Varšava, o godišnjici rata, bez Trampa i bez Rusije

Petar Popović

Obeležavanju osme decenije od Hitlerove agresije na Poljsku prisustvovale, na poziv Varšave, i zemlje koje 1939. uopšte nisu postojale, ali ne i Rusija, koja je oslobađanje te zemlje platila životima 600 hiljada poginulih boraca
(Warsaw, 01.09.2019 - poljski vojnici na svečanoj komemoraciji u Varšavi podom 80. godišnjice početka Drugog svetskog rata)

Dorian – uragan, koji brišući sve što mu je na putu tutnji prema Floridi, nepredviđeno je predsednika SAD zadržao u Vašingtonu, te onda “kolateralno”, usput, poništio i mogućnost da Donald Tramp u nedelju bude u Varšavi, gde je trebalo da, koristeći komemorativni okvir sećanja na agresiju Hitlerove Nemačke na Poljsku 1939, Poljacima kaže da oni nisu više sami. Uz Poljsku je Vašington, Amerika.

Reč je o bastionu na istoku Evrope, čiji je stub Poljska. Uz priskakanje u američki zagrljaj baltičkih državnih enklava i Poljske, taj segment Evrope na istoku utvrđuje se vojnički protiv Rusije.

Naredne nedelje, u Evropi se očekuje Mark Esper, ministar odbrane SAD. Esper stiže da sa saveznicima Amerike razmotri suprotstavljanje “agresiji Rusije”.

poljska-drugi-rat-pens-

Warsaw, 01.09.2019 - potpredsednik SAD Majk Pens sa suprugom Karen na svečanoj komemoraciji u Varšavi podom 80. godišnjice početka Drugog svetskog rata

Američki ratni “butik”

Poželjni govornik o Americi i Poljskoj, o saveznički stegnutim rukama Vašingtona i Varšave, bio bi Donald Tramp, s pohvalama poljskih američkih vojnih kupovina. I poljskih visokih izdvajanja za postojano naoružavanje.

Možda i s po kojom, uvek spremnom kritikom na račun Berlina i Nemačke, jer ne slede primer Poljske. Ili, čine to bez uočljive energije. Usto, pretaču Rusiji “milijarde dolara” kupujući ruski gas, dok “račun za odbranu” dopada “poreskim obveznicima” u SAD.

Tokom posete predsednika Poljske Andžeja Dude Vašingtonu 2018, Varšava je potpisala rekordno vredan ugovor o kupovini američkog oružja. Pribavila je dve PRO baterije “patriot”, za 4,75 milijardi dolara. Februara 2019, naručila je 20 mobilnih artiljerijskih raketnih sistema “himars”, za 403 miliona dolara. Nagovestila je kupovinu 32 aviona F35...

tramp-uragan-

Washington, 01.09.2019 - američki predsednik Donald Tramp na sastanku Federalne agenecije za menadžment kriznih situacija (Federal Emergency Management Agency - FEMA) u Vašingtonu

Štajnmajer se izvinjava

Poljska stanovišta su politička pesma koju predsednik Tramp rado sluša. Varšavi je iz tih razloga bilo veoma stalo da Tramp bude gost iz SAD o godišnjici Hitlerovog napada na Poljsku.

Partija prava i pravde stremi ove jeseni izborima, i pojavljivanje predsednika Andžeja Dude uz Donalda Trampa i Trampove reči o vladi i o Poljskoj, na bastionu NATO pakta prema Rusiji – činile bi muziku ugodnu partijskim biračima.

U Trampov avion uskočio je ipak potpredsednik SAD, Majkl Pens. U nedelju, Pens je prema tome bio glavni gost.

U poslednji čas, pošto je objavljeno da u Poljsku ne putuje Tramp već Pens, na put u Varšavu podigla se i kancelar Nemačke Angela Merkel. Na komemoraciji, Berlin je u nedelju zastupljen na dvostrukom nivou. Predsednik Nemačke Frank Valter Štajnmajer doputovao je pre Varšave prvo u Velun.

Velun je blizu granice, i 1. septembra 1939, na varoš su izručene prve Hitlerove bombe bačene na Poljsku. Ubijeno je oko dve hiljade građana.

“Pre osamdeset godina, na Velun se s neba sručio pakao, pokrent nemačkim rasističkim varvarstvom i željom za uništenjem”, obratio se Štajnmajer. Govorio je Poljacima. Govorio je slično Vili Brantu koji se pre pola veka, klanjajući se senima pobijenih Poljaka, “istorijski” spustio na kolena.

O osmoj deceniji od početka rata, Štajnmajer je ponovo u ime Nemačke molio oproštaj.

“Klanjam se pred poljskim žrtvama nemačke tiranije, i molim vaš oproštaj”, citiran je u listovima Evrope predsednik Nemačke.

Malo evropskih zemalja je stradalo od fašizma u meri u kojoj je od fašištičke Nemačke stradala Poljska – izgubivši, čak petinu populacije. Među njima i oko tri miliona Poljaka Jevreja.

