Radikalizacija politike u Francuskoj: Makron protiv “separatizma islamista”, o separatizmu bogataša – ništa!

Nataša Jokić, Strazbur

“Postoji u radikalnom islamu ambicija da se stvori paralelni poredak i upostavi kontrola /…/ Postoji radikalni islam koji vodi ka obaranju republikanskog uređenja”, rekao je francuski predsednik ističući da „ne treba mešati islamizam i islam kao religiju“
(Emanuel Makron govori o "islamskom separatizmu" - foto Pari mač)

Govor francuskog predsednika o separatizmima, najavljivan je mesecima, pa otkazivan i konačno održan. Iako je najava govorila o separatizmima u množini, predsednik je govorio samo o „islamističkom separatizmu“.

Ovaj versko-politički separatizam znači odvajanje od zakona Francuske Republike koja je ustrojena kao laičko društvo pod načelom „svi građani jednaki, bez obzira na pol i veroispovest“. Po Ustavu, ništa i niko ne može da bude iznad zakona demokratije i Republike čija revolucionarna deviza glasi: sloboda, bratstvo i jednakost.

Makron je u svom govoru, za početak decembra ove godine, najavio predlog novog zakona koji će, kako je objasnio, omogućiti državi da bolje kontroliše i sankcionište „islamistički separatizam“, kako u privatnim školama tako i u verskim udruženjima čiji izvori finansiranja često potiču iz inostranstva.

“Postoji u radikalnom islamu ambicija da se stvori paralelni poredak i upostavi kontrola /…/ Postoji radikalni islam koji vodi ka obaranju republikanskog uređenja”, rekao je francuski predsednik i najavio niz zakonskih i drugih mera kako bi se „uspostavila kontrola“, ističući pri tom da „ne treba mešati islamizam i islam kao religiju“.

macron-isl-separat-2

Emanuel Makron, predsednik Francuske Republike

Ni desnica, ni levica

Zaokupljen da mu desnica ne prigovori da ništa ne radi da bi zemlju zaštitio od islamskog radikalizma i terorizma, a da mu levica ne prigovori da obeležava sve muslimane, Makron je – kao toliko puta do sada izabrao – srednji put.

Kao i obično, zbog te formule „ni ovo – ni ono“, jasno je šta predsednik kaže, ali nije jasno šta će stvarno učiniti.

U svom programaskom govoru dao je i desnici i levici ponešto. To je prilično opasna politička formula. Ona ne samo da može da izazove široko nezadovoljstvo protiv francuskog predsednika, već postoji i opasnost da dođe do cepanja u njegovom sopstvenom centrističkom političkom taboru.

„Još od 2017. godine (kada je Makron izabran za predsednika)  država se bori protiv radikalnog islama. Od januara ove godine zatvorili smo 93 obredna mesta, a u svakom departmanu postoje anti-terorističke ćelije“, rekao je predsednik “mašući” pre svega biračkom telu sa desnice koje stalno traži „konkretne mere“.

Makron je odgovorio na taj horizont očekivanja, dodajući da je pojačana borba protiv trgovine drogom i protiv terorizma, da će zakon o udruženjima građana (uključujući verska) biti strožiji, da će biti preduzete mere kako u školskim kantinama ne bi mogao više da se pravi „verski“ jelovnik i isključuju neke namirnice.

Isključiće se mogućnost da se na javnim bazenima odvajaju žene od muškaraca, kako to zahtevaju verska pravila. Ako takve mere budu donosile lokalne i opštinske vlasti, budući zakon će dati mogućnost oblasnom prefektu da ih ukine – najavio je Makron.

U kvartovima pod uticajem „islamističkog separatizma“ na desetine hiljada dece, rekao je predsednik, ispisano je iz državnih škola. Oni, uglavnom, pohađaju privatne islamske škole u kojima se nastava često svodi na indoktrinaciju.

Dalje: biće vraćeno načelo jednakosti između muškaraca i žena.

„U javnom saobraćaju imamo slučajeve gde zaposleni kontrolori nose verska obeležja i preispituju putnice kako su obučene. Svi zaposleni u javnim službama obavezni su na neutralnost u pogledu verske pripadnosti i to će biti primenjivano“, objasnio je Makron.

„Islamskom radikalizmu odgovorićemo republikanskim patriotizmom”, poručio je francuski predsednik, upotrebljavajući konfliktnu retoričku formulu za koju nije izvesno da je neophodna da bi se nešto na terenu stvarno i konkretno uradilo.

Mahanje levici

Predsednik je „mahnuo“ levici, konstatujući da islam „prolazi kroz krizu… između političkog projekta i religije“. 

„Mi smo sami pripremili tlo za bujanje separatizma (dopustivši bujanje radikalnih islamističkih varijanti kao što su vehabizam, salafizam, Muslimanska braća…). Kvartovi koje smo izgradili postali su mesta u kojima je koncentrisana beda i nevolje, u kojima republikansko obećanje nije održano“, rekao je predsednik.

Makron je čak konstatovao da se Republika povukla „u smislu da se javni sektor povukao“ i da je „na tome (islamski radikalizam) podigao svoj projekat.”

