Putinov “čas” Evropljanima

Petar Popović

Potomci zemalja koje su paktirale s Hitlerom nastoje da za Drugi svetski rat okrive fašističku Nemačku i Sovjetski Savez, silu čije su milionske žrtve spasle Evropu
(Petrograd, 20.12.2019, Neformalni skup lidera SNG iskorišćen za "čas istorije")

“Donosim vam mir!”, objavio je predsednik vlade Britanije u oči rata Nevil Čemberlen i, stojeći u vratima aviona kojim se dovezao iz Minhena, sa sastanka s Hitlerom 1938, mahnuo je Britancima papirom na kojem je bio i potpis firera.

Cena, po kojoj su Čemberlen i Eduard Daladije, pregovarajući s Hitlerom i Musolinijem “pribavili mir”, isplaćena je pristankom Velike Britanije i Francuske na nemačko komadanje Čehoslovačke.

Predstavnici zapadnih demokratija, saglasili su se tokom dvodnevnog većanja da Hitlerova Nemačka proguta Sudetsku oblast, s trećinom ukupnog stanovništa Čehoslovačke u to doba.

Izgovor je pronađen u nastanjenosti Sudeta pretežno etničkim Nemcima.

Pristanak na čerečenje dat je iza leđa žrtve.

“Nas su podlo izdali”, komentarisao je anglo-francusko-nemačku zaveru predsednik Čehoslovačke, evropski intelektualac i češki rodoljub Edvard Beneš.

Nagodba demokratija s fašistom u Berlinu obavljena je iza leđa žrtve. Međutim, na Zapadu, “minhenska zavera’ nije izazvala stid već oduševljenje, jer – sačuvan je mir!”, naveo je, pišući pre tri meseca o kritičkim trenucima Evrope pred Drugi rat Leonid Radzihovski, ruski publicista i sociolog.

cemberlen-docek-london-

Doček Ćemberlena na aerodromu, koji saopštava da donosi mir s Hitlerom

Usamljeni glas Vinstona Čerčila

“Jedino je Vinston Čerčil pošteno ocenio situaciju i nazvao stvari svojim imenima”,  izjavio je, govoreći pre dva dana u Sankt Petersburgu Vladimir Putin. Predsednik SAD, Franklin Ruzvelt, čestitao je Čemberlenu.

Putin je citirao iz Čerčilovog obraćanja britanskom Parlamentu, 5. oktobra 1938:

“Samo što smo pretrpeli potpuni i bespogovorni poraz”, citirao je Putin. “Sve je okončano. Čehoslovačka je slomljena, napuštena od svih, ona u žalosnom ćutanju tone u mrak. Nastupilo je vreme da se istini pogleda u oči. Dosta je laganja samog sebe. Dužni smo da realno ocenimo razmere nedaće koja je zadesila svet. Zatekli smo se suočeni s najvećom katastrofom koja se sručila na Veliku Britaniju i Francusku. Doživeli smo poraz i ne učestvujući u ratu... Ne mislite da je opasnost prošla, to još ni iz daleka nije kraj, to je samo početak ogromnog svođenja računa. To je samo prvi poziv na uzbunu”, citirao je predsednik Rusije potonjeg ratnog premijera Britanije.

Amerika, aplaudirala je Londonu.

“Potpuno delim uverenje u to, da danas postoji najveća mogućnost za uspostavljanje novog poretka, u čijoj su osnovi pravičnost i zakon”, telegrafisao je Čemberlenu Franklin Ruzvelt.

Ambasador SAD u Britaniji, Dzozef Kenedi (otac predsednika Dzona Kenedija), pozdravio je nagodbu Londona i Pariza s Hitlerom, zapažanjem da je “za demokratije, kao i za diktature, nerazumno da naglašavaju šta ih razlikuje”. Pogodnije je da “snage usmere u rešavanje zajedničkih problema”.

“Zajednički problem” je bio Sovjetski Savez. Očekivalo se da će London i Pariz, ustupcima Hitleru, okrenuti zver fašizma čeljustima na istok, prema Rusiji.

daladje-sporazum-hitle

Premijer Francuske Eduard Daladije potpisuje Minhenski sporazum

Mržnja prema Rusima

U St. Petersburgu, Putin se obratio liderima Zajednica nezavisnih država, bivših sovjetskih republika, osamostaljenih dekompozicijom komunističke sile, inicijativom Borisa Jeljcina.

Predsednik Rusije je podsetio na upozorenje koje je, usamljen u opštem aplaudiranju Čemberlenu, u Parlamentu Britanije izneo Čerčil – da je “to što se dogodilo u Minhenu, to što je takozvana zapadna demokratija izdala svog saveznika – to početak rata”.

Događaj u St. Piteru bio je krajnje nesvakidašnji, sa političkim šefom Kremlja u svojstvu vodiča kroz upravo priređenu izložbu originalnih dokumenata iz kritičnog perioda pred početak svetskog rata.

Na proleće, Rusija će obeležiti 75 godina od pobede u ratu protiv fašizma.

U tom ratu poginulo je neuporedivo najviše - sovjetskih vojnika, više od deset miliona. Sovjeti su slomili Hitlerovu mašinu i odlučili o ishodu borbe za slobodnu Evropu.

