PREDSEDNIKOVANJE KOJE TRAJE

Priredio: Milan Đukić

Šta analitičari na Zapadu misle o Putinovom planu da na vlasti ostane i posle marta 2008. godine

Stalno se postavljalo pitanje kako će, a ne da li će, Vladimir Putin zadržati vlast u Rusiji kada njegov drugi, i (po odredbama važećeg ustava) poslednji, predsednički mandat istekne u martu 2008. godine. Konačno je sam Putin skinuo veo tajne i odgovorio na to pitanje. Na kongresu prokremaljske partije Jedinstvena Rusija, on je pristao da bude na čelu liste za opšte izbore u decembru. Putin je istakao i da će možda postati premijer ako partija pobedi na izborima, a da će lako i bez problema sarađivati s novim predsednikom Rusije. Pobeda Jedinstvene Rusije je svakako izvesna a pošto će sam Putin "izvući iz šešira" svog naslednika u Kremlju, ostvariće se i drugi deo njegove izjave. Zato ova šarada ima samo jedno značenje: Putin će ostati na vlasti, verovatno još vrlo, vrlo dugo.


Putin karikatura


To je zapravo drugi deo Putinovog plana. Prvi je obelodanjen pre tri sedmice kada je Viktora Zubkova, nepoznatog tehnokratu, postavio za predsednika vlade i nagovestio da bi on mogao da bude sledeći predsednik države. Zubkov ima tri glavne kvalifikacije za mesto predsednika: nema vidljivih političkih ambicija, stariji je od Putina (Zubkov ima 66, a Putin 54 godine) i lično mu je odan i privržen (bio je Putinov zamenik na mestu gradonačelnika Sankt Peterburga).

Trenutno Putin ima nekoliko opcija. Mogao bi nakratko da se odmori od Kremlja, preseli se u fotelju predsednika vlade i ostavi Zubkova (ili nekog drugog prihvatljivog kandidata) da se neko vreme brine o državi kao njen predsednik. Zubkov bi nakon izvesnog vremena odstupio - možda iz zdravstvenih razloga - i Putin bi automatski ponovo postao predsednik ne kršeći odredbe ustava. Druga, složenija opcija je da iskoristi dominaciju Jedinstvene Rusije u Dumi, donjem domu ruskog parlamenta, izmeni ustav i stvarnu moć tako dodeli premijeru, čime bi predsednikovanje pretvorio u ceremonijalnu obavezu. I na ovaj način bi zadržao vlast u skladu sa ustavom.

Oba plana kriju opasnosti. Putinova popularnost se neće lako preneti na nekoga kao što je Zubkov, koji neodoljivo podseća na direktora kolhoza iz sovjetske ere - što je on i bio. Bilo koji "živopisniji" kandidat bi mogao da ugrozi Putinov plan. Ideja o dva centra moći u Rusiji, koji bi postojali čak i vrlo kratko vreme, izaziva probleme posebno sada kada raste rivalitet između frakcija u Kremlju.

Na kratke staze strani investitori će imati koristi od Putinovog najnovijeg političkog poteza. Zapadni lideri će možda uvređeno podići noseve, ali će svakako nastaviti da rade i sarađuju s Putinom isto koliko to čine i sada. Međutim, dugoročnije gledano Putinov plan ne sluti na dobro kada je reč o ekonomiji ili političkoj stabilnosti. Što je još važnije, neće doprineti rešavanju nijednog gorućeg problema Rusije, kao što su stanje u vojsci, korupcija koja buja, kriza u sistemu zdravstvene zaštite ili demografska slika.

Po rečima Lilije Ševcove, političkog analitičara u istraživačkom centru Carnegie Moscow Centre, plan "eliminiše političare" i zatvara kanale socijalne mobilnosti za mnoge agilne Ruse. Ostajanjem na vlasti posle 2008. godine Putin je od sebe zapravo načinio taocem Kremlja. Takođe je poništio jedno od najvećih dostignuća Jeljcinove ere: dobrovoljno prenošenje moći i vlasti jednog političkog lidera drugom.

Ideolozi u Kremlju vole da opisuju Rusiju kao "zemlju suverene demokratije", šta god to značilo. Drugde bi to zvali autokratijom. Ona nema ništa zajedničko sa stvarnom demokratijom, koja podrazumeva konkurenciju u borbi za vlast. Putin često ističe veličinu i obnavljanje snage i moći Rusije. Ipak, imajući u vidu njegov stav i izjave, on na ljude gleda s prezirom i političke procese svodi na besmislenu igru nagađanja. "Zar to nije zabavno? Predsednik se pojavi u javnosti, raširi ruke i lukavo pita: 'Gde su slatkiši?' To je jedino pitanje prikladno za široke narodne mase", napisao je pre nekoliko dana Lev Rubinštajn, ruski esejista.

Ne obazirući se na kritike, ogromna većina ruske populacije voli takvu igru i podržava Putina, čija je popularnost neprestano iznad 70 procenata. Nepostojanje nezavisne TV kuće je jedini razlog za tako nešto. Značajnije je to što se vladavina Vladimira Putina vremenski podudarila sa spektakularnim povećanjem cene nafte što je dovelo do povećanja životnog standarda za milione Rusa. Kao što je rekao jedan od delegata na kongresu Jedinstvene Rusije, tražeći od Putina da ostane na vlasti: "Vladimire Vladimiroviču, vi ste srećan čovek! A dok ste vi predsednik, sreća će pratiti i Rusiju. Za desetine miliona ljudi vi ste simbol uspešnog razvoja Rusije". No, sreća - baš kao i novac od nafte - pre ili kasnije će "presušiti".


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...