Tramp raskida s kontrolom oružja

Petar Popović

Predstoji dugački period globalne strateške neregulisanosti, u nadi američkog aktera, da će pri takvom stanju stvari Amerika izvući više. Da li će to tako i biti, drugo je pitanje, piše o namerama američkog predsednika jedan od ruskih analitičara
(Arlington, 25.05.2020 - američki predsednik Donald Tramp položio je venac na Grob Neznanog junaka na Nacionalnom groblju u u Arlingtonu povodom obeležavanja Dana sećanja (Memorial Day)

Optužujući Rusiju, predsednik SAD Donald Tramp nagovestio je prošle nedelje da Amerika napušta još jedan ugovor o kontroli oružja – sada, onaj o tzv. otvorenom nebu.

“Otvoreno nebo” je pakt iz epohe insistiranja na snaženju međunarodnog poverenja. Takav trenutak trezvenosti nastupio je posle šoka pristupa samoj ivici nuklearnog uništenja, epizodom Kubanske krize i potonjom besomučnom utrkom u proizvodnji sve moćnijeg i brojnijeg nuklearnog oružja.

Ideju o “nebu”  afirmisao je još Dvajt Ajzenhauer, ali u nerealnim okolnostima, 1955.

Moskva je odbacila predlog.

Ugovor koji Tramp napušta potpisan je značajno kasnije, 1992. – u godini obnovljenih nada da će svet krenuti pravcem bez dotadašnjih konfrontacija.

Te godine, prestao je da postoji Sovjetski Savez. Nestalo je ideološkog razloga za sučeljenost Zapada i Rusije. Dve strane, pružile su jedna drugoj ruku i objavile početak saradnje.

tramp-otvnebo

„Mislim da imamo vrlo dobar odnos sa Rusijom. Ali, Rusija se nije pridržavala sporazuma. Dakle, dok se oni ne pridržavaju, mi ćemo se povući “, rekao je američki predsdnik Donald Tramp novinarima prošlog četvrtka

Smislio Ruzvelt obnovio Buš

Američku inicijativu za sporazum obnovio je predsednik Džordž H.W. Buš, 1989. Moskva je ovog puta prihvatila, i januara 2002. pakt “o otvorenom nebu” počeo je da se primenjuje.

Taj trenutak, u prvim godinama nastupajućeg milenijuma, obeležen je velikim entuzijazmom. Poverovalo se u svet koji sarađuje, ne poigrava se samouništenjem.

U Rusiji, na vlast je došao Vladimir Putin, entuzijasta saradnje sa Amerikom. “Eterom” Evrope strujale su ideje o saradnji SAD i Rusije ali i Evrope i Rusije.

Počelo se govoriti o zajedničkoj bezbednosnoj odgovornosti u prostoru Lisabon-Vladivostok.

Ugovor “o nebu” prispeo je kao neka vrsta završnice, posle teško krojenih i pomno debatovanih sporazuma SAD i Sovjetskog Saveza o obostranoj redukciji arsenala strateškog nuklearnog oružja. Međutim, i posle sporazuma o zabrani razvoja anti-raketnog oružja, takođe.  

Popularan sporazum

“Dil o nebu”, podrazumevao je pravo sila potpisnica na određeni broj letova svake od njih, nad teritorijom drugih u sporazumu – svake godine i uz, vremenski, kratku prethodnu najavu.

“Poverenje” je počivalo na pretpostavci upućenosti zemalja učesnica u procesu u mere bezbednosti svih drugih – da bi što manje prostora ostalo “iznenađenjima”.

Nadziralo se preletima i snimcima iz aviona.

U sastavu posada nalazili su se vojni stručnjaci – osposobljeni da razaznaju i tumače pojedinosti koje je potrebno da vide.

Poenta poduhvata je na spokojstvu članica “pakta” u odnosu na eventualno agresivne pripreme neke od njih.

Dabome, na klupi glavnih u dogovoru bile su SAD i Rusija. Međutim, da je snaženje međunarodnog poverenja bilo šire značajno, a ne samo najvećim silama, potvrđuje se podatkom o čak 35 potpisinica pakta o “otvorenom nebu”!

NATO bez aplauza

Sada, posle Trampovog iskoraka, mnogo tih zemalja ne odobrava američki potez. Karakteristično, čak i unutar kruga NATO saveznika, dovedenih u nepriliku, da osim američkih raspoznaju i razlikuju svoje posebne interese.

