KOSOVO ŽUDI ZA POZIVNIM BROJEM

Priredio:    Milan Djukić

Korišćenje pozivnog broja za Srbiju razdražuje kosovske Albance

Kosovo, koje je pre mesec dana proglasilo nezavisnost od Srbije, radi na donošenju ustava. Problem: na prvoj strani poslednje verzije nacrta, broj telefona Vlade Kosova je srpski. Tokom skoro jedne decenije, koliko se Kosovo nalazi pod nadzorom Ujedinjenih nacija, većinski etnički Albanci su nastojali da postignu osećaj nacionalnog identiteta. Usred sporadičnih nemira i nasilja, postigli su određene uspehe, kao što su registarske tablice automobila i sopstvena zastava.

Međutim, Kosovo ima problem pošto nije član UN a jedino države članice mogu da dobiju sopstveni pozivni broj. Zbog toga se prilikom pozivanja nekog broja na Kosovu i dalje mora koristiti prefiks +381 koji pripada Srbiji, državi odnosno narodu koga mnogi kosovski Albanci mrze.

"Nezavisnost svake zemlje počiva na određenim stubovima", kaže Anton Beriša, nadležan za telekomunikacije na Kosovu, države s nešto više od dva miliona stanovnika i nešto veće od Delavara. "Jedan od njih je pozivni broj."

Tako obična pitanja se ne smatraju često patriotskim ponosom. Međutim, na Kosovu je tokom poslednje nemirne decenije bitka za telefonsku autonomiju dovela do proterivanja direktora telekomunikacione kompanije, uništavanja baznih stanica srpskog operatera mobilne telefonije i dva pokušaja ubistva od kojih je jedno bilo raketnim bacačem.

"Nisam bio spreman za takvu vrstu debate", kaže Beriša, koji je bio meta oba prošlogodišnja napada. Sada putuje samo uz policijsku pratnju.

Zapravo, pozivni brojevi su bili u igri i u drugim separatističkim pokretima, od palestinskih teritorija preko Tajvana i Katalonije do Sudana. "Čak iako to nema nekog smisla, ljudi veći značaj i težinu pridaju pozivnom broju", kaže Ričard Hil, koji je između ostalog zadužen za raspodelu pozivnih brojeva kao zvaničnik tela Ujedinjenih nacija u Ženevi - Međunarodne telekomunikacione unije (International Telecommunication Union, ITU).



Za one koji naginju nacionalizmu, kaže Hil, pozivni broj može da ima značenje isto kao i zastava, himna ili tim na olimpijadi. On je odbio da komentariše kosovsku situaciju.

Bez dozvole ITU, palestinska telefonska kompanija je potpisala ugovor s kompanijama iz naklonjenih arapskih zemalja za ostvarivanje poziva preko nezvaničnog pozivnog broja +970. Prethodno su međunarodne veze s palestinskim teritorijama ostvarivane isključivo preko pozivnog broja za Izrael +972, koji još uvek koriste pozivaoci iz mnogih zapadnih zemalja.

Što se tiče Tajvana, on je počeo da koristi nedodeljeni pozivni broj +886 kada je počeo da se uzdiže kao ekonomska sila osamdesetih godina prošlog veka. Tajvan je takođe ubedio neke strane telefonske kompanije da preusmeravaju pozive preko izabranog pozivnog broja. Taj potez je ogorčio Kinu, koja već dugo polaže prava na Tajvan i kome je dodelila regionalni telefonski prefiks kao da je reč o kineskoj provinciji. Nakon nekoliko godina pregovora, ITU je 2006. godine zvanično dodelio Tajvanu prefiks +886, iako je ostrvo i dalje navođeno kao deo Kine.

Strani pozivni brojevi

Pozivni brojevi su imali malu političku težinu krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina 20. veka, kada su počeli masovnije da se koriste i postali standardizovani, kaže Mark Kuća, penzionisani bibliotekar iz SAD koji se telefonskim brojevima bavi iz hobija. Stvaranje jedne liste pozivnih brojeva je olakšalo međunarodnim operaterima da povezuju pozive, pošto su države često imale jedinstvene telefonske sisteme.

Devedesetih godina prošlog veka, politička dešavanja su pretvorila pozivne brojeve "u veliki fenomen", kaže Kuća.

