Francuska u šoku posle ubistva profesora: može li demokratija da se izbori sa terorizmom?

Nataša Jokić, Strazbur

Hiljade građana izašlo je juče na trgove da odaju poštu profesoru istorije. Nastavnici otvoreno govore da imaju problem jer decu u verskim školama podučavaju ekstremisti finansirani novcem iz inostranstva
(Lille, 18.10.2020 - protest u Lilu zbog zverskog ubistva profesora koji je đacima pokazao karikature Šarli Ebdoa)

Drugi teroristički napad za tri nedelje: posle pakistanskog izbeglice koji je teško ranio ljude ispred nekadašnjeg sedišta redakcije Charlie Hebdo, osamnaestogodišnji Čečen iz porodice azilanata odsekao je prošlog petka glavu Samuelu Patiju (Samuel Paty) profesoru istorije u koledžu u mestu Conflans-Sainte-Honorine u pariskoj oblasti. Terorista je zatim ubijen u sukobu sa snagama bezbednosti.

Atmosefra u Francuskoj od petka je teška. Kao da je kap prelila čašu. Nastavnici u državnim školama, koji su se uvek ustezali da govore o problemu radikalnog islama, nastojeći da izbegnu sličnost sa krajnjom desnicom, sada otvoreno kažu pred kamerama: imamo problem sa imigrantima i sa kvartovima u kojima naše đake vaspitavaju ekstremisti, u kojima ne vladaju zakoni Republike. 

Predsednik Makron došao je odmah u petak uveče na lice mesta i poručio da će Francuska ostati ujedinjena. da će republika bazirana na načelu laicizma i jednakosti gradjana - ostati ujedinjena i da „mračnjaštvo neće proći“.

Širom zemlje u subotu i nedelju građani su se okupljali na trgovima da bi odali poštu ubijenom profesoru.

U Strazburu, na trgu Kleber okupilo se oko hiljadu ljudi. Ostavili su cveće i poruke. „Otvarajte nove državne škole da profesori vaspitavaju slobodne ljude“, „Ako ne voliš neki crtež ne ubijaj ljude zbog toga već nacrtaj lepši“ ali i „Muslimani protiv terorizma“.

Nastavnik istorije Samuel Paty (47) ubijen je pošto je prošle nedelje  - sasvim u skladu sa školskim programom – izabrao za temu časa cenzuru i pravo na slobodu izražavanja.

Tom prilikom, kao ilustraciju izabrao je karikature proroka Muhameda objavljene u satiričnom nedeljniku Šarli ebdo čija je redakcija pobijena u atentatu u januaru 2015. godine. Nastavnik je, pre nego što je pokazao karikature, predložio učenicima muslimanske veroispovesti da izađu iz razreda da se ne bi osetili povređenima što su neki od učenika prihvatili, a neki nisu.

„Na času održanom 7. oktobra razgovaralo se o objavljivanju karikatura Proroka Muhameda (…) nakon čega je otac jedne učenice na svom nalogu na Facebook-objavio da je Prorok (tokom časa na karikaturi koju je profesor pokazao) predstavljen bez odeće i pozvao je na mobilizaciju protiv profesora“, rekao je javni tužilac Žan Fransoa Rikar na konferenciji za medije u subotu popodne. 

Učenici profesora Patija svedoče sada da je on već ranije držao slične časove, ali da - kako su rekli - niko nije ništa stavio na društvene mreže u vezi sa tim i nikakve reakcije nije bilo. Ovoga puta otac jedne učenice koledža, preko društvenih mreža, pozivao je na mobilizaciju protiv profesora iako se sada ispostavilo - da njegova ćerka nije uopšte prisustvovala času, niti joj je profesor Pati uopše predavao istoriju. Ispostavlo se i da je otac učenice zajednički delovao sa ekstremističkim imamom Abdelhakimom Sefriuiom, poznatim po ekstremističkim stavovima organima bezbednosti i po sukobu sa imamima koji odbijaju radikalističku i političku verziju islama. Obojica su privedeni u subotu kao i članovi uže porodice atentatora.  

Uhapšeni otac učenice tražio je 12. oktobra da profešor bude otpušten i prijavio ga policiji zbog upotrebe „pornografskih sadržaja” u toku nastave jer je na jednoj od karikatura Prorok Muhamed prikazan bez odeće. Profešor Pati je zato bio saslušan u policiji i zauzvrat podneo tužbu protiv oca učenice „zbog klevete”.

U međuvremenu, društvene mreže su se usijale i u petak popodne, 16. oktobra, mladi Čečen, rođen u Moskvi 2002. godine, koji nije bio učenik škole, tražio je na izlazu iz koledža da mu đaci kažu ko je profesor. Sustigao je profesora dok se vraćao kući i nožem mu odsekao glavu.

