Naprsline u “zidu” oko Rusije

Petar Popović

Pariz i Moskva obnavljaju stalni kontakt šefova diplomatije i ministara odbrane. Nemačke firme traže od Angele Merkel da vodi politiku saradnje s Rusijom. “Rusofobi” napušteni od Francuske i Nemačke
( foto, Francuski i ruski premijer u Avru, Normandija, u ponedeljak 24. juna 2019.)

U zidu ekonomske i političke blokade Rusije ukazuju se naprsline. Evropski segment obruča pokazuje znake “zamora materijala”. Uočava se narastanje pritiska u korist vraćanja Moskve u partnerstvo za razgovor i poslove.

Upečatljiv predznak novog je odluka Parlamenta Evrope (Parlamentarne skupštine Saveta Evrope) da RF vrati u članstvo.

“Pozdrav evropskim rusofobima!”, prokomentarisao je na ličnoj veb-stranici Konstantin