Zašto Ustavni sud Nemačke osporava odluku Evropskog suda pravde: Ili će EU biti nemačka ili je neće biti ?

Nataša Jokić, Strazbur

Ustavni sud Nemačke smatra da program Evropske centralne banke o otkupu državnih obligacija nije u skladu sa Ustavom Nemačke i preti da će zabraniti Bundesbanci da u tome učestvuje. Da li je ovo najava dubokih potresa u evrozoni i u EU?
(ilustracija, zgrada Ustavnog suda Nemačke u Karslrueu)

Ustavni sud Nemačke iz Karlsruea zatražio da Evropska centralna banka (ECB) u roku od tri meseca odgovori koliko je opravdan njen program otkupa obligacija država evrozone u vrednosti od dve hiljade milijardi evra.

Sudije Ustavnog suda smatraju da takva politika nije u skladu sa Ustavom Nemačke.

Ustavni sud je zasedao pošto su tužbu podneli Bernd Luke (Lucke), bivši lider sada krajnje desne stranke Alternativa za Nemačku (AfD), osnovane 2013. godine, sa programom veoma kritičnim prema Evropskoj centralnoj banci.

AfD je izraziti protivnik evrozone i zato je ova odluka Ustavnog suda nemačke sa sedištem u Karlsrueu, uglavnom protumačena kao pobeda evro-skeptika.

Ovom odlukom nemački Ustavni sud dovodi u pitanje legitimnost monetarne politike otkupa državnih obveznica koju Evropska centralna banka sprovodi od 2015. godine i koju je sada još ojačala zbog ekonomske krize izazvane pandemijom korona virusom.

Cilj otkupa obligacija

Program ECB otkupa obligacija država evrozone bio je obustavljen  2018. godine kada je po zvaničnim podacima u ECB bilo obligacija u vrednosti od 2.600 milijardi evra.

Ovaj program otkupa ECB ponovo je aktiviran u novembru prošle godine pošto je inflacija ostala još ispod ciljanih 2 odsto što se smatra “optimalnom inflacijom” koja podstiče potrošnju. 

Od kada je počela ekonomska kriza izazvana pandemijom, ECB je uspostavila novi program otkupa državnih dugova (PEPP – hitni program protiv pandemije) u visini od 750 milijardi evra kako bi se podržale najviše pogođene zemlje. 

Program otkupa državnih obligacija i pre pandemije služio je kao okosnica politike koju je sprovodio prethodni direktor ECB Mario Dragi. Posle druge finansijske krize 2010. godine, on se odlučio za štampanje novca, „preplavljujući“ evrima evropska tržišta.

To je, defakto, značilo da Evropska centralna banka direktno pomaže javne finansije država članica evrozone što Ugovor o funkcionisanju EU – zabranjuje.

Nemačka je i tada, kao i sada, bila nezadovoljna jer i najmanja inflacija evra pogađa nemačke štediše.

Evropski mediji preneli su obrazloženje predsednika Ustavnog suda Nemačke Andreasa Voškuhlea, u kome se kaže da politika otkupa državnih obligacija ima posledice „za skoro sve građane i građanke, bilo da su akcionari, bilo oni koji iznajmljuju, bilo oni koji su vlasnici nekretnina, bilo da su štediše ili nosioci ugovora o osiguranju“.

Nemačke kritike

Nemački monetarni stručnjaci kritikovali su sve intervencije ECB još od dužničke krize država 2010. godine.

Većina nemačkih ekonomista smatra da se neke države evrozone isuviše oslanjaju na ECB i na to da će preko nje dobiti niske kamatne stope tako da ne moraju da vode „zdravu“ budžetsku politiku što u prevodu znači politiku „štednje“.

Ipak, u decembru 2018. godine sudije Evropskog suda pravde dosudile su da je program Evropske centralne banke o otkupu obligacija u skladu sa slovom Ugovora o funkcionisanju EU – preciznije, sa njegovim članom 123.

Evropski sud pravde (CJE) je vrhovna sudska instanca kada je reč o primeni evropsko-unijskog prava i koji garantuje njegovo ispravno tumačenje.

Monetarna politika evrozone isključivo pripada evropskom nivou odlučivanja, o njoj se ne može odlučivati na nacionalnom nivou država članica.

Ustavni sud Nemačke je zato trebalo da primi k znanju ovu odluku Evropskog suda pravde ali se on, sudeći prema najnovijoj presudi, na indirektan način odlučio da je ospori. 

Donoseći ovakvu odluku nemačke sudije su se zapravo suprotstavile Sudu pravde EU koji je pre dve godine odobrio monetarnu politiku ECB.  

U slučaju da nemački ustavni sud ne bude zadovoljan odgovorom i objašnjenjem ECB, on će Bundesbanci (Centralnoj banci Nemačke) dati nalog da za račun Evropske centralne banke više ne kupuje nemačke državne obligacije.

To bi, u kontekstu najveće recesije posle drugog svetskog rata, pokrenulo duboke potrese kako u evrozoni tako i u EU. Stiče se utisak kao da neko u Berlnu hoće da poruči: „Ili će EU biti nemačka ili je neće biti“.

 

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...