Damask i opozicija kroje ustav

Petar Popović

Turska i Rusija u zajedničkoj patroli duž sirijske granice, izjavio predsednik Erdogan. Sto pedeset delegata Damaska, opozicije i civilnog društva Sirije, počelo rad na ustavu zemlje. Norvežanin Geir Pederson, koordinator novog poduhvata u Ženevi
(foto, Varljivo primirke: Sirijski opozicioni borci podržani od strane Turske na oklopnom transporteru uz granicu prema Siriji, u mestu Akcakale, provincija Sanliurfa, jugoistočna Turska, 18.10.2019)

Prekid turskih borbenih dejstva u Siriji, održava se.

“Još 150 sati” turskog uzdržavanja od vojnih operacija, “darovanih” zaključkom pregovora Putina i Erdogana prošle nedelje u Sočiju – isteklo je u utorak. U sredu, operacije međutim nisu obnovljene.

Naprotiv, državni šef Turske Redžep Taip Erdogan izjavio je da će Turska i Rusija “u petak otpočeti zajedničke vojne patrole” u pojasu od sedam kilometara od sirijske granice s Turskom, na teritoriji Sirije, registrovao je nemački DW.

Patrole će nadzirati teren zapadno i istočno od zone turskih vojnih dejstava uz granicu.

Erdogan se pozvao na sporazum s Rusijom. Zajedničko rusko-tursko vojno patroliranje predviđeno je jednim od paragrafa sporazuma, kao povoljnija alternativa turskim vojnim akcijama.

Prekid od “još 150 sati” trebalo je da posluži da se, iz zone ranije otpočetih turskih dejstava u Siriji, evakuišu Kurdi. Ankara je prihvatila “paragraf”, uz preduslov, da se iz prostora uz granicu ukloni kurdska milicija.

Ruski šef odbrane, Sergej Šojgu, izjavio je da je izvođenje “naoružanih jedinica Kurda iz zone bezbednosti” na severo-istoku Sirije “izvedeno u roku”, citirao je ruski Komersant. U međuvremenu, u Siriji je pojačano ljudstvo ruske vojne policije. Iz Rusije, dopremljen je i dodatni broj vozila za patrole.

“Turska veruje Rusiji”, “ali ne verujemo teroristima”, komentarisao je glavni diplomata Ankare Mevlut Čavušoglu. “I, ako oni ne napuste markirane teritorije, mi smo spremni na potrebne mere”, potsetio je Čavušoglu. Ipak, u sredu, to još nije bio slučaj.

U sredu, predsednik Erdogan je apostrofirao kurdsku miliciju YPG u savezništvu sa SAD, osporivši da je YPG postupila u skladu sa rusko-turskim sporazumom. Šef Turske, izjavio je da “Turska zadržava pravo da, u toj zoni, pokrene sledeću operaciju protiv YPG”, citirao je DW.

 

sirija-spigl

Pregovori o ustavu

Ipak, već u sredu, turski rat uz granicu Sirije nije više bio glavna vest.

“Vest za naslovnu stranu” donela je prva ikada ostvarena pojava predstavnika režima u Damasku i predstavnika njegovih političkih, i do juče i vojnih protivnika, za jednim zajedničkim stolom pregovaranja o novom ustavu Sirije.

Ovi akteri zbivanja, pretočenog iz vojnog u političko, pregovaraće u evropskom sedištu UN, u Ženevi, uz posredovanje diplomate iz Norveške Geira Pedersona, određenog za medijatora svetske organizacije.

Sam Pederson, nazvao je mirovni događaj “istorijskim”, već na početku.

lavrov-turska-iran-sirija

Ministri inostranih poslova Irana, Rusije i Turske Muhamed Džavad Zarif, Sergej Lavrov i Mevlut Čavušoglu (foto Sputnjik)

Lavrov, Čavušoglu, Zarif

U Ženevi, “svetlosti pozornice” uključene su već u utorak, dan ranije – zajedničkom pojavom pred javnošću trojice “političkih tenora” sirijske krize, Sergeja Lavrova, Mevluta Čavušoglua i Mohamada Dzavada Zarifa, šefova diplomatija Rusije, Turske i Irana. Međusobna saglasnost tih sila presekla je rat u Siriji.

