Eskalira spor oko granica u istočnim vodama Mediterana

M. L.

Dugo godina ove granice nisu nikog zanimale tj sve dok nisu na dnu mora pronađena nalazišta gasa
(Postoje indikacije da je ogromno polje prirodnog gasa zapremine oko 280 milijardi kubnih metara otkriveno u morskom području južno od ostrva Krita gde istražuje konzorcijum koji predvodi francuski Total - što je privuklo i pažnju Turske)

Razgraničenje voda u istočnom Mediteranu postaje predmet međunarodnih sporova. Grčka je, kako piše AP,  preduzela diplomatsku ofanzivu u nastojanju da nađe saveznike protiv Turaka koji nameravaju da intenziviraju istraživanja novih ležišta gasa i nafte.

Dugi niz godina to nikog nije mnogo zanimalo ali sada to izaziva međunarodnu napetost – kome pripadaju vode istočnog Mediterana, odnosno ko ima pravo na korišćenje sirovina s tamošnjeg morska dna?

Spor Grka i Turaka

Ova tema je naglo podgrejana krajem novembra, potpisivanjem memoranduma između Turske i Libije u kojem se ove zemlje saglašavaju s povlačenjem međusobne "morske granice". Ta granica bi, prema ovom memorandumu, bila tesno uz grčko ostrvo Krit.

To se, međutim, Grcima, ali izgleda ne samo njima, nikako ne sviđa. Atina je ovih dana pokrenula diplomatsku ofanzivu s ciljem da se stvori alijansa država koje bi se "zajedno suprostavile turskom ekspanzionizmu". Pošto su ove nove turske pretenzije osudili EU, SAD, Egipat i niz drugih zemalja, grčki ministar spoljnih poslova Nikos Dendias posetio je krajem decembra Saudijsku Arabiju, čiji je krunski princ izrazio "razumevanje za grčku poziciju", zatim je bio u Ujedinjenim Emritarima pa u Jordanu.

Turska dosad nije pokazala nimalo spremnosti da umeri svoje pretenzije na vode Mediterana, a njeni politički predstavnici u horu ponavljaju priču o "suverenoj ekonomskoj zoni na koju Turska ima neotuđivo pravo".

Činjenica je da je ova turska pretenzija u jasnom sukobu s Konvencijom OUN o morskom pravu (UNCLOS) iz 1982. Turska, inače, nije potpisala ovu Konvenciju kao jedina zemlja koja taj sporazum ne priznaje, mada to za spor nije ni bitno.

Pokušaji „morske aneksije“

Ovaj pokušaj "morske aneksije" je drugi u poslednje vreme i u oba slučaja radi se o nalazištima energetskih sirovina. Naime, od početka 2018. Turci, u suprotnosti s princpima UNCLOS-a, vrše istraživanja gasa u vodama u okolini Kipra. Te vode Ankara smatra suverenim vlasništvom takozvane Severnokiparske turske republike na Kipru (tu tvorevinu ne priznaje, osim Turske, nijedna država na svetu).

Jasan cilj tursko-libijskog pakta jeste udeo u prostranim podmorskim poljima bogatim gasom, koja su otkrivena u oblasti Talos, južno od Krita. U nekim sektorima su još ranije počela istraživanja, uz koncesiju grčke vlade, konzorcijuma nadnacionanih kompanija na čelu s francuskim Totalom. Deo ovih ležišta nije još "zauzet" a na njih je, očito, bacio oko sve ofanzivniji turski predsednik Erdogan.

Turskoj se, istina, može dogoditi da na istočnom Mediteranu ostane diplomatski izolovana ali i budućnost postaje sve složenija. Izrael i Libija  imaju interes da naftu i gas iz svojih voda prodaju ubuduće Turskoj. To je najednostavnije upravo pomoću produktovoda koji bi u Turskoj napojio  tamošnje naftovode i gasovode...


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...