Međutim, nezavisno od jubileja pobede, postoji i povod, aktuelniji, oličen u nastojanju zemalja s pečatom fašističkih vazala Nemačke u to doba, a i pojedinih drugih u Evropi, pre svega Poljske, da danas krivicu za svetski rat svale na Sovjetski Savez koliko i tadašnji Berlin.

Povod je njihova američki ohrabrena mržnja prema Rusima. Nacionalistička, i čak rasistička odbojnost njenih protagonista, u državnim enklavama Baltika, u kojima je Hitlerova armada dočekivana raširenih ruku – a i u Poljskoj, glavnom stubu NATO barikade prema Rusiji.

Na inicijativu Letonije, a uz podršku poslanika Poljske, Evropski parlament usvojio je 19. septembra rezoluciju, i njome, kao uzrok izbijanja Drugog svetskog rata apostrofira pakt Ribentropa i Molotova iz 1939, o nenapadanju.

Suočena s kampanjom, Moskva je iz arhive izvukla i izložila originale dokumenata.

Putin ih je predstavio auditoriju bivših republika Sovjetskog Saveza, govoreći da su pod zastavom Sovjeta ginuli i očevi građana tih država, ne samo Rusije.

putin-petrograd-istorija-rata-

Putinov čas istorije  u Sankt Peterburgu u petak

Red Evropljana pred Hitlerovim šalterom

Pakt Ribentrop-Molotov, bio je poslednji, a ne prvi dokument neke evropske zemlje potpisan s Hitlerom, rekao je Putin.

Nabrojao je prethodne dogovore... Poljske, Velike Britanije, Francuske, Litvanske Republike i Letonije.

Svi napori da se u Evropi sazda jedinstvena anti-hitlerovska koalicija bili su propali. Čitav red se bio otegao pred Hitlerovim “šalterom”, u pokušajima separatnih sporazuma.

Između Nemačke i Poljske, potpisan tzv. Pakt Pilsudskog, 1934. Suštinski, o međusobnom nenapadanju.

Između Londona i Berlina, “pomorska saglasnost”, 1935. Velika Britanija je “pružila Hitleru mogućnost da ima svoju vojnu flotu, što mu je bilo zabranjeno ili svedeno na minimum rezultatom Prvog svetskog rata”.

Usledila je zajednička anglo-nemačka deklaracija Čemberlena i Hitlera, potpisana 30. septembra 1938, usaglašena na inicijativu Čemberlena.

Onda, Francusko-nemačka deklaracija, potpisana 6. decembra 1938. u Parizu, između Bonea i Ribentropa.

Pa, sporazum između Litvanske Republike i Nemačkog rajha u Berlinu, o prisajedinjenju Klajpedske pokrajine Nemačkoj. A i sporazum o nenapadanju Rajha i Letonije, 7. juna 1939.

Poslednji u hronološkom redosledu je bio pakt Molotova i Ribentropa.

Sovjetski Savez je to potpisao “tek kada su iscrpljene sve mogućnosti i odbačene sve ponude (Moskve) za sazdanje jedinstvenog sistema bezbednosti, suštinski – jedne antifašističke koalicije u Evropi”.

Poljska na Čehoslovačku

Sovjetski Savez je bio spreman za pomoć Čehoslovačkoj.

Ali, u sporazumu Sovjeta i Čehoslovačke, stajalo je da će Moskva priteći “jedino u tom slučaju ako svoje obaveze pred Čehoslovačkom ispuni i Francuska”.

“Francuska, uslovila je svoju pomoć Čehoslovačkoj podrškom od Poljske, Poljska je otkazala”, naveo je Putin.

Komentarisao je dokument po dokument. Faksimili su se ukazivali na ekranu.

Šta su poljske vlasti preduzele kada je Nemačka počela da pretenduje na deo čehoslovačke teritorije?

“Ispostavili su istovremene zahteve na svoj udeo u ‘dobiti’ pri komadanju čehoslovačke teritorije. Još više, bile su spremni da primene silu. Obrazovali su celu specijalizovanu vojnu grupu pod nazivom Šlezija, u čiji sastav su ušle tri pešadijske divizije, konjička brigada i drugi delovi”, komentarisao je Putin.

“Poljske vlasti su pripremale i na čehoslovačku teritoriju slale borce, za preduzimanje diverzija i terorističkih akata, aktivno se spremajući za podelu i okupaciju Čehoslovačke.”

Smesta pošto je 30. septembra zaključen Minhenski sporazum, Varšava je, kopirajući nacističke metode, uputila Pragu ultimatum s bespogovornim zahtevom da joj se preda deo teritorije Čehoslovačke – Tešinska oblast. “Francuska i Velika Britanija nisu podržele Čehoslovačku, koju je to prinudilo da se pomiri s nasiljem.

Poljska je, istovremeno s Nemačkom koja je aneksirala Sudete, 1. oktobra 1938. počela direktno zauzimanje čehoslovačke teritorije, tim samim narušivši sporazum koji je prethodno sama sklopila s Čehoslovačkom”, komentarisao je dokumenta Putin.

“Godine 1938, još je Hitlera bilo mogućno zaustaviti jednim kolektivnim naporom zapadnoevropskih sila, i zapadni lideri su to priznavali”, rekao je.

Ali, “u prošlosti, kao i danas, plaše svet s Rusijiom” i “u stanju su da se nagode s bilo kim, kao što su s nacistima”. “Agresivni nacionalizam uvek zaslepljuje, ali na kraju, ostaje njima samima”, završio je svoj “čas istorije”.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...