Nemci ujedinjeni oko Angele Merkel

Petar Popović

Koalicija na vlasti i kancelar, povratili davnašnje visoko poverenje biračkog tela zemlje, funkcionisanjem i merema u krizi povodom korona-virusa. Da li će liderstvo Nemačke pomoći i razjedinjenoj Evropi?
(ilustracija, Kancelarka Angela Merkel vidi prve uspehe u borbi protiv korone i razlog za „opreznu nadu“. Međutim, ona i članovi njenog kabineta jednoglasno su pozvali Nemce da i dalje budu oprezni i disciplinovani)

Kriza uzrokovana korona-virusom, zbila je Nemce oko vlasti u Berlinu, ojačala je poverenje građana u državu, i neupamćeno, sa stanovišta presedana, obnovila koliko još nedavno značajno srozan politički ugled Angele Merkel i vladine Hrišćansko-demokratske unije.

Gospođa Merkel, ponovo je lider koji “zna put”. Ponovo je tu i optimizam, u vezi s mogućnošću da se nemačko samoobnovljeno “liderstvo”, nađe od koristi i Evropi. Makar da i ta sama Evropa, kako je u stvarnosti, ne zna na koju će stranu. Spoznala se kao međusobno nesolidarna u krizi s kojom se suočila.

Način na koji Berlin upravlja krizom

Nemačka zbijenost uz Berlin, proizišla je iz masovnog odobravanja načina na koji vlada “upravlja krizom” – sa 72 odsto anketiranih, koji kažu su da su koraci vlasti “prikladni” prilikama, objavio je ARD (udruženje emitera u javnom vlasništvu).

Svega troje od deset, “kritikuje vladu”, naveo je ARD.

Raspoloženje javnosti u aprilu, značajno je drugačije, u odnosu na raspoloženje u martu – kada od svakih deset upitanih, njih šestoro nije odobravalo vladine korake, naveo je udruženi radio. 

Mišljenje Nemaca o koaliciji partija na vlasti, CDU, u savezu sa bavarskom Hrišćansko-socijalnom unijom ( CSU ) i Socijal-demokratskom partijom ( SPD ), poboljšano je do neprepoznavanja – izraženo izjavom da je to “najpopularnija vlada otkako je ARD preduzeo ankete ove vrste 1997.”.

Podrška Angeli Merkel

Kancelar vlade u Berlinu, gospođa Merkel, uživa odobravanje 64 odsto svih upitanih – jedanaest procenata veće u odnosu na postotak naklonjenih kancelaru, ustanovljen marta ove godine.

Drugi u redosledu popularnih je Olaf Šolc, ministar finansija, kandidovan iz krila socijal-demokratske komponente koalicije na vlasti.

Šolc je dobio 63 odsto iskazanog poverenja – 17 odsto više nego u anketama u martu. Međutim, sama SPD ostala je po obimu podrške u javnosti približno tamo gde je i bila. Da je reč o izborima, za Socijal-demokratsku partiju Nemačke glasalo bi 16 odsto birača. Treći i četvri “odlikaš” nemačkog ispitanog mišljenja su ministar zdravlja Jens Špan i šef resora ekonomije Peter Altmajer – prvi, sa 60 procenata odobravanja (9 % više nego prethodno), drugi s 51 odsto (13 odsto većim nego u anketi prethodno).

Tumači rezultata kažu – Nemci odobravaju rad onih funkcionera, za koje misle da, u korona-krizi zemlje, “drže stvari u rukama”.

Mnogo pristalica Zelenih i Slobodnih demokrata (FDP), a i Levice, pridružilo se odobravanju koje je iskazano vladi, nezavisno od partijske pripadnosti.

To takođe postoji, mada ne izrazito, i u stavu desnice, Alternative za Nemačku, gde je tek svaki šesti sledbenik partije podržao vladine aktere.

Crnja je stvarnost

Šta to, u opštim teškim okolnostima, imaju Nemci zahvalni Berlinu na trudu?

Ne mnogo različitog, u odnosu na poneke druge Evropljane, u sopstvenim sredinama. Imaju ograničeno kretanje uz policijski čas. Imaju ograničene građanske slobode, zatvorene radnje i restorane. Imaju kontrolu nad kretanjem...

