Britanija istupila iz EU

Petar Popović

Koliko god da se razjašnjavalo i razjasnilo, tek tokom vremena će se pokazati šta sve postaje nejasno, između Engleske i Evrope na dalje
(Brussels, 31.01.2020 - zastava Velike Britanije uklonjena je danas ispred zgrade Evropskog parlamenta u Briselu)

Od petka u ponoć Velika Britanija nije više članica Evropske unije.

Tokom dana, britanski “evropski” poslanici napustili su zdanje Evropskog parlamenta... poslednji put.

Najdžel Faraž, engleski nacionalista i jedan od pokretača kampanje za raskid integracije, doneo je, i pri izlasku sa sednice u Briselu  razvio “Junion džek”. Zastavu, simbol Kraljevstva na ostrvima, dizajniranu od elemenata engleskog, škotskog i irskog znamenja.

Demonstrativno. Evropljani, srećno! Ali, Engleska okreće kormilo – utisak je da je hteo da poruči Faraž.

U stvari, poručivao je svojim sledbenicima kod kuće. Periferni Faraž, dobio je priliku da evropski događaj “konvertuje” u unutar-britanski ne veliki lični politički kapital.

Od glasanja Britanaca na referendumu, do kojeg je došlo i Faražovim zalaganjem, prošle su tri i po godine.

U međuvremenu, u pojmovniku dnevne politike, ukorenio se izraz “bregzit”, sklepan od imena Britanije i engleske reči za “izlaz”.

Može li, ili ne može, da se ostvari britanski – “bregzit”? Pod kojim uslovima, i kako je moguć “bregzit”? Šta će biti sa Severnom Irskom? Kako će u “bregzit”-slučaju postupiti Škotska?

Uz takva, i svakojaka druga pitanja, “bregzit”- dilema Engleske (jer istupanje iz EU delo je prevashodno njenih inicijatora) naturila se i Evropi, ne samo Škotima i Severnim Ircima, koji uglavnom nisu bili za “egzit” – dok se o rešenju nije najzad presudilo još i vanredno održanim britanskim izborima.

U subotu ujutro, to je sada tu, pred Evropom i pred Britanijom, bez mogućnosti nekih drugih i daljih odlaganja.

bregzit-slavlje-lond-2-

London, 31.01.2020 - slavlje pristalica Bregzita (Brexit) ispred zgrade Parlamenta u Londonu

Sudbina “mirovnog poduhvata”

Novi dan, počeo je kao dan neke jedva dočekane “bregzit” - tišine. Nikako kao dan olakšanja. Jer, koliko god da se ranije razjašnjavalo, tek tokom vremena će se pokazati šta sve postaje nejasno na dalje.

London je 47 godina – pola veka, bio kreativni deo procesa koji je nazivan “izuzetnim mirovnim poduhvatom”. Ako “poduhvat”, dalje u procesu, biva lišen i doprinosa Britanije, da li je i mir kojeg se on ticao - na nekoj prekretnici?

Dan posle “bregzita” odgovor na takva pitanja još ne postoji. Sve je još u nekakvom taloženju vrtlogom povučenog peska. I dok se “pesak” ne slegne, tu je samo lažni film produžene normalnosti.

Među-period, za izbegavanje rupa na putu sa džombama.

Uz ostalo, nije uputno uznemiravati javnost, na obe strane.

bregzit-brisel-zastava-eu

Brussels, 31.01.2020 - sa zgrade Stalnog predstavništva Velike Britanije u Evropskoj uniji u Briselu danas je skinuta zastava EU

Da ne bude kao sekirom

Britanski građani unutar EU produžiće da se kreću, rade i studiraju, kao i do sada, slobodno. EU nacionalnosti, unutar UK, isto, i s nepromenjenim ličnim pravima.

Međutim, reč je o prelaznom periodu.

U prelaznom periodu, Britanija neće imati pravo potpisivanja trgovinskih sporazuma s drugim zemljama.

U prelaznom periodu, London će produžiti da uplaćuje doprinose budžetu EU – ili dok se drugačije ne ugovori.

U prelaznom periodu, Britanija je obavezna da poštuje pravila EU.

Neće, dabome, više raspolagati glasom u bilo kakvom daljem odlučivanju unutar Unije.

Do tada, ostaće na jedinstvenom tržištu, deo carinskog sistema Evrope i uplaćivaće u budžet zajednice.

Nastojaće se, sa obe strane, da se usaglašavanjem izbegnu “lomovi” u trgovini. O tome će se pregovarati i pregovori će početi već meseca marta.

Proces nepovratan

Prelazni period traje jedanaest meseci, počev od 1. februara.

Postoji i prostor u vremenu, do 1. jula – rezervisan za eventualno usaglašavanje strana da se prelazni period produži, do kraja 2021. ili čak i 2022. godine. U žurbi, da “zalupi vratima”, premijer Boris Džonson porekao je ipak da će London to eventualno zatražiti.

