Samit EU o planu protiv recesije završen bez dogovora: Nema sloge oko zajedničkog zaduživanja

Nataša Jokić, Strazbur

Prema pravilima Unije odluka mora da bude donesena jednoglasno, a četiri zemlje – Austrija, Holandija, Švedska i Danska – za sada odbijaju da podrže plan o 750 milijardi evra na bazi zajedničkog zaduživanja
(Brisel, 18.06.2020 - predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Evropskog saveta (ES) Šarl Mišel na video konferenciji sa članovima saveta: Ursula von der Leyen, Charles Michel)

Samit lidera EU, održan u petak preko video konferencije, okonačan je konstatacijom da nije postignuta saglasnost oko plana podrške zemljama članicama za izlazak iz recesije.

Plan po kome zajedničkim zaduživanjem treba omogućiti da se sa ukupno 750 milijardi evra pomogne pogođenim ekonomijama zemalja članica moraće da ide na doradu – što znači na novi krug konsultacija.

Nema saglasnosti

Belgijanac Šarl Mišel, predsednik Evropskog saveta, tela u kome se okupljaju šefovi država i vlada zemalja članica Unije, trebalo bi krajem juna da predloži izmenjeni plan.

O toj novoj verziji raspravljaće se ponovo na sledećem samitu u Briselu, koji će biti organizovan krajem jula i to na klasičan način uz fizičko prisustvo evropskih lidera.

Iako je pitanje kreditne pomoći ekonomijama krajnje hitno, moguće je da ni u julu neće biti donesena konačna odluka.

Problem je u tome što prema pravilima EU ovakva odluka mora da bude donesena isključivo jednoglasno, a četiri zemlje – Austrija, Holandija, Švedska i Danska – za sada odbijaju da podrže plan o 750 milijardi evra na bazi zajedničkog zaduživanja.

Štaviše, holandski premijer Mark Rute izjavio je da sumnja da će na sledećem samitu u julu doći do dogovora.
Nesloga postoji oko pitanja kolika će biti suma namenjena za pomoć evropskim ekonomijama, koliko će dugo trajati pomaganje, koliki deo te pomoći će činiti krediti, a koliki deo evropske subvencije.

Dalje, nije još usaglašeno kakvi će biti kriterijumi za raspodeljivanje pomoći.

Tu je i delikatno pitanje uslova pod kojima se takozvana pomoć u obliku kredita ili subvencija daje, donosno šta zemlje koje pomoć primaju treba zauzvrat da učine.

Svi dugovi u jednoj „korpi“

Četiri zemlje – Austrija, Holandija, Danska i Švedska – smatraju da je 750 milijardi previsoka suma za fond namenjen pomaganju evropskih ekonomija. Ove četiri države zalažu se da „pomoć“ bude u obliku kredita, a ne subvencija. One insistiraju da se jasnije definišu uslovi pod kojima će ih vraćati zemlje koje se zaduže, odnosno koje dobiju kreditnu „pomoć“.

Predlog koji je vraćen na doradu, zasnovan je na zajedničkoj incijativi francuskog predsednika Makrona i nemačke kancelarke Merkel o zajedničkom zaduživanju na evropskom nivou što podrazumeva da dugovi svih zemalja iz ovog uglavnom kreditnog paketa budu u istoj „korpi“.

To dalje teoretski znači da su zemlje kao Nemačka ili Holandija garanti za zemlje kao Italija i Španija i vraćaju njihove kredite ukoliko ove to nisu u stanju da učine.

Prema sadašnjoj verziji plana, od ukupno 750 milijardi, 500 milijardi bi trebalo da bude raspodeljeno u okviru evropskog budžeta i to u formi subvencija zemljama najteže pogođenim epidemijom kao Šapnija i Italija dok bi 250 milijardi bilo dato u obliku kredita.

Neposredno pred ovaj samit, Nemačka i Francuska postigle su saglasnost o zajedničkom zaduživanju.

Ukoliko bi dogovor bio postignut smatra se da bi to bio istorijski događaj jer bi se tako EU po prvi put zadužila na finansijskim tržištima.

Niko nije protiv?

Najveći politički otpor zajedničkom zaduživanju postojao je u Nemačkoj gde je biračima teško ili bolje reći – nemoguće - objasniti da postoji mogućnost da vraćaju tuđe, na primer italijanske dugove.

Ostaje da se vidi da li je Berlin zaista promenio stav ili računa da je politički korisnije da četiri severnoevropske države glasno kažu ono što ona, nemačka administracija misli. Dosadašnje prikazivanje Nemačke kao šefa petočlane grupe „tvrdica“ sa severa ostavljalo je loš utisak o razjedinjenoj EU čiji je francusko – nemački motor u kvaru.

Nemačka kancelarka Merkel čak je u petak, po završetku samita, izjavila da je važno da „niko nije doveo u pitanje zajedničko zaduživanje“.

„Nije preterano reći da smo suočeni sa najvećim ekonomskim izazovom u istoriji EU“, naglasila je ona.

S druge strane Rajne, francuski predsednik Makron oglasio se na tviteru:

“Evropa mora biti dostojna Istorije (…) napravimo dogovor u julu“.

Tekst sadašnje verzije predloga, koja u petak nije dobila „zeleno svetlo“ svih članica, sadrži predlog o pomoći „teškoj“ ukupno 750 milijardi evra.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...