“Međutim, ovih dana, s vladom Nemačke koja nameće čak i striktnije mere da pomognu u ograničavanju širenja zaraze, takve packe, blede su u poređenju sa stvarnošću”, komentarisao je nemački Dojče vele.

Pre mesec dana, 25 odsto Nemaca je reklo da ih je strah da oni, ili njihovi bližnji, “ne dokače” korona-virus.

Sada, njih 51 odsto izjavljuje strah od mogućnosti da se to dogodi.

Više nego svaki drugi stariji od 65 živi, bojeći se da će se zaraziti.

Ali, i 45 odsto onih mlađih od 40 godina, brinu takođe. Te, tako, ogromna većina od čak 93 odsto upitanih “odobrava pravila striktnog socijalnog distanciranja”, naloženog merama Berlina.

Za slobode strahuju levi i desni

Tolika podrška nema veze s partijama. Iskazana je širom političkog spektra.

Oko 50 odsto upitanih, čak bi pristalo na ugradnju smartfon-aplikacije, “koja prati infekciju” i “upozorava” korisnika na “mogućni rizik” da se zarazi.

Tek svakom drugom upitanom je više stalo do zaštite privatnosti.

Strah javnosti od mogućnosti da neka od uvedenih ograničenja građanskih sloboda preostanu, postoji – međutim, nije izrazit. Iskazuju ga pristalice Levice i desničarske Alternative za Nemačku.

Izrazitija je bojazan građana za potonje, “post-virusno” ekonomsko stanje zemlje, s obzirom da troje od svako četvoro upitanih očekuje da će ekonomiji biti zadat udarac.

Čak dve trećine intervjuisanih “boji se pogoršanja svoje finansijske situacije”.

Poverenje u zdravstvenui sistem

U odnosu na pojedine druge Evropljane, Nemci iskazuju “veliko ili čak potpuno poverenje” u zdravstveni sistem zemlje, verujući da će nemački lekari “uspeti da se ponesu s pandemijom”.

Četvoro od svako deset upitanih ipak strahuje – hoće li dostati resursa “za tretman baš svih pacijenata”? Ima ih koji nisu sigurni, ili sumnjaju, da bi to bilo izvodljivo.

Garantije baš te vrste teško je zamisliti. Međutim, posmatrana sa strane, na primer iz Velike Britanije, gde Timoti Garton Aš, pišući u Gardijanu Nemačku vidi kao primernu, Berlin i Angela Merkel spremni su u najvećoj meri.

Merkel potrebna i Evropi

“Nemačka je pokazala najimpresivniji nacionalni odgovor na pandemiju, u odnosu na bilo koju drugu demokratiju van Azije”, piše Garton Aš. “Njene mere opsežnog testiranja, ventilatori, i kritični kreveti za negu, pokazuju prednosti posedovanja i dobre javne zdravstvene usluge i medicinske industrije”, navodi britanski autor.

Britanac pronalazi najbolje reči za opis državničkog ponašanja lidera vlade u Berlinu. Uzdiže njeno “izuzetno televizijsko obraćanje naciji”, i piše da je to “lekcija o demokratiji, solidarnosti, i individualnoj odgovornosti, sročena glavom naučnika i srcem kćerke sveštenika”.

“Samo jedna stvar je nedostajala. Nije pomenuta reč Evropa”, kaže Timoti Garton Aš.

Nema smisla objašnjavati poentu – Merkel i Nemačka potrebni su i Evropi, ovoj koja maršuje svak po svome.

U nedelju, u autorskom članku jednom listu, šef diplomatije Berlina Hejko Maas pomenuo je nemačko “korona predsedništvo” Evropom. Aludirao je na rotirajuće predsedavanje Savetom EU i nemačko preuzimanje te funkcije 1. jula.

Kada Nemačka preuzme predsedavanje, jedan od prvih zadataka će biti “da se postepeno uklone restrikcije putovanja i internog tržišta na koordinisan način”.

Jeste, “i dalje nema vakcine, nema lečenja za svakoga”, ali da bi se virus pobedio vitalna je “solidarnost, a ne prebacivanje krivice”, piše ministar. “Nije pitanje koji je sistem nadmoćniji, nego dobiti borbu protiv virusa.”

Mogućno, ukoliko se podrazumeva da će se u jedan koš strpati i svi resursi. Čini se, međutim, da ministar ne govori o tome.

 

 

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...