Imenovani članovi nove Evropske komisije: Početak „orbanizacije“ EU

Nataša Jokić, Strazbur

Budući komesar EU za proširenje Laslo Tročanji, bio je ministar i autor pravosudnih reformi koje krše načela pravne države zbog čega je Mađarska dospela pod kaznenu proceduru Evropske komisije. Takođe, u Orbanovom stilu, komesarski resor EU za migracije preimenovan je u resor „za očuvanje evropskog načina života“
(ilustracija, Ursula fon der Lejen i Laslo Tročanji: nova predsednica Evropske komisije saopštila je 10. septembra u Briselu sastav svog budućeg kabineta gde je komesar za proširenje – dosadašnji ministar pravosuđa Mađarske)

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen predložila je da novi komesar za susedsku politiku i proširenje bude Laslo Tročanji, bivši ministar pravosuđa Mađarske.

Fon der Lejen je izjavila da želi da Balkan bude što bliže EU - ništa o prijemu balkanskih država u članstvo.

Imenovanje Tročanjija kao i ostalih 26 članova Evropske komisije treba da potvrdi Evropski parlament. Nakon toga, nova Evropska komisija koja ima ulogu vlade EU, treba da počne svoj mandat 1. novembra.

eu-laslo-trocanji

Lasla Tročanjija kritičari vide kao jednog od glavnih krivaca za podrivanje pravosudnog sistema u Mađarskoj za vreme vladavine premijera Viktora Orbana, u čijoj vladi je bio ministar pravde i član ustavnog suda.

Orbanova „desna ruka“   

Posle konferencije za štampu u Briselu, na kojoj je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen predstavila 26 budućih komesara, može se reći da je očigledno u toku prevazilaženje rascepa između Istoka i Zapada EU tako što je počela „orbanizacija“ EU.

Budući komesar EU za proširenje Laslo Tročanji bio je ministar pravosuđa i vodio reforme kojima se krše načela pravne države, zbog čega je Mađarska dospela pod kaznenu proceduru Evropske komisije.

Tročanji je kao ministar uveo niza zakona zbog kojih je Mađarska došla u sukob sa Evropskom komisijom čiji član Tročanji treba sada da postane. Evropska komisija u prošlom sazivu optužila je Mađarsku zbog kršenja osnovnih načela pravne države.

Tročanjijevom reformom administrativnog prava uspostavljena je državna kontrola nad pravosuđem. Zakonom je zabranio nevladinim organizacijama da pomažu migrantima. Upravo je Laslo Tročanji bio taj koji je osnovao kontejner-logore za migrante. Jedan izveštaj agencije Saveta Evrope protiv zloupotrebe dece, govori o katastrofalnim uslovima života u metalnim kontejnerima u prostoru na mađarskoj strani granice sa Srbijom.

Konačno, na osudu Evropske komisije prošle godine naišla je odluka da se iz Mađraske protera Sorošev Univerzitet za centralnu Evropu. Opisujući neprijatelja Mađarske i aludirajući na Soroša, Orban kao da je fotokopirao delove Gebelsovih govora:

„On (naš protivnik) ne nastupa otvoreno, već prikriveno, ne vodi bitku direktno već tajno, nije častan već beskrupulozan, nije nacionalan već internacionalan, ne veruje u rad, već spekuliše novcem; nema otadžbinu već smatra da mu čitav svet pripada“ (izvod iz govora povodom 170 godina mađarske revolucije 1848).

Debata u Evropskom parlamentu

Debata u Evropskom parlamentu oko komesarskog mandata Tročanjija mogla bi da bude prilično burna jer, kako je ovih dana rekla jedna holandska poslanica, „nezamislivo je da komesarsku funkciju dobije neko ko ne poštuje osnovne evropske ugovore“.

Zar Evropska narodna partija, kojom dominira nemačka CDU i kojoj pripada Fond der Lejen, u maju ove godine nije kaznila mađarskog premijera Viktora Orbana suspenzijom zbog kršenja osnovnih ugovora EU ? Da, ali ono što je bitno to je da Orban nije bio isključen, već samo suspendovan. To se dogodilo neposredno uoči evropskih izbora kada je trebalo uveriti glasače da Evropska narodna partija, koja okuplja evropske partije desnog centra, ne klizi ka krajnjoj desnici i to preko crvene ideološke linije.    

Orban, čija je oligarhijska koncepcija države tipična za savremenu krajnju desnicu, tada da se taktički primirio. Prihvatio je suspenziju da bi, zapravo, iz cele evropske izborne priče on izašao kao pobednik.

Sada vidimo da je izabrao uspešnu strategiju.

Odlučio je da ne ide u formalni i otvoreni savez sa partijama krajnje desnice. Umesto toga izabrao je tihu strategiju infiltriranja evropskog desnog centra svojom ideologijom odbrane hrišćanske Evrope koja je u najmanju ruku paradoksalna: zagovara zatvaranje vrata ljudima u nevolji i to u ime hrišćanskih vrednosti. 

Svođenje bilansa

Samo pre godinu dana Evropski parlament u starom sazivu zatražio je od Evropskog saveta, koji čine šefovi država i vlada EU, da se Mađarska kazni, između ostalog, privremenim oduzimanjem prava glasa u institucijama EU. Mađarskoj je pripisano da krši osnovna načela i vrednosti EU vezana za funkcionisanje pravne države i ljudska prava, da u njoj vladaju korupcija i ekonomija "ortačkog" tipa, da su na  tendere "pretplaćeni" članovi premijerove porodice i njemu bliski oligarsi.

