Da li Francuska klizi u haos: ulični rat Čečena i Arapa, policija se ne meša

Nataša Jokić, Strazbur

Preplašeno stanovništvo kvarta Grezie u Dižonu, prepušteno samo sebi tokom tri dana, sklonilo se u stanove, dok su napolju goreli automobili, odjekivale eksplozije i pucnji iz automatskog oružja
(Snimak televizije BFM prikazuje mladiće, neke sa štapovima, u Dižonu, u centralnoj Francuskoj, u ponedeljak 15. juna 2020. Francuska vlada poslala je policijska pojačanja i visokog zvaničnika u region Dižon da uguše neobično nasilne sukobe između rivalskih grupa iza kojih je ostalo najmanje 10 povređenih, zapaljeni automobili i uzdrmano stanovništvo. Razlozi za nasilje se istražuju, ali lokalni zvaničnici kažu da se čini povezano sa trgovinom drogom i napetostima između članova čečanske francuske zajednice i drugih grupa, izvor - BFM TV preko AP)

Francuske snage reda usudile su se da uđu u kvart Grezie u gradu Dižonu tek četvrtog dana uličnog rata između između grupe Čecena i grupe Arapa, za koje se pretpostavlja da trguju drogom. 

“Desetak policajaca nije moglo da interveniše protiv bar 150 Čečena i isto toliko Arapa iz Magreba (severna Afrika), naoružanih automatskim oružjem”, objasnio je predstavnik francuske policije, odgovarajući na pitanje zašto su snage reda čekale tri puna dana da intervenišu.

Gradonačelnik Dižona, socijalista Fransoa Rebsaman (François Rebsamen) juče je novinarima potvrdio da je od početka izbijanja nereda u petak bio u kontaktu sa  prefektom policije, ali da ovaj nije raspolagao dovoljnim snagama ni u petak, ni u subotu.

“Tek od nedelje uveče stiglo je pojačanje i tek u ponedeljak bilo je moguće uvesti red”, rekao je on.

Preplašeno stanovništvo, prepušteno samo sebi tokom tri dana - od prošlog petka do ponedeljka - sklonilo se u stanove, prodavnice su ostale zatvorene, dok su napolju goreli automobile, odjekivale eksplozije i pucnji iz automatskog oružja.

fra-dizon-gradonacelnik-

Gradonačelnika Dižona nemiri zatekli usred izborne kampanje za drugi krug glasanja, zakazan za 28. jun

Oružje i fantomke

Prema verziji koju prenose ovdašnji mediji, sve je počelo 10. Juna, u sredu, kada je u jednom baru u centru grada, grupa Arapa pretukla šesnaestogodišnjeg Čečena. Navodno mu je prećeno pištoljem i rečeno da prenese poruku “svojima” da “nemaju šta ovde da traže”.

U petak oko ponoći u kvart Gezie stiglo je oko 150 Čečena iz cele Francuske (Pariz, Nica, Strazbur), a pozivu za učešće u osvetničkoj ekspediciji odazvali su se i Čečeni iz Nemačke i Belgije. 

Stigli su u Dižon uglavnom sa maskama na licu, u koloni od pedesetak automobila. Policija ih je prošlog petka, rasterala suzavcem, ali su se oni već sutradan u subotu uveče okupili u kvartu Grezie gde su se sukobili sa „arpskom grupom“.

Svedoci su ispričali novinarima BFM-tv da su, ušavši u kvart, Čečeni tukli svakoga ko se zatekao na ulici uzvikujući „Alah je veliki“.

Za to vreme malobrojni policajci u furgonu pratili su sa odstojanja šta se dešava. U nedelju, scene nasilja su se ponovile, a u ponedeljak na društvenim mrežama su se pojavili snimci pripadnika „arapske strane“, lica pokrivenih fantomkama, naoružanih automatskim oružjem i pištoljima koji su poručivali da će „prirediti doček Čečenima“.

U ponedeljak kvart je postao poprište pravog uličnog rata. Jedna ekipa francuske televizije je napadnuta, a novinari lakše povređeni prilikom bekstva iz automobila. Goreli su automobili, kante za smeće, semafori.

Javni tužilac Erik Matias juče je saopštio da je pokrenuta istraga za organizovani banditizam i ocenio da se nikada ništa slično nije dogodilo u Dižonu i da je reč o događaju „neobičnom za Francusku“. 

Javni tužilac je rekao da je ovde reč o  „komunitarističkoj i rasističkoj kaznenoj ekspediciji Čečena i osveti protiv pripadnika arapske zajednice koji su napali jednog mladića…“.

Mediji prenose da u Francuskoj imao oko 30 hiljada Čečena, koji su dobili azil uglavnom kao žrtve pro-Putinovog režima u svojoj zemlji.