Ipak, od ponoći između petka i subote, građani Ujedinjenog Kraljevstva neće više biti građani Evropske unije.

Ustavno, proces istupanja iz Unije aktiviran pozivom na čl. 50, nepovratan je i zapečaćen.

U slučaju da poželi da ponovo bude članica EU, Britanija bi, ako je reč o proceduri, moralo da stane u red sa eventualno drugim postojećim kandidatima.

Severna Irska, ostaje unutar carinske teritorije Britanije.

“U praksi, carinska granica između Severne Irske i EU biće u Irskom moru.” Roba, koja u Severnu Irsku stiže iz ne-EU zemalja, podvrgavaće se britanskim carinskim pravilima. Roba iz Severne Irske usmerena u EU, upućivaće se u Republiku Irsku “procesuirana po sistemu EU”. 

Berlin se nada prijateljstvu

Evropsko-britanski rastanak delovao je bratski. Uz mnogo onog, “pa tu smo mi”, i “uvek”, i “jedva na samo skok”... “Piši, i eto nas!”

Ima, međutim, i opomena na trenutak i posledice, i da to na dalje u Evropi i između dve strane nije više baš sve isto. Videće se vremenom.

“Velika promena za blok”, preneo je govornik Angele Merkel, reakciju kancelara Nemačke. “Žao nam je (zbog ‘bregzita’), i mislimo da isto oseća većina nemačke populacije, ali poštujemo odluku”, preneo je govornik.

Berlin se nada da će Britanija “produžiti da bude bliski partner i prijatelj”.

“Sutra, novi dan”, tvitovala je Ursula fon der Lajen, gospođa predsednik Evropske komisije. Obratila se Evropi, ona može biti spokojna. Uostalom, Brisel je spasavao svaku mogućnost da zajednica sa Britanijom preživi. Britanci su odlučili.

“Snaga se ne skriva u blistavoj izolaciji nego u našem unikatnom jedinstvu”, poručila je Fon der Lajen. “Možemo sa UK želeti najbolje mogućne odnose, ali to nikada neće zameniti koristi od članstva. EU će svoje interese braniti odlučno. Samo oni, koji uvažavaju pravila zajedničkog tržišta, biće u prilici da od njega imaju punu korist. Kao dobri prijatelji, mi ćemo fer i čvrsto pregovarati”, poručila je.

Ukoliko Brisel ne izvuče pouke...

Međutim, u hronikama dana, našlo se i nešto drugačije zabrinutosti.

“Čoveku se čini da ponovo postaje mnogo važna ova francusko-nemačka osovina. A iskreno, to nije dobra stvar za Belgiju”, komentarisao je ministar finansija i potpredsednik vlade Belgije Aleksander de Kro.

Sada, Francuska i Nemačka, “bilo šta mogu da odluče, a da ostali moraju da slede”, rekao je za nacionalni LN24.

Ima i jedan glas iz Poljske.

Velikoj Britaniji ne može biti zamene “u preostalih 27 članica EU”, lamentira povodom preobražaja Evropske unije ovim istupanjem poljska Rzeczpospolita.“...Njenom svetskom jeziku, njenom kulturnom uticaju, njenom geografskom položaju, njenoj podršci koju ima od Amerike.

Utoliko: ako Brisel ne izvuče temeljne pouke iz bregzita lako je zamisliti da bi se i javno mišljenje neke druge zemlje, u stvari integracije, moglo promeniti na način sličan tome u Britaniji”, rezonuje poljska novina.

U Londonu, Džonson na krilima

Uz London, sasvim tradicionalno, Varšava, Poljska, je drugi specijalni saveznik SAD u Evropi, podvukao je Vašington Trampovom politikom prema Poljskoj, čim je kročio u Evropu.

U istoj meri, u kojoj je od prilike do prilike, umeo da naznači da ne pridaje previše Evropi kao političkoj i ekonomskoj zajednici. U tom smislu, karakteristično je skretanje pažnje Briselu “da izvuče temeljne pouke”. 

U Londonu, Boris Džonson zračio je u petak poletom.

“Nije ovo kraj, ovo je početak”, obećao je naciji  britanski premijer.

Čim je raskrstio sa Evropom, Džonson se pre dva dana obreo na divanu Bele kuće, uz predsednika Donalda Trampa.

Tramp još ništa nije dodelio, ali još na početku procesa je ohrabrio engleski “bregzit”, inspirišući Borisa Džonosona i Najdžela Faraža, obećavajući “dil” sa Amerikom “kakav još niko nije dobio”.

Uostalom, zar nije Tramp, pre izbora u Britaniji, izjavio da je Džonoson pravi premijer! 

Pošto je sve završeno, prelazni period u razvodu sa EU krenuo je da ističe, iščekivaće se da se još vidi “dil”.

To je još poslednje neizvesno u britansko-evropskoj izvesnoj brakorazvodnoj parnici.

 

 

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...