Okretanje Berlina licem Moskvi

Petar Popović

Nepredvidivost politike SAD, motivisala Angelu Merkel da prihvati poziv predsednika Vladimira Putina, dođe u Moskvu, i u subotu vrati dijalog Nemačke i Rusije na kolosek normalnog, iz vremena pre “Ukrajine”. Pred Evropom, konačno, nova stranica
(Moskva, 11.01.2020 - razgovori u Kremlju ruskog predsednika Vladimira Putina i nemačke kancelarke Angele Merkel: Vladimir Putin, Angela Merkel)

Lideri Rusije i Nemačke, Vladimir Putin i gospođa Angela Merkel u subotu u radnoj poseti Moskvi, saglasili su se tokom razgovora u Kremlju o “mirovnoj konferenciji o Libiji” koja bi, u dogledno vreme, trebalo da se okupi u Berlinu, u nastojanju dve zemlje a i drugih aktera da se Libija izvuče iz vrtloga unutrašnjeg oružanog sukobljavanja.

U inicijativi Rusije i Nemačke učestvuje i Turska. Sa sastanka u Istanbulu, Putin i turski predsednik Redžep Taip Erdogan zatražili su pre dva dana da sve unutarlibijske naoružane formacije obustave dalja neprijateljstva 12. januara u 00.00 časova. Dve sile imaju uticaja na međusobno sukobljene lidere libijskih naoružanih frakcija u Tobruku i Tripoliju.

“Mi se nadamo da će zajednički napori Rusije i Turske dovesti do uspeha i uskoro ćemo poslati pozive za takvu jednu konferenciju u Berlinu”, izjavila je u subotu Merkel, izvestio je Rojters.

Suštinski, u Evropi vodeći Berlin, podržao je rusko-tursku inicijativu, prevazilazeći predugo tapkanje u mestu mirovnih inicijatora same EU.

U libijski mirovni proces, kao pokrovitelj, uključuće se i OUN, izjavila je gospođa Merkel. Neće pokrovitelj procesa biti Nemačka, već OUN, podvukla je predsednica vlade, preneo je Dojče vele.

putin-merkel-fotelje-

Vladimir Putin i Angela Merkel u Kremlju u subotu

Spasavanje sporazuma sa Iranom

Drugi važan čvor rusko-nemačke saglasnosti tiče se Irana.

Lideri sagovornici, izjavili su da je “od ogromne važnosti” da se održi u životu tzv. nuklearni dil (Zajednički celoviti plan akcije, JCPOA) evropskih država, Rusije i drugih i Teherana, uprkos zategnutosti podstaknutoj ubistvom iranskog generala, prenela je iz Moskve ruska RT.

Reč je o sporazumu kojim se Iran odriče razvoja sopstvenog nuklearnog oružja. SAD su iskoračile iz obaveza i slede linijom ratnog pritiska na Iran. Teheran je izjavio da se u takvom slučaju i sam ne oseća dalje obaveznim.

Šef Rusije se zalaže za mehanizam, uz koji bi se mogla produžiti ekonomska saradnja sa Iranom, van dosega američkih sankcija.

“...Sve se mora učiniti da JCPOA produži da funkcioniše”, citirana je Merkel. Ona je pozvala da se primene “sva diplomatska sredstva od pomoći tom sporazumu”.

Putin je dodao da je sporazum “izuzetno važan”.

putin-merkel-sat-

Moskva, 11.01.2020 - konferencija za medije ruskog predsednika Vladimira Putina i nemačke kancelarke Angele Merkel posle razgovora u Kremlju

Severni tok 2 kasni, ali izgradiće se

Treća čvorna saglasnost Berlina i Moskve tiče se gasovoda Severni tok 2, za koji obe strane kažu da će biti dovršen, mada uz zakašnjenje.

“Ja verujem da će do kraja ove godine, ili u prvom kvartalu naredne godine, rad biti okončan i gasovod će početi da radi”, izjavio je Putin. Angela Merkel je rekla da će “završavanje Severnog toka 2 biti mogućno uprkos (američkim) sankcijama”.

“Ima određenog zakašnjenja ali gasovod će se završiti”, rekla je.

Merkel je rekla da će sve ervopske zelje imati koristi od novog gasovoda.

Kancelar je, govoreći o gasovodu, rekla da se ona “ne slaže sa američkim prilazom” nametanja sankcija, “što je od nemačke vlade već i kritikovano kao skrnavljenje nacionalne suverenosti”, citirao je DW.

Lider Nemačke pozitivno se izrazila o sporazumu Rusije i Ukrajine o produženom tranzitu gasa kroz Ukrajinu, tokom narednih pet godina.

Nepredvidive SAD

Razgovor Putina i Angele Merkel u Moskvi trajao je tri i po sata.

Teme, pomenute pri susretu dvoje lidera s novinarima, kroz pitanja štampe i odgovore, jesu izraz fragmenata, ali sasvim sigurno nisu cela panorama pretresane problematike. Ona ostaje “u sefu” diplomatija dve strane.

“Otvaranje vrata” široj političkoj saradnji Berlina i Moskve, podrazumeva mnogo više nego što se reklo u subotu – pravi saldo dijaloga su konačno otkravljeni politički odnosi Nemačke i Rusije.

Previše dugo su ti odnosi bili pod teretom američki nametnute blokade Rusije. Međutim, promenile su se okolnosti.