Zanimljivo je da je javni tužilac dodao da ova „kaznena ekspedicija ni u jednom trenutku nije bila uperena protiv snaga reda“. Šta ovo znači šokirana javnost može samo da nagađa: kaznena ekspedicija i da je htela nije mogla da bude uperena protiv snaga reda koje su tri puna dana bile odsutne!

fra-dizon-kombi-

Prizor iz kvarta Grezie u Dižonu u ponedeljak kada se policija tu pojavila posle četvorodnevnih sukoba uličnih bandi (izvor: www.puls24.at/ news/chronik/erneute-ausschreitungen-in-franzoesischer-stadt-dijon/206966)

Policija i ministar

Da li Francuska klizi u haos ?

Ne slučajno. U Dižon je juče došao državni sekretar u ministarstvu unutrašnjih poslova Loran Nunez, a ne ministar unutrašnjih poslova Kristof Kastaner. Ministar policije izbegao je suočavanje sa policajcima koji sada žele jedino njegovu ostavku pošto ih je “pustio niz vodu” prošle nedelje, tokom masovnih demonstracija protiv rasizma i policijskog nasilja.

Kastaner je prošle nedelje izjavio da neće biti milosti za policajce koji se rasistički ponašaju, dok policijski sindikati smatraju da je trebalo da ih podrži rekavši da većina policajaca dobro radi svoj posao u teškim uslovima.

Ulični „etnički“ rat u Dižonu dogodio se posle antiraističkih protesta organizovanih prošle nedelje u svim većim francuskim gradovilma na  poziv komiteta „Adama Traore“. Adama je ime mladića afričkog porekla koji je preminuo u julu 2016. godine prilikom hapšenja u pariskoj oblasti. Još nije pronađen razlog njegove smrti, za koju su dve ekspertize utvrdile da je bila uzorokovana srčanom manom, a poslednja govori da je reč o nasilju.

Porodica Traore, smatra da je reč o policijskom nasilju i to na rasnoj osnovi i da država odugovlači sa istraživanjem slučaja. Šef klana Traore je Asa Traore, Adamova sestra. Njihov otac je u Francusku došao iz Malija (bivša francuska kolonija), bio je poligamista, sa četiri žene imao je 17-toro dece, od kojih je znatan broj bio je u sukobu sa zakonom, i osuđivan na zatvorske kazne. 

Mnogi se pitaju - šta se zapravo događa sa Francuskom? Deluje groteskno da se u javnosti i u medijima kao politički lider nametnula ličnost poput Ase Tarore. U jednom svom govoru ona je pozvala na svrgavanje francuskog predsednika:

„U Africi, svrgavaju se predsednici, svrgava se palata, zašto ne može tako i u Francuskoj?“ Da su to učinili „žuti prsluci“ bili bi optuženi za teško krivično delo podsticanja pobune i rušenja republikanskog poretka.

Politička dimenzija

Nasilje u Dižonu paradoksalni je nastavak antirasističkih i antipolicijskih protesta od prošle nedelje.

Krajnja levica, na čelu sa Žan Lik Melanšonom, pokušala je da dobije poene podržavši proteste protiv rasizma.

Krajnja desnica na čelu sa Marinom Lepen dobila je zlatnu priliku da se nametne kao zaštitnik suverene Francuske.

Lepenova je juče otišla u Dižon gde je sinoć napadnut automobil u kome se nalazila. Na konferenciji za štampu zatim je poručila da Francuska podseća “na Liban i Bagdad”.

Marina Lepen nije jedina koja pravi aluziju na mogući „građanski rat“ u Francuskoj.

Prošle nedelje, povodom agresivnih nastupa Ase Traore, osnivač levičarskog nedeljnika Marian,  Žan Fransoa Kan zabrinuto je konstatovao da u javnosti jedni negiraju da uopšte postoji policijsko nasilje, dok drugi tvrde da mirne, radne ljude policija „masakrira samo zbog boje kože“.

“Ovakva ekstremna skretanja su brojna i mogla bi da odvedu Francusku „pravo u građanski rat“.

Francuski ustav i zakon poznaju jedino pojam ljudskih prava građanina – pojedinca, a ne grupe. To je jedna od osnovnih tekovina francuske revolucije. Građani su svi jednaki bez obzira na pol, veroispovest i poreklo. U francuskom ustavu ne postoji zato pojam manjine, tako tipičan za nemačku koncepciju ljudskih prava zasnovanu na ljudskim pravima grupa.

Traženje prava za grupu po osnovi boje kože ili veroispovesti predsednik Makron zato je u više navrata nazvao „separatizmom“.

Drugi analitičari sa stubaca krajnje desne štampe, kao dnevnik Opinion na primer, pozvali su ovih dana da Francuska “hitno ukine zabranu pravljenja etničkih statistika”. U prevodu: otpočnimo versko - etničko prebrojavanje.

Da li Francuska stvarno klizi u sponatani haos ili je reč o tome da je već počelo odbrojavanje za predsedničke i parlamentarne izbore 2022. godine. Ono što je izvesno to je da predsednik Makron mašta da se opet nađe u drugom krugu sa Marin Lepen i tako primora Francuze da glasaju za njega kako bi sprečili krajnju desnicu da prezume vlast. U prilog ove mogućnosti govori i informacija objavljena u parskom Figarou po kojoj “predsedniku nije strana pomisao na prevremene predsedničke izbore”.

 

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...