Neposredno posle zločina, terorista je postavio uznemirujuću poruku na društvenoj mreži Tviter pod pseudonimom: „Od Abdullaha, Alahovog sluge, Makronu, vođi nevernika, pogubio sam jednog od tvojih paklenih pasa koji se usudio da unizi Muhameda, umiri njemu slične pre nego što vas teško ne kaznimo“. Poruka je bila propraćena  nepodnošljivom fotografijom na kojoj se vidi odsečena glava sa potpisom „Ovo je gospodin P.“

„Još uvek ne verujem da je on to mogao da uradi. Mora da je na internetu naišao na to, da ga je neko povukao ka tome“, rekao je stric atentatora za francusku televiziju BFMTV i dodao: „Moje saučešće porodici. Izvinjavamo se Francuskoj!“

Tarek Ubru (Tareq Oubrou), imam velike džamije u gradu Bordeaux izjavio je da je „užasno pogođen što je to nedelo počinjeno u ime religije koja nema ništa sa sramnim činom kojim se islam uzima za taoca”. 

„Kakva god da je (nečija) misao, verovanje, čak i uvreda, karikatura ili šta drugo – ništa ne može da opravda ubistvo. Ubiti jednog čoveka tako - pod izgovorom da je pokazao karikature - to je smrtni greh“, rekao je imam Ubru za informativnu televiziju C-News.

„Ljudi će automatski dovesti u vezu religiju i zločine, to je užasno za nas muslimane“, rekao je imam Ubru.

U Strazburu, preneto je da su u subotu 300 učenika Instituta Al Andalous iz predgrađa Šitilkajm, sa svojim profesorima, administrativnim osobljem i rektorom Mešaoudom Boumaza, minutom ćutanja odali poštu ubijenom profesoru istorije. U ovom Institutu oko hiljadu učenika – dece i adolescenata – pohađa časove Kurana, arapskog jezika i muslimanske vere.

I Skupština Čečena u Evropi (ATE) osudila je zločin i pozvala političare, medije i građane da ne izjednačavaju jedan izolovani čin pojedinca sa čitavom čečenskom zajednicom. Regionalni Savet muslimanske vere u Alzasu i Velika džamija u Strazburu oštro su osudili „varvarski čin, monstruozan i neljudski“.

Imam Šalgumi (Chalgoumy) iz Dransija osudio je zločin i pozvao vlasti da nešto učine „konkretno“. Posvedočio je da je i sam godinama bio meta pretnji propovednika Abdelhakima Sefriuia koji je na društvenim mrežama podstrekivao na ubistvo profesora Patija.

Francuska je u šoku. Ključni stub Republike su prosveta i načelo laicizma po kome je crkva odvojena od države, a vera svakog građanina je njegova privatna stvar.

Ispostavlja se da su političari prethodne vladajuće administracije i desnog i levog centra pogrešili što su negirali da postoji dubok problem sa propovednicima političke interpretacije islama i sa uspešnim širenjem ove ekstremističke doktrine među omladinom u siromašnim kvartovima i zatvorima.

Još devedesetih godina adolescenti koji su uključivani u obrazovni sistem, smeštani su često u razrede rezervisane za decu sa problematičnim ponašanjem. Siromašni ljudi grupišu se u posebnim prigradskim kvartovima jer je za iznajmljivanje stana potrebno imati prihode i garanta. Koncentracija nevolje i siromaštva na jednom mestu bila je odlično tle za širenje ekstremističkih propovedi.

Osim toga Francuska je dopuštala da se novcem pojedinaca iz Saudijske Arabije i Katara pre svega, kao i iz Turske i Maroka finansiraju islamska udruženja i škole čiji propagandni rad u suštini nije kontrolisan.

Takođe, postojala je praksa tolerancije verskih udruženja sa otvoreno anti-republikanskim delovanjem, kao i prelaženja preko činjenice da su učenici u imigrantskim kvartovima odbijali da odaju poštu žrtvama atentata u redakciji Šarli Ebdo u januaru 2015. godine i masakru u Parizu u novembru iste godine. Otvoreno su govorili da to čine jer su žrtve „nevernici i Jevreji“, kako danas otvoreno govore profesori.

Ovo negiranje postoji još od devedesetih godina kada su uočeni prvi napadi na banke u vojnom stilu kako bi se finansirala kupovina oružja i odlazak dobrovoljaca na tadašnja ratrišta u Somaliji i na Balkanu, a zatim i u drugim područjima.

Predsednik Makron izložio je prošle nedelje svoju strategiju protiv islamističkog terorizma. Nije sasvim izvesno kako će obračun sa ekstremizmom biti sproveden u delo i do koje je mere ova teatralna Makronova najava u funkciji izbora u proleće 2022. godine. 

Pitanje koje se sada otvara na vrlo dramatičan način jeste: Da li će demokratija moći da se odbrani od dobro organizovane i agresivne manjine ekstremista i da pri tom ostane demokratija i izbegne da i sama ne potone u ekstremizam ?

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...