Pad Berlinskog zida 1989. godine i razbijanje Jugoslavije početkom devedesetih godina doveli su do borbe za pozivne brojeve novih država nestrpljivih da istaknu svoju nezavisnost. Malene evropske države kao što su Andora i Lihtenštajn, koje su dugo koristile pozivne brojeve svojih većih suseda, takođe su poželele sopstvene. Prošle godine je Crnoj Gori, bivšoj jugoslovenskoj republici koja je sada nezavisna država, dodeljen pozivni broj +382.

Bitka za pozivni broj za Kosovo datira još s početka 1999. godine. Bombardovanje od strane snaga NATO pakta isteralo je srpske snage s Kosova - tada pokrajine u sastavu Srbije - i postavilo ga pod protektorat Ujedinjenih nacija.

Civilna misija UN je otpustila direktora kosovskog telekomunikacionog operatera nakon njegovog žestokog protivljenja da se licenca za mobilnu telefoniju dodeli Monaco Telecomu. Njegov problem: iako je kompanija iz Monaka imala neophodne međunarodne ugovore o romingu, prihvatanje te kompanije bi značilo i korišćenje pozivnog broja za Monako.

Nezadovoljni šef lokalnog operatera PTK želeo je dobitnika licence bez pozivnog broja, kako bi mogao da agituje za kosovki kod. Međutim, kako je u to vreme novinarima rekao jedan zvaničnik UN, bilo je potrebno rešenje koje će "omogućiti ljudima da zaista obavljaju telefonske razgovore".

Monaco Telecom je počeo da naplaćuje od PTK desetine miliona dolara godišnje naknade za mobilne pozive sa Kosova i ka njemu. Ugovor je podrazumevao da svi koji pozivaju korisnika mobilne telefonije na Kosovu moraju da upotrebe prefiks +377.

Međutim, po shvatanju mnogih etničkih Albanaca, koji čine 90 odsto stanovništva Kosova, i to je bolje nego korišćenje usluga srpskog operatera. Srbi na Kosovu, od kojih većina živi blizu granice sa Srbijom, primaju signal srpskog operatera.

Godine 2005. delegacija kosovskih Albanaca posetila je ITU u Ženevi da bi odgovorne ubedila u neophodnost da Kosovo dobije svoj pozivni broj, kaže Etrur Rustemaj, zvaničnik u delegaciji koji je kasnije postao glavni izvršni rukovodilac PTK.

Pošto nije uspeo u svojoj nameri, Rustemaj je kasnije pažnju posvetio uklanjanju antena koje su postavili operateri mobilne telefonije iz Srbije, uključujući i jednu na samoj zgradi PTK.

Bio je dovoljno oprezan da antene ne uništi već samo da ih isključi. "Da sam ih skinuo, bio bih uhapšen zbog napada na manjine", kaže on.

U februaru prošle godine posle "mutne" licitacije za drugu licencu mobilne telefonije na Kosovu, pobednik je postao Telekom Slovenije. Beriša, koji je nadgledao proces, morao je u obzir da uzme i ponude stranih kompanija, pošto Kosovo nema svoj pozivni broj.

Lete meci

Jednog jutra kasnije tog meseca Beriša se vozio automobilom na posao zajedno sa svojom tetkom i njenom kćerkom kada je ispred vozila izleteo revolveraš koji je otvorio vatru. Niko nije bio povređen.

Samo šest nedelja kasnije Beriša, koji je tada bio u policijskom vozilu sa dva policajca, je napadnut ponovo. On veruje da su napadači bili ljuti što je licencu za mobilnu telefoniju dodelio slovenačkoj kompaniji.

Rešenje za nacionaliste koji vape za kosovskim pozivnim brojem bilo bi da UN priznaju Kosovo kao nezavisnu državu. Međutim, dok su SAD i još tridesetak država već priznale proglašenu nezavisnost, članstvo u UN je na izuzetno dugom štapu. Rusija, koja kao stalni član Saveta bezbednosti ima pravo na veto, obavezala se da će blokirati prijem Kosova u UN.

"Prisiljeni smo da radimo sa ovim smešanim pozivnim brojevima, što nam dodatno otežava život", kaže Beriša.

Autor: Kristofer Roads, Wall Street Journal, 27. mart 2008.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...