Presudne glasove za podršku rezoluciji dala je upravo grupa desnog centra u Evropskom parlamentu - Evropska narodna partija (EPP) koja okuplja poslanike iz evropskih stranaka desnog centra i konzervativnih, kojoj pripadaju i sâm Orban i njegova stranka Fides.

Posle poslaničke rasprave, Orban je tada izašao iz plenarne sale Evropskog parlamenta u Strazburu i izjavio novinarima:

"Nismo mi naivni. Znamo da je odluka Evropskog parlamenta doneta na drugom mestu - u Berlinu!".

Bila je to aluzija na rat kancelarke Merkel protiv „orbanizacije“ Evropske narodne partije. Naime, u to vreme u Evropskoj narodnoj partiji rastao je broj pristalica Orbanove ideologije odbrane pred „najezdom“ migranata.

Vreme svođenja bilansa je sada došlo: u duelu sa Angelom Merkel, Orban je, kako vidimo, odneo pobedu. Ta pobeda niti je proglašena, niti je imenovana – ali je sve očiglednija.

Može se reći da demokratska EU, zasnovana na univerzalnim ljudskim pravima za sve ljude bez obzira pol, rasu i naciju, šalje znakove posustalosti i da je njen otpor „pristojnom fašizmu“ sve slabiji.

Tanka ali presudna linija između krajnjeg konzervativizma i „pristojnog fašizma“ (desni ekstremisti sa diplomama i kravatama) biće pređena kada se ukine pravna država, a sve u ime patriotizma i zaštite svoje rase i vere.  

To ukidanje pravne države najavljuje se, kako vidimo, kao proces, manje više prikriven, bez izričite odluke ili državnog udara preko noći.

Pravo lice fon der Lejen

„Orbanizovana“ Evropska narodna partija, koja okuplja sve evropske stranke desnog centra i konzervativce, sada ima na čelu Evropske komisije „svog čoveka“, odnosno ženu, predsednicu Ursulu fon der Lejen – desno krilo CDU. Iako je znatno fotogeničnija nego mađarski premijer, nova predsednica Evropske komisije je Orbanov idejni saveznik i simpatizer. Ona to nikada nije krila.

Uostalom, zahvaljujući Orbanovoj podršci, koji je blokirao Manfreda Vebera, Merkelkinog kandidata za predsednika Evropske komisije, fon der Lejen je i dospela na ovu visoku funkciju u EU. Napustila je tako mesto ministarke odbrane, orjentisane izrazito pro-atlantski.

Dogodilo se to u trenutku dok se oko Ursule fon der Lejen vodila parlamentarna istraga zbog dodeljivanja poslova u milionskoj vrednosti bez tendera, između ostalog i firmi u kojoj je bio zaposlen njen sin.

Upečatljiv znak do koje mere je fon der Lejen na istoj talasnoj i ideološkoj dužini sa Orbanom je njena odluka da komesarski resor za migracije preimenuje u resor za „očuvanje evropskog načina života“, namenjen Grku Margaretisu Šinasu, bivšem portparolu Junkerove komisije i članu grčke partije desnog centra Nea demokratia.

„Očuvanje evropskog načina života“? Sve je rečeno, ovaj naziv je kao preuzet iz Orbanovog repertoara i argumentacije zašto je na granici za Srbijom postavljena bodljikava žica.

Orbanova diplomatija

Na prvi pogled, Beograd ima sve razloge da se obraduje zbog imenovanja Tročanjija za evropskog komesara za proširenje.

Predsednik Srbije i vlada u Beogradu imaju odlične odnose sa Budimpeštom. Predsednici dve države redovno se sastaju, a vlade Mađarske i Srbije održale su čak jedno zajedničko zasedanje u februaru 2018.

U mađarskoj poslaničkoj delegaciji u Evropskom parlamentu nalazi se već u drugom mandatu i jedan član Stranke vojvođanskih Mađara – dvostruki državljanin Srbije i Mađarske.

Mađarska nedvosmisleno zagovara ubrzavanje integracije Srbije u EU.

Zbog Tročanjijevog imenovanja Beograd ima razloga za zadovoljstvo koja bi, međutim, moglo da bude samo kratkoročno.

To što za komesara nije imenovana komesarka iz Hrvatske Dubravka Šuica (iz HDZ - takođe s desnog centra i Evropske narodne partije), – uopšte ne znači da će evropska integracija Srbije biti jednostavnija.

Orbanova politika je nepredvidiva, slično Trampovoj na primer, jer populistički lideri ne teže onome što je logično već samo onome što je njima korisno. Kada se pogledaju kontradikcije Orbanove diplomatije sa Makedonijom ili sa Turskom, jasno je da bi na dug rok mogle da se očekuju i komplikacije. 

Orban se veoma često vraća na ugovor iz Trijanona kojim je Mađarska 1920. jednim potezom pera ostala bez 70 odsto svoje teritorije i sa tri miliona stanovnika manje. Deo tih teritorija ušao je u posed Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, a sada je u sastavu Srbije.

Ostavljajući po strani ekstremiste iz stranke Jobik koji sanjaju o velikoj Mađarskoj, po opštem mišljenju poznavalaca mađarske kulture i istorije, ugovor iz Trianona predstavlja za Mađare još uvek duboku i opštu traumu. Niko ne može da predvidi političke posledice otvaranja ovih rana u Orbanovoj Mađarskoj.

„Diplomatija Viktora Orbana je bilijar u više grupa“, kaže u svojoj knjizi „U glavi Viktora Orbana“, francuska  novinarka Ameli Poenso (Amélie Poinšot: Dans la tête de Viktor Orbán, Solin/Actes Sud, 2019). Zvuči kao upozorenje.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...