekstremne desnice bliske neonacističkim tendencijama. Njegov dolazak na vlast poveo je Grčku ka "moralnom poretku". Na ekonomskom planu, Micotakis je liberal, ali u pitanju je određena maska koja mu omogućava da, na autoritativan način, zavede vrlo konzervativnu politiku na svim društvenim planovima.

Tek što je stigao na vlast, Micotakis je najavio smanjivanje poreza na imovinu za 22 odsto, što pogoduje samo najbogatijima. Potom je ukinuo poresku brigadu koja se borila protiv korupcije u najvišim sferama privrede. Takođe, idući na ruku najbogatijim preduzećima, on im je smanjio porez na prihod, a rentijerima je smanjio porez na dividende.

Nalik Trampovoj i Makronovoj vladi, dobar broj ministara i savetnika Micotakisove vlade, došao je iz sveta biznisa. Sasvim prirodno, oni gledaju da zaštite svoje interese, što se videlo tokom epidemije i karantina. Novac koji je država namenila štampanim medijima, televiziji i internetu, podlegao je isključivo klijentelističkim potrebama, te se zato nikada nije saznalo na kojim principima je počivala pomoć.

Takođe, radi suzbijanja bilo kakvog protesta, vlasti, koje u grčkom parlamentu Vuli imaju apsolutnu većinu, usvojile su zakon kojim se kriminalizuju manifestacije. U pitanju je prepisivanje zakona iz 1971. godine, iz vremena diktature pukovnika. Do Micotakisa, javne manifestacije su mogle da se održavaju bez ograničenja, ako okupljanje nije bilo zabranjeno. Danas, da bi se manifestovalo, neophodno imati dozvolu od policije. Istovremeno, uvedena je obaveza imenovanja osobe odgovorne za manifestaciju koja je krivično odgovorna za svako događanje tokom manifestacije.

micotakis-ostrvo-bahato

Kirijakos Micotakis, sa svitom od preko trideset osoba, posetio je ostrvo Ikariju 6. februara, u trenutku pojačanja karantina, i izazvao bes i porugu grčkih građana

Poslovne veze javnog i privatnog sektora

Micotakisova ekonomska politika ima dobar odjek u inostranstvu, jer je on obećao reforme koje bi omogućile vrlo povoljne uslove za strana ulaganja. Najvažnija ulaganja bila su predviđena za turistički sektor i izgradnju luksuznih hotelskih kompleksa koji bi doveli imućniju klijentelu. Najveći projekti su luksuzni hoteli i golf tereni u argolidskom gradiću Kiladi (400 miliona evra), a potom i marina Alimos - projekat koji bi ovu luku na atinskoj rivijeri pretvorio u najveću te vrste u istočnom Mediteranu i tako doveo nove turiste.

Verovatno najvažniji od svih jeste projekat Eliniko (8 milijardi evra) na mestu starog aerodroma, takođe na atinskoj rivijeri. Projektom su predviđeni neboderi za stanovanje, hoteli, tržni centri, kockarnice i plaže. Na čelu ovog projekta se nalazi kompanija Lamda, vlasništvo milijarderske porodice Lacis. Inače, jedan od čelnika te kompanije koja je, takođe, izgradila luksuznu marinu Flisvos na atinskoj rivijeri, stavljen je za zamenika ministra okoline i ekologije.

Stvarajući poslovne veze javnog i privatnog sektora, Micotakis je otvorio vrata za poboljšanje infrastrukture. Ta buduća poboljšanja privukla su pažnju domaćih i stranih investitora, vezanu za vanhotelski turizam. Tokom prošle godine, potražnja za letnjikovcima je skočila za 200 odsto i Grčku stavila na prvo mestu u potražnji kuća i stanova. Zbog grčke ekonomske krize cene stambenog prostora bile su prepolovljene, ali se sada lagano vraćaju na svoj nivo.

grcka-cipras

Aleksis Cipras (Siriza), prethodni šef vlade, a danas šef najjače opozicione stranke, oštro je kritikovao Micotakisov povratak političkom konzervativizmu

Vladanje u korist najbogatijih

Od 2008. godine, Grčka prolazi kroz vrlo težak period, a 2015, prvi put u istoriji, levica je došla na vlast. Tokom svog mandata, Cipras (Siriza) održao je Grčku u evro zoni, uprkos zahtevima nemačkog ministra finansija Volfganga Šojblea, da Grčka napusti evro zonu i vrati se na drahmu. Šojbleov zahtev je Grčku vodio u propast, što je Cipras uspešno izbegao.

Inače, Cipras se trudio da pomogne najsiromašnijima i srednjoj klasi, ali Micotakis nije za to zainteresovan. Njegov prioritet je, kao i Makronov u Francuskoj, da zadovolji najbogatije građane.

grcka-maketa-Eleniko

Maketa za projekat Eleniko (8 milijardi evra) na atinskoj rivijeri, na mestu starog aerodroma, sa stambenim zgradama, hotelima, tržnim centrima

Teano Fotiu, nekadašnji zamenik ministra za društvenu solidarnost prokomentarisao je rad nove vlasti:

"Bez države koja štiti građane, neće biti pravednog napretka. Mi smo, 2015. godine, dobili državu u bankrotu i morali smo, u kratkom roku, da je rekonstruišemo." Naime, Siriza i Cipras zatekli su, 2015. godine, prazne državne kase, a kada su 2019. godine napustili vlast, u kasama je ostalo 37 milijardi evra.

Neposredno pred početak epidemije, nezaposlenost u Grčkoj bila je 19 odsto (dve trećine su mlađi od 30 godina), što je predstavljalo sličan nivo kao u istom periodu 2019. godine. Tokom epidemije, kao i sve evropske ekonomije, grčka ekonomija je pretrpela štetu.

Grčki izvoz, uključujući naftu i pomorski saobraćaj, sa 34 milijarde pao je na 31 milijardu evra. Međutim, ako se izuzmu nafta i pomorstvo, vidi se povećanje izvoza sa 23 na 24 milijarde evra. Ukupni uvoz je pao sa 56 na 49 milijardi evra što je dovelo do smanjivanja trgovinskog deficita za 4 milijarde evra. Procena grčke banke je pad od 10 odsto bruto proizvoda tokom prošle godine, dok se za ovu godinu očekivao porast od 5 odsto koji, prema razvoju prilika, neće biti dostignut.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...