Preuzimajući ideje iz levičarskog registra, on je rekao:

“Mi smo zemlja sa kolonijalnom prošlošću iz koje vučemo traume sa kojima se nismo obračunali. Deca rođena u Francuskoj, čiji su roditelji poreklom iz Magreba, preispituju svoj identitet.“

“Mi smo pustili da stvari idu svojim tokom”, dodao je predsednik i najavio da plan protiv islamističkog separatizma “počinje sada i trajaće godinama”.

Lingvista i istoričar iz istraživačkog centra CNRS Damon Majafr (Damon Mayafre) primetio je da, sve do predsednika Makrona, nijedan francuski predsednik nije upotrevbljavao reč „separatizam“ da bi obeležio jednu religiju.

„Njegovi prethodnici radije su upotrebljavali izraz ´grupisanje´. Ranije se govorilo se o separatizmima Korzikanaca, Baska, Bretonaca. Emanuel Makron daje drugi smisao tom izrazu: danas je taj smisao verski ili preciznije rečeno odnosi se na islamizam“, rekao je Majafr.

Veran sebi

Makron je u suštini ostao veran sam sebi – očigledno i dalje smatra da su reči dovoljne i da će takozvanom „komunikacijom“ sve da reši.

Na novinarsko pitanje ko spolja finansira integrističke džamije i škole – predsednik je oklevao, a onda nabrojio: Saudijska Arabija, Katar, Turska, Maroko i dodao: „… ali nije reč o tim državama nego pojedincima iz tih država“.

Malo je verovatno da će on pokvariti svoje srdačne odnose sa zloglasnim saudijskim princom, velikim klijentom francuske oružane industrije. Nije se to dogodilo ni kada je ubijen saudijski novinar u saudijskoj ambasadi u Turskoj.

Takođe, malo je verovatno da će Makron nešto stvarno uraditi na poboljšanju života onih sa najnižim primanjima koji ne mogu da iznajme stanove u gradskim centrima jer nemaju novca za to i primorani su da se grupišu na periferijama.

Njegov nadimak je bio i ostaje “predsednik vrlo bogatih” - onih kojima je smanjio poreske obaveze, kojima se toleriše izbegavanje plaćanja poreza i omogućava iznošenje novca kroz mala legalna vrata u poreske rajeve kao što je Luksemburg.  

Njegova neoliberalna priča od pre dve godina bila je da treba stimulisati bogate da budu sve bogatiji jer se onda aktivira „prelivanje“ bogatsva od najbogatijih ka manje bogatima do najsiromašnijih. Nešto kao tanjiri za kolače na više sparatova. Ovaj neoliberalni propagandni mit, pokazalo se, nema veze sa stvarnošću. Vidljivo je jedino demontiranje i privatizovanje države i nastavak politike „štednje“ u javnom sektoru.  

Separatizam bogatih

Konzervativni pariski dnevnik Figaro pozdravio je predsednikov govor koji je opisao kao „plan za bitku“, jasan i odlučan. Možemo da nagađamo kakva je bitka u pitanju. 

Možda izborna bitka 2022. godine. Makron se nada da će opet ostati „nasamo“ sa krajnje desnom liderkom Marin Lepen pa će onda svi široki slojevi glasačkog tela koji su protiv nje – opet morati da glasaju za njega i tako se opet uhvate u zamku.

Tim povodom sasvim levo orjentisani Humanité (bivši list Komunističke partije Francuske ), međutim, doneo je na prvoj strani naslov koji deluje kao poruka  Makronu: „Nepodnošljivi separatizam…bogatih“.

List prenosi komentar politikologa Jérôme Fourquet koji primećuje da u predsednikovom govoru „nema ni reči o onima koji su sve dublje i dublje u secesionizmu – a to su najbogatiji. Oni dovode u pitanje ono što jesuština Republike a to je  – društvena solidarnost“.

„Društveno-ekonomske nejedankosti između vrlo bogatih i vrlo siromašnih materijalizuju se u sve izolovanijim kvartovima. Za razliku od navodnih getoa imigranata, koji ne nastaju zbog volje onih koji u njima žive već zbog visokih cena stanova na drugim mestima, upravo su najbogatiji ti koji neguju prostorno odvajanje. Jedan deo elite prihvatio je logiku autonomizacije i separatizma u odnosu na ostatak društva“.

List citira rezultate istraživanja Odoxa Dentsu Consulting: 48 odsto Francuza misle da bi novi zakon, koji je najavio predsednik Republike, mogao da unese još dublje podele u društvo.

Šems Edin Hafiz (Chems-Eddine Hafiz), rektor Velike džamije u Parizu, kojeg radikalni islamisti smatraju „izdajnikom“, podržao je govor predsednika Republike i pozvao muslimanske vernike da razlikuju „muslimansku veru od islamističke ideologije“. On je ipak dodao da država na sebe treba da preuzme odgovornost i upitao: “Nije li država organizovala etničku i versku getoizaciju” u kvartovima, prepuštajući “islamistima da regrutuju jedan deo naše omladine?” 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...