EP počinje ispitivanje kandidata za članove Evropske komisije: Kakva predsednica – takvi komesari

Nataša Jokić, Strazbur

Kandidatura Lasla Tročanjija za komesara za proširenje EU već zaustavljena, ali je neizvesno šta će biti sa ostalima čije su biografije ne samo sumnjive već - i romaneskne
( Ursula fon der Leien, imenovana za predsednika Evropske komisije, sa kandidatima za članove Komisije tokom seminara u Genvalu, Belgija, 12. septembra)

Odbor Evropskog parlamenta za pravna pitanja odbacio je kandidaturu Lasla Tročanjija za funkciju komesara za susedske odnose i proširenje EU. Posle saslušavanja Tročanjija na zasedanju zatvorenom za javnost, članovi Odbora zaključili su da on nije podoban za funkciju evropskog komesara zbog utvrđenog sukoba interesa. Ovo je prvi put da poslanici imaju ovlašćenje da na nivou odbora Evropskog parlamenta odbiju neku pojedinačnu kandidaturu za člana Evropske komisije.

Uobičajena procedura do sada je podrazumevala ispitivanja kandidata na plenarnom zasedanju – što teoretski znači  u prisustvu svih poslanika Evropskog parlamenta. Ovakvo ispitivanje treba da počne u ponedeljak na plenarnom zasedanju u Briselu. Tročanji je bio „programiran“ za 1. oktobar, a Plumbova, Rumunka koja je takođe odbijena, za 3. oktobar ali je, zbog odluke Odbora za pravna pitanja, njihovo pojavljivanje na plenarnom zasedanju – automatski otkazano.

Optužbe i odbrana

Već uoči zasedanja Odbora bilo je poznato da su poslanici zainteresovani za detalje oko vlasničkog udela Tročanjija u pravničkoj firmi koju je osnovao pre nego što je 2014. godine postao ministar u Orbanovoj vladi.  

Reč je o firmi Nagy és Trócsány koju je osnovao 1991. godine, a koja je delovala u oblasti međunarodnog i poslovnog prava, uključujući bankarske i finansijske usluge. “Euroaktiv” prenosi da je Tročanjijeva firma imala poslove u Mađarskoj, ali i u SAD, a da su među njenim klijentima i imena kao francuska banka BNP Paribas, OTP banka, “Uber” i – mađarska vlada. 

Posle imenovanja za ministra pravosuđa 2014. godine Tročanji je bio meta kritika  u Mađarskoj. Mađarski mediji, van kontrole vlade, prenosili su tvrdnje da je on kao ministar radio u interesu svoje sopstvene firme, omogućavajući joj da dobije brojne poslovne ugovore sa vladom.

Tročanji odbija ove navode. On tvrdi da je već 2007. godine okončao svoje učešće u poslovima kompanije, ali mađarski mediji koji nisu pod kontrolom vlade i vladajuće partije Fides, tvrde da je sačuvao finansijsko učešće u kompaniji.

Euroaktiv prenosi navode mađarskih medija po kojima je Tročanji, dok je bio ministar pravosuđa u Mađarskoj, za savetnika uzeo Tibora Bodgana koji je pre toga bio jedan od predsednika kompanije. Bodgan je, navodno, imao zadatak da nadzire sprovođenje u delo reforme administrativnog sudstva.

Odbacivanje bez iznenađenja

S obzirom na sve ovo, odbacivanje Tročanjijeve kandidature nije veliko iznenađenje.

Da je postao komesar za proširenje EU, on bi bio taj koji bi ocenjivao poštovanje ljudskih prava i načela pravne države u državama zapadnog Balkana koje su u procesu integracije u EU. Problem je što je upravo Tročanji u Evropskom parlamentu – i to ne samo na levici – viđen kao jedan od predvodnika gaženja ljudskih prava i načela pravne države u Mađarskoj, bilo da je reč o administrativnom pravu, bilo o tražiocima azila, nevladinim organizacijama, medijima ili univerzitetu.

Tročanji stoji iza uspostavljanja administrativnog suda kao jedinog nadležnog za izborni zakon, korupciju, pravo na proteste i slobodu informisanja, čije članove imenuje Ministarstvo pravosuđa.