Zemlja je pet godina bila pod nemačkom okupacijom.

poljska-drugi-rat-duda-stajm-

Wielun, 01.09.2019 - predsednik Poljske Andžej Duda sa nemačkim predsednikom Frankom Valterom Štajnmajerom na svečanoj komemoraciji u Vjelunju podom 80. godišnjice početka Drugog svetskog rata (World War II)

Ponovo o ratnoj odšteti

Odnosi Poljske i Nemačke iz više razloga nisu idealni, čak i toliko godina posle Hitlera. I naročito nisu najbolji otkako je Poljska evropski favorit SAD.

Predsednik vlade Poljske Mateuš Moravjecki, tronut izvinjavanjima Berlina za zločin ili ne, ipak je aktuelizovao i pitanje ratnog obeštećenja Nemačke Poljskoj. Varšava ne misli da su dovoljna izvinjenja i pokreće “jednom već rešeno pitanje”, kako smatra Berlin.

Berlin smatra pitanje nemačkih ratnih reparacija po osnovu štete pričinjene ratom rešenim. Moravjecki, u stvari Varšava, zastupa suprotno – a cifra koja se pominje uz citiranje poljskih argumenata doseže do 850 milijardi dolara! 

poljska-drugi-rat-merkel-moravj

Warsaw, 01.09.2019 - nemačka kancelarka Angela Merkel sa poljskim premijerom Mateušom Moravijeckim na svečanoj komemoraciji u Varšavi podom 80. godišnjice početka Drugog svetskog rata (World War II)

“Previd” Rusije

Centralno mesto komemoracije bila je Varšava, s velikim brojem političkih ličnosti. Francusku je zastupao premijer Eduar Filip. Belgiju, predsednik vlade Šarl Mišel, istovremeno tu i u ime Evropskog saveta.

Pozvani su lideri Češke, Slovačke i Mađarske, svake u međusobno kontradiktornoj situaciji te 1939. Međutim, i lideri zemalja koje 1939. uopšte nisu postojale kao državno nezavisne, poput Ukrajine. Ili, Hrvatske. Jedne, u trenutku rata, u sastavu Sovjetskog Saveza, druge unutar Kraljevine Jugoslavije.

A, opet, na spisku poljskih zvanica, zjapilo je prazno mesto Rusije – sile koja je, kao matica Sovjetskog Saveza, ključno doprinela slamanju Hitlerove ratne mašine. Usto, imala i 600 hiljada poginulih samo u oslobađanju Poljske.

Između različitih fragmenata istorije, aktuelna vlada Poljske, Partije prava i pravde, očigledno bira pincetom. Poljska, ne po istoriji, već po svome slaže očigledno ideološki obojen mozaik događaja, prikladan svrstanosti Varšave uz Vašington.

Mada, Poljska je i 2009. bila uz Zapad, a o sedamdesetom jubileju ovog istog događaja, bio je među pozvanima na komemoraciju i predsednik Rusije Vladimir Putin.

Partner je onaj koji ima moć

Na pijedestalu događaja bio je potpredsednik SAD.

Značaj sve tešnjih veza Poljske i SAD, daleko prevazilazi svaki drugi, uključujući i važnost pridatu EU i Briselu. Ili, važnost pridatu Nemačkoj, s kojom je pro-američka Poljska, predvodnica Evrope istoka, sve češće u liderskom rivalstvu.

“Sasvim je prirodno da stremimo partnerima koji su u stanju da demonstriraju svoju vojnu moć, i izvrše obaveze iz člana 5 NATO ugovora”, ilustrovala je orijentaciju Poljske na SAD Beata Gorka-Vinter iz Poljskog instituta za međunarodne odnose.

SAD i američki potencijal “su jedino na šta se Poljska može osloniti u slučaju neposredne opasnosti”. Princip solidarnosti je međutim fikcija “ukoliko nije poduprt i vojnim sredstvima” onog koji očekuje pomoć, smatra saradnica Instituta.

Njen stav je da prema Rusiji treba biti oštar. “U postupcima prema Rusiji nema ničeg goreg od pasivnosti”, rekla je.

Evropa je već pokazala da nije u stanju da tako reaguje. Varšava, iz tih razloga, traži još američkih vojnika na teritoriji Poljske. “Rukovodstvo Poljske nikako da shvati da pobeda u Drugom svetskom ratu nema političku boju”, komentarisao je događaj predsednik Dume Rusije Vjačeslav Valodin. “Sviđa li se Rusija nekome ili ne, njenu odlučujuću ulogu u Drugom svetskom ratu priznali su svi narodi sveta, uključujući države anti-hitlerovske koalicije SAD i Velika Britanija. Odlučujući da umanji ulogu SSSR, Rusije u Drugom svetskom ratu, rukovodstvo Poljske pokazuje sopstvenu manjkavost, politizirajući ratni ishod i trudeći se da precrta istorijsko sećanje, što je nedopustivo”, citiran je predsedavajući ruske Dume.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...