Pikanterija je u faktu, da ni jedna od pomenutih nije s nekom od druge dve “u ljubavi”. Međutim, sve tri saglasne su da sačuvana celovitost, verski i etnički šarolike Sirije, najbolje može odgovoriti interesima svake od njih pojedinačno. Za “šifru” takve saglasnosti zaslužna je Moskva. Angažovala se da uveri svoje sagovornice da je to tako.

Međutim, da bi Tursku i Iran dovela u “savez za mir”, Rusija je morala da najpre demonstrira da sirijski trabanti Teherana i Ankare, u koaliciji sa tzv. Islamskom državom, ne mogu dobiti rat protiv Damaska. Čak i podržani od SAD i sila na Zapadu.

Ruski argument o legitimnosti vlasti u Damasku, moralo je da bude podržan faktom na bojištu. Kremlj se dohvatio vrelog krompira. Oružjem, opremom, instruktažom i udarima iz vazduha, Rusija je omogućila pobedu sirijske armije. Vlada u Damasku kontroliše najveći deo sirijske teritorije.

Drugi deo posla je politički proces, izražen “procesom Astana”, gde su svi zainteresovani pozvani za sto pregovaranja – o Siriji, posle rata.

Nije im lako jednim uz druge

Dolazak ministara, objašnjen je podrškom zemalja koje oni zastupaju u Ustavnom komitetu Sirije – forumu koji se sastao u sredu, uz zaduženje da proizvede ustavni tekst. Skoro dve godine se pregovaralo da bi se dospelo do sastava ustavotvorng tela. Prethodni pokušaj, u vreme dok je rat još trajao, propao je. Telo bi trebalo da se usaglasi o principima društvenog uređenja Sirije.

Polazna pretpostavka su suverenost i teritorijalni inegritet Sirije. Garantovanje celovitosti Sirije ugrađeno je i u “deset tačaka” sporazuma Putina i Erdogana u Sočiju.

Ustavni komitet ( konvencija ) okuplja tri formacije sa ukupno 150 delegata – 50 vladinih, 50 iz opozicije i 50 ispred civilnog društva. 

“Ja znam da vama nije lako da u ovoj prostoriji budete jedni uz druge”, obratio se članovima Konvencije Pederson. “Međutim, to je snažan signal nade Sirijcima, gde god ih ima”, rekao je diplomata.

Moraju da jedni druge čuju

“Mi potvrđujemo da ćemo iskreno raditi na svemu što može poboljšati stvarnost našeg naroda”, izjavio je Ahmed Kuzbari, najviši u predstavništvu u delegiranom telu predsednika Bašara Asada.

Predstavnik Damaska potvrdio je, međutim, da “ćemo mi produžiti borbe i tokom našeg sastanka i da ćemo produžiti da se borimo i posle našeg sastanka, do oslobođenja i poslednjeg dragocenog inča naše dragocene otadzbine”.

Glavni opozicioni lider, Hadi al Bahra, pledirao je za međusobno razumevanje. “Moramo se uzdići iznad svojih rana, bola i patnje”, apelovao je Al Bahra. “Moramo početi da jedan drugog čujemo”, rekao je, preneo je Dojče vele.

“Zadatak Ustavnog komiteta je da izuči čitavo sirijsko iskustvo koje smo stekli, počev od 1920. godine, da pretrese sve naše prethodne ustave, od prvog do onog usvojenog 2012”, izjavio je Al Bahra, intervjuisan za ruski Komersant.

Već posle otvaranja, 45 delegata ( po 15 iz svake grupe od 50 ) latilo se pripreme ustavnog nacrta, prihvatljivog za sve tri strane foruma u zasedanju.

Ukoliko je konsenzus van dosega, predlozi će se usvajati većinom od 75 odsto delegata Konvencije.

Ministri Rusije, Irana i Turske, Rusije i Irana bližih Asadu i Damasku, Turske bliže opoziciji – izrazili su nadu da ustvotvorni proces koji je započet “može otvoriti put” okončanju sukoba u Siriji, preneo je iz Ženeve Dojče vele.

“Mi apelujemo na strane da se sporazumeju”, citiran je Sergej Lavrov.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...