Tramp, trupe i Merkel

Petar Popović

Šest meseci pre američkih izbora Berlin zaigrao protiv Trampa. Šta predstoji u slučaju reizbora predsednika SAD?
(West Point, 13.06.2020 - predsednik SAD Donald Tramp posetio je vojnu akademiju u Vest pointu)

Prošle nedelje, SAD su nagovestile povlačenje dela američkih trupa iz Nemačke. Približno jedne trećine, čiji će sastav, sav ili delimično, eventualno preći na stacioniranje u Poljskoj.

Predsednik Donald Tramp potvrdio je da je dosledan u stvarima koje obećava.

Njegov doskorašnji, u većoj meri lični izaslanik u Berlinu nego ambasador zemlje Ričard Grenel, upozoravao je na mogućnost prebacivanja američkih trupa. I ambasadorka SAD u Varšavi, sinhrono do u čas, odmah je kao kandidata za američko novo lociranje pomenula Poljsku.

Varšava, oslonjena u razmišljanjima o garantijama bezbednosti Poljske prevashodno na savezništvo sa Amerikom, što tešnje i što ekskluzivnije, priželjkuje prihvat američkog ljudstva i čelika.

EU na stranu, NATO na stranu, Poljska ne zaboravlja nezgodnu stranu “stešnjenosti” državnog prostora Poljaka, između Nemačke i Rusije.

Varšava je spremna da čak finansira jednu američku bazu, ponovio je u nekoliko navrata predsednik Poljske Andžej Duda.

tramp-merkel-4-kzs

Donald Tramp i Angela Merkle na zajedničkoj pres kkonferenciji pre dve godine u Vašingtonu

Berlin i vojni budžet

Trampova najava, da američki doprinos bezbednosti Evrope može eventualno biti podvrgnut preispitivanju, ima svoj povod i svoju programsku dimenziju.

Povod je, predsednikovo produženo sporenje s Nemačkom povodom zajedničkog računa, izraženog kroz finansiranje NATO pakta. Uzrokovano je političkom nespremnošću Berlina da u vojni budžet Nemačke upumpava onaj broj milijardi evra koji bi bio srazmeran finansijskoj snazi nemačke ekonomije.

Taj spor izražen je polemikom o “nejednakom” doprinosu članica NATO “odbrani Evrope”.

Umesto u budžet za odbranu, nemačke milijarde odlaze Rusiji, kroz plaćanja za uvezeni ruski prirodni gas, dok za odbranu Evrope pa i odbranu Nemačke, pred “opasnošću” od Rusije, plaćaju američki poreski obveznici, navodio je Tramp.

Vulgarizacija stvari

Trampov “argument” naglašeno je vulgarizovan. Evropa nije pred “opasnošću od Rusije”.

Opet, Berlin, stvarno u stanju da, zahvaljujući snazi ekonomije, ogroman broj milijardi velikom brzinom strpa vojsci, svestan je da bi “ponovno naoružavanje Nemačke” smesta uznemirilo nemačke susede.

Vlada desnog centra Angele Merkel radije razmišlja o nemačkoj “protiv-požarnoj zaštiti”. Tema o naoružavanju, makar I “najfinijim američkim oružjem”, kako Tramp voli da reklamira – nije popularna. Naoružavanje nije nešto o čemu se rado raspravlja.

Naprotiv, popularno je drugo, govoriti o opasnostima od naoružavanja – i američkog, u bazama, silom američkog diktata u Nemačkoj.

Nemci ne vole “prijateljske” baze na nemačkoj teritoriji, ali to je testament izgubljenog rata i Berlin, o svojim “savezničkim” preferencijama, nije pitan. Stanje se produžava već 75 godina.  

Gas i Rusi

Onda, nije reč o gasu koji je “ruski”, već o insistiranju SAD kod “saveznika” da gas koji Evropa uvozi obavezno bude američki, tečni. Dopremljen brodovima, te i skuplji.

Ted Kruz, ultra-desni republikanski senator iz Teksasa, godinama je pod finansijskim pokroviteljstvom teksaške “fraking” industrije. Kruz je najglasniji oponent Severnog toka i uvoza u Evropu gasa koji je “ruski”.

Programska dimenzija Trampovog postupka prema Nemačkoj, pa i neugodnosti za prethodno neupozoreni Berlin, izražena je parolom “Najpre Amerika!”

Uz slogan, o prioritetu interesa SAD nad bilo čim drugim što može biti u vezi sa Amerikom, uključujući i njene saveze i saveznike, Donald Tramp je dobio predsedničke izbore. Logično je da se Tramp nada da će uz “Najpre Amerika!” možda i ponoviti uspeh, na izborima ove godine, novembra.

Međutim, odluka o trupama (mada još u procesu), saopštena kako je saopštena, povredila je političku sujetu Americi inače privrženog Berlina. Bolje je kazati, ponizila je Berlin.

Bojkot američkog G7

Odluka je potencirala odbojnost Angele Merkel i saradnika prema Trampu kao ponovnom kandidatu.

Gospođa kancelar osujetila je pokušaj predsednika SAD da šest meseci pre izbora u Americi okupi G7.

U nemačkom izgovoru za odbijanje sadržan je fakat o epidemiji. Ipak, to je stav Nemačke u odnosu na opciju “Amerike pre svih”. To je stav u Berlina u odnosu na opciju Tramp. I veliki rizik, u slučaju da se pobeda Donalda Trampa ponovi.     

“Može li Nemačka da ima i sledi svoje sopstvene interese? Odgovor iz Vašingtona čini se jasnim: jedino uz blagoslov vlade SAD”, osvrnuo se na karakterističan način na odnose saveznika Miodrag Sorić, jedan od uvodničara nemačkog službenog Dojče vele  (“Punishment for disobedient Germany”, DW. com).

Merkel je drugo tkanje

SAD prete sankcijama kompanijama u Evropi, uključenim u završavanje Severnog toka 2, čak i kada je 96 odsto tog gasovoda gotovo, navodi autor.

Nemačka zavisi od izvoza i njena industrija zahteva energetsku sigurnost. Iz tih razloga nemački biznis i vlada podržavaju izgradnju gasovoda.

“Međutim, Bela kuća o tome i ne haje. Predsednik Tramp je odlučan da se taj gasovod zaustavi, pa štagod da košta.”

U ovom slučaju, Vašington, svojevremeno uporni zagovornik ekonomije slobodnog tržišta, odbacuje ideju konkurencije.

“Lakše je pretiti sankcijama, vrstom politike koju Tramp naziva ‘Najpre Amerika’. Ali, tako postupajući, on rizikuje narušavanje odnosa sa najlojalnijim saveznicima. Javno, on veliča nemačkog kancelara Angelu Merkel. Ali mediji i vladini predstavnici sugerišu da je među njima bilo žestokih razgovora. (Gospođa) kancelar satkana je od drugačijeg tkanja nego premijer crnogorske vlade, koga predsednik SAD može da prosto skloni u stranu jer mu je na putu. On tako ne može tretirati Merkel. Nju je teško zastrašiti, što Trampa, čini se, mnogo razdražuje”, piše nemački komentator.

 

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...