Promena u balansu uticaja na Bliskom istoku, “može prisiliti Berlin da se u potrazi za rešenjima osloni na Moskvu” analizirao je javni servis Dojče vele, dan pre državne posete (“Germany, Rušia see goals align amid tension in Middle East”, DW. com).

Merkel i Putin, “odgurnuti jedno od drugog krizom u Ukrajini”, ali približila ih je ponovo “jednostranost i nepredskazivost akcija SAD”, kaže DW.

“Ukrajina nije više u toj meri otrov za odnose Moskve i Berlina”, citiran je od DW Aleksander Baunov, u Karnegi centru filijale u Moskvi.

putin-merkel-dokumenti-

Putin je zahvalio što je Angela Merkel sada prihvatila poziv za susret u Moskvi

Bolje je govoriti...

Početak, u subotu, bio je nekako u tom tonu.

“Bolje je govoriti jedno s drugim nego jedno o drugome”, primetila je Merkel već u odgovoru na pozdrav Vladimira Putina, dobrodošlicom “u moskovski Kremlj”.

Primedba gospođe kancelara ticala se napomene predsednika Rusije (javnosti) da su Nemačka i Rusija u neprekinutom kontaktu, i da se taj kontakt tiče “unutrašnje problematike, ekonomske kao i političke, i međunarodnih pitanja”.

Putin je zahvalio što je Angela Merkel sada prihvatila poziv za susret u Moskvi i razgovor o nekim “najoštrije izraženim” pitanjima.

Merkel je navela da takvih pitanja ima i kod Nemačke, pomenula je u tom kontekstu Libiju, Siriju, proces Minska, bilateralne teme, i izrazila nestrpljenje da čuje mišljenje sagovornika.

Više od protokola

U diplomatiji, to se naziva “protokoloarnošću”.

Međutim, u doskoro ledenom obraćanju Berlina Moskvi, povodom kriza koje su od 2014. i dalje, nailazile jedna za drugom, uglavnom zbog proamerički okrenute Poljske i baltičkih državnih enklava, i nastojanja da se uz pomoć Vašingtona “otkine”, onda okrene protiv Rusije i eventualno uvuče u NATO i Ukrajina, izostajale su po nekada i “protokolarnosti”.

Tema je sve vreme bila “krivica” Rusije i “agresivnost” prema susedima.

Dok predsednik Donald Tramp, preuzevši dužnost, nije “grubostima” prema “saveznicima”, pomogao da Evropa brutalno jasno razume, da je američki zahtevana poslušnost “bloka demokratija” Vašingtonu – uvek i isključivo u službi samo američkih interesa. I da u odnosu Evropa-SAD nema dvostranosti. “Dozimetar srdačnosti” je naplatna kasa Vašingtona.

Vreme da se Evropa okrene sebi

Gospođa Merkel, prvi je lider koji je o tome natuknuo javno, pri povratku iz službene posete Vašingtonu, pre približno dve godine – rekavši, da je vreme, da se “mi Evropljani okrenemo sebi...”

U to vreme, povod je moglo biti američko insistiranje da Berlin izdvaja više novca u budžet vojske, zbog NATO normi. Ipak, produžilo se američkim zahtevima da Nemačka odustane od gasovoda Severni tok 2. I, kada je Berlin ostao pri svome, američko “mora” potencirano je sankcijama prema kompanijama koje grade Severni tok 2.

Poslednje zbivanje je ubistvo iranskog generala Kasema Sulejmanija i potenciranje rata na Bliskom istoku, pred pragom Evrope. Lanac posledica tog ubistva ponovo deluje preteće za Irak. Sav Bliski istok je u opasnosti.

U Briselu, na “kriznom sastanku” EU, Nemačka je u petak apelovala za jedinstvo Unije u koracima na Bliskom istoku (“Germany urges EU unity at Middle East crisis meeting”, DW, com)

Neposredna opasnost rata SAD i Irana “za sada je izbegnuta”, izjavio je ministar Nemačke Hejko Maas, ali Evropi je potrebna “zajednička strategija” da bi se sprečila dalja eskalacija.

Mora se izbegnuti da se Irak zatekne “u ukrštenoj vatri” SAD i Irana.

Ako se produži prekid borbi protiv Islamske države, Islamska država će ugrabiti priliku, što bi moglo značiti više njenih napada u Iraku, “ali takođe i u Evropi”, rekao je Maas.

Za koga opasnije

Trampova odluka da ubije iranskog generala “dovela je u opasnost Amerikance”, izjavila Nensi Pelozi, u Kongresu koji je u četvrtak glasao za rezoluciju da se predsedniku ograniči mogućnost da počne rat sa Iranom.

“Prošle nedelje, po našem mišljenju, predsednik, administracija, preduzeli su provokativan, nesrazmeran napad na Iran, što je dovelo u opasnost Amerikance”, izjavila je Pelozi. Amerikance! Šta je sa Evropom!?

Instinkt navodi Berlin da se u jednom trenutku kakav je taj, okrene Rusiji i razmeni gledišta s Moskvom, o novim okolnostima. I Rusija je Evropa.

Uticaj Rusije u regionu povećan je posle intervencije u Siriji, gde je Moskva uspela da sarađuje i s Teheranom i sa Ankarom.

“Merkel i Putin sada zajednički imaju cilj da spreče dalju eskalaciju ratovanja na Bliskom istoku”, komentarisala je pre susreta u subotu štampa. To i jeste bila preokupacija lidera Nemačke i Rusije.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...