Državni šef SAD prebacio je krivicu za iskorak iz pakta u stranu na Moskvu – ni malo neobično za politiku Vašingtona koji se posle nekoliko godina zatišja vratio punoj konfrontaciji.

“Rusija se nije pridržavala ugovora, te dok oni to ne učine, mi ćemo istupiti”, izjavio je predsednik SAD u četvrtak, neposredno pošto je američka namera objavljena. “Međutim, dobri su izgledi da načinimo jedan novi sporazum, ili već nešto, da taj dogovor vratimo”, izjavio je Tramp, preneo je Rojters.

Primedbe Amerikanaca Rusima

Rojters pominje “zvaničnike” Vašingtona, koji su uz uslov anonimnosti imena, naveli da Rusija nije dopustila američko nadletanje “senzitivnih” oblasti – prestonične Moskve, Čečenije, Južne Osetije i Abhazije, a ni Kalinjingrada.

Kalinjingrad je baza ruske Baltičke flote.

Za Južnu Osetiju i Abhaziju, Rusi su navodno rekli da su te republike, posle otcepljenja od Gruzije, samostalne države.

Ruski zamenik ministra diplomatije Aleksandar Gruško, izjavio je da se o primedbama, ukoliko postoje, može razgovarati – umesto da se, povodom primedbi, napušta sporazum.

Gruško je odbacio tezu da je Moskva prekršila sporazum.

“Istupanje SAD iz ugovora neće biti samo udarac osnovama evropske bezbednosti... nego glavnim bezbednosnim interesima saveznika SAD”, citiran je zamenik Sergeja Lavrova (prenele RIA novosti).

Nemačka na drugoj strani

Ministar Nemačke, Hajko Maas, apelovao je da SAD još jednom razmotre odluku, objavio je nemački Dojče vele. Pakt je stremio obnovi poverenja između super sila.

Britanija, Francuska, Poljska, smatraju da primedbe na račun Rusije, ne bi trebalo da budu razlog da SAD napuste sporazum.

Sporazum “doprinosi bezbednosti i miru u skoro celoj severnoj hemisferi” i, američkim izlaskom iz pakta, “biće oslabljen”, izjavio je Maas.

“Mi ćemo produžiti da primenjujemo sporazum i činićemo sve da ga sačuvamo”, izjavio je ministar Nemačke.

Ministar je izjavio da je “u punoj koordinaciji” sa evropskim kolegama.

Nemački ministar pozvao je Rusiju “da se vrati potpunoj primeni pakta”, preneo je DW.

S kontrolom oružja završeno

Retko biva, ali u stvari rušenja pakta o “otvorenom nebu”, NATO nije, kao u slučaju rušenja Ugovora o nuklearnom oružju srednjeg dometa, spremno podržao iskorak Vašingtona u stranu.

Specijalna sednica alijanse Zapada usledila je već u petak. Završena je izjavom privrženosti NATO kontroli naoružanja, razoružanju  i ne-proliferaciji nuklearnog oružja – mada, i opomenom Rusiji, da pakt koji Tramp napušta “ne primenjuje selektivno”.

Direktor moskovskog Karnegija Dmitrij Trenjin nije pridružio glas ovom opštem horu, s himnom o interesima sveta i apelima Trampu.

Režim kontrole naoružanja tokom pola veka Hladnog rata je “van mogućnosti repariranja”, piše Trenjin. Tramp je često optuživan za nepredvidivost, ali sada, u stvari koja je predmet afere, “on je konzistentan”. Obećao je da će istupiti iz sporazuma šest nacija i Irana o iranskom nuklearnom programu, i 2017. to je i učinio.

Dve godine kasnije (2019.), otkazao je Sporazum o nuklearnom oružju srednjeg dometa s Rusijom (INF).

Njegov plan da napusti sporazum o “otvorenom nebu”, sledi po istoj logici. Ideja je da SAD ponište sve svoje međunarodne bezbednosne obaveze.

“Poslednja cipela” koju će Donald Tramp odbaciti biće po svoj prilici tzv. Novi START sporazum, čija važnost ističe februara 2021.

Izgovori, koji se pritom navode, su... izgovori. “Ova administracija nema interesa da produži s kontrolom strateškog oružja. Ona više voli da deluje s pozicije nadmoćne sile”, piše Trenjin. Predstoji dugački period globalne strateške neregulisanosti, u nadi glavnog aktera, da će pri takvom stanju stvari Amerika izvući više. Da li će to tako i biti, drugo je pitanje, zaključuje ugledni autor.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...