Zbog pravosudne reforme koju je Tročanji sproveo kao ministar, Brisel je Mađarskoj zapretio sankcijama koje mogu da idu do oduzimanja prava učešća u donošnjeu odluka.

Mnogi evropski poslanici sa levice i levog centra najavljivali su zato da će svim snagama nastojati da ospore Tročanjijevu kandidaturu za mesto evropskog komesara.

lejen-ep-ruke-na-grudima

Nemačka ministarka odbrane Ursula fon der Leien, u Evropskom parlamentu 22. jula, pošto je saznala da je pobedila prilikom glasanja za sledećeg predsednika Evropske komisije. 22. Jul 2019.

Kakva predsednica takvi komesari

Sve ovo, međutim, nije smetalo novoj predsednici Evropske komisije, Nemici Urusuli fon der Lejen da upravo Tročanjija imenuje kao kandidata za komesara za proširenje i susedske odnose EU. Poznato je da Orban traži da ova funkcija pripadne njegovom kandidatu još od 2014. godine jer Mađarska ima kako političke tako i ekonomsko-investitorske ambicije na zapadnom Balkanu.

Poznato je da je Orban imao veoma dobre odnose sa Fon der Lejen još dok je bila nemačka ministarka odbrane, što se ne može reći za njegove odnose sa kancelarkom Merkel. Koliko su pogledi na migracije Fon der Lejenove slični pogledima Orbana o „odbrani hrišćanske civilizacije“ govori već i činjenica da je nova predsednica Evropske komisije preimenovala resor komesara za migracije u resor za „očuvanje evropskog načina života“.

Na kraju, poznato je i da je Ursula fon der Lejen, prema pisanju nedeljnika Špigl, na kraju svog ministarskog mandata bila u javnosti najneomiljeniji član nemačke vlade. U trenutku kada je napuštala ministarsku funkciju bila je pod parlamentarnom istragom zbog sumnji da je bez raspsivanja konkursa za javne nabavke dodeljivala poslove u milionskoj vrednosti firmama među kojima je i ona u kojoj je zaposlen njen sin.

Konačno, može se zaključiti: kakva predsednica komisije – takvi i komesari.

Sumnjivi kandidati

Kandidatura Lasla Tročanjija za komesara za proširenje EU već je zaustavljena, ali je neizvesno šta će biti sa ostalima čije su biografije ne samo sumnjive već i romaneskne.

Na istom zasedanju na kojem je odbacio Tročanjijevu kandidaturu, Odbor Evropskog parlamenta za pravna pitanja odbio je i kandidaturu Rumunke Rovane Plumb za funkciju evropske komesarke za transport. Argument Odbora: Rovana Plumb je dala različite imovinske prijave u svojoj zemlji i u EU. Razlika je „teška“ oko million evra. Navodno, ona je pozajmila 800 hiljada evra od privatnog lica kako bi finansirala svoju kampanju za evropske izbore – izveštava sajt Euroaktiv.

Tročanji i Plumbova nisu jedini kandidati za evropske komesare čije biografije izazivaju sumnje. Trojica kandidata su pod istragom, osumnjičeni za korupciju i zloupotrebu javnih fondova. Neki imaju vlasništvo ili udeo u vlasništvu za koje nije jasno da li je u protivurečnosti sa funkcijom komesara koji treba da deluje u opštem, a ne svom interesu.

Bivši belgijski šef diplomatije Didie Rejnedrs je kandidat za evropskog komesara za pravosuđe. Ispostavilo se, međutim, da belgijski istražni organi vode istragu protiv njega zbog sumnje da je učestvovao u korupciji.

Poljski kandidat za člana Evropske komisije Januš Vojćehovski, koji treba da dobije resor poljoprivrede, nalazi se pod istragom Olaf-a (Evropske kancelarije za brobu protiv prevare).

Tek treba da se vidi kakve su prirode akcije koje poseduju kandidati u raznim fondovima, recimo prljave energetske industrije dok je zvanična politika Evropske komisije orjentisana na obnovljive „čiste“ izvore energije.

Slučaj Johanesa Hana

Uzmimo primer Johanesa Hana, dosadašnjeg evropskog komesara za proširenje EU, koji je kandidat za funkciju komesara EU za budžet i administrativne poslove.

Sajt Euroaktiv prenosi da Hanova deklaracija o finansijama pokazuje da je on ima akcije kod prozvođača fosilne energije i u finansijskim kompanijama.

Han je, piše Euroaktiv, prijavio akcije  kod OMV A.G., austrijske kompanije za gas i naftu. Već ova investicija je problematična s obzirom da je reč o fosilnoj i zagađujućoj energiji dok nova Evropska komisija i predsednica Fon der Lejen u čelo svog programa stavljaju „zelenu agendu“.

Euroactiv podseća da ova kompanija ima udeo u “kontroverznom“ gasovodu Severni tok 2, čiji su lobisti lobirali tim Johanesa Hana, dok je u prošlom sazivu Evropske komisije držao resor za evropsku susedsku politiku i proširenje.

To međutim nije sve kada je reč o bivšem i verovatno budućem komesaru Hanu. Euroactiv dodaje da njegove investicije obuhvataju i austrijskog snabdevača strujom Verbund AG, da ima finansijske interese i u Erste Group i Raffeisen Bank International AG.

Da li će poslanici Evropskog parlamenta tražiti od Hana da pruži dokaze da više nema sve ove akcije, kao uslov da dobije zeleno svetlo za prestižnu funkciju evropskog komesara za budžet?

Mediji su preneli da su portugalski kandidat za komesara Eliza Fereira i kiparski Stela Kiriakides prodali svoje akcije u raznim kompanijama.

Silvi Gular kao iz romana

Lista kandidata sa problematičnim biografijama je toliko duga i traži tako isrpna istraživanja i provere da su se evropski poslanici već žalili da nisu dobili dovoljno vremena da bi doneli objektivne sudove.

Poslanici će početi sa ispitivanjem kandidata u ponedeljak 30.  septembra, a nova Komisija EU treba da stupi na dužnost već 1. novembra.

U nizu moralno pa i pravno sumnjivih slučajeva ipak je nemoguće zaobići Francuskinju Silvi Gular čija biografija liči na roman. Predsednica nove Evropske komisije namenila joj je prestižni komesarski resor za unutrašnje evropsko tržište koji obuhvata i digitalnu i odbrambenu industriju EU.

Da li će predstavljati problem to što je Gularova na udaru dve istrage – jedna se vodi u Francuskoj, a drugu vodi Evropska kancelarija za borbu protiv prevare (Olaf)? Ili će evropski poslanici koji treba da daju „zeleno svetlo“ podleći partijskim nagodbama između levog i desnog centra po načelu „ne odbijajte našeg kandidata, a mi nećemo vašeg“.

Pre dve  godine Silvi Gular je morala da dâ ostavku na funkciju ministarke odbrane zbog otkrića da je učestvovala u aferi lažnog zapošljavanja asistenata u Evropskom parlamentu – novac dobijan na ime plate nepostojećeg asistenta išao je u kasu stranke kojoj je pripadala u Francuskoj. Gularova je već morala da isplati 45 hiljada evra odštete Evropskom parlamentu.

To, međutim, nije sve. Francuski mediji su otkrili da je Gular, u vreme kada je u prošlom sazivu Evropskog parlamenta bila poslanik, radila i kao savetnik američke asocijacije Berggruen Institute, koju je osnovao finansijski investitor Nicolas Berggruen. Gularova je od ovog američkog Instituta dobijala novac koji dostiže skoro njenu godišnju poslaničku platu. Nije jasno šta je tačno radila za taj novac.

U biografiji Gular, koju prenose francuski i drugi evropski mediji, vidimo da je ona učestvivala u osnivanju Ujedinjene Evrope, navodno neprofitabilne pro-evropske asocijacije koja organizije govore, konferencije, istraživačke projekte i seminare itd. Donacije za ovu asocijaciju dale su brojne korporacije kao Er bas, Britiš ameriken tobako...

Sajt Euroactiv prenosi da je Gularova napustila ovu asocijaciju kada  je dobila prestižnu funkciju u francuskoj Centralnoj banci. Postala je zamenik guvernera.

Malo je francuskih medija koji su preneli da je upravo na dan kada je objavljeno da je postala kandidat za evropskog komesara za unutrašnje tržište, Silvi Gular bila saslušavana u francuskoj policiji u vezi sa zloupotrebom fondova kada je bila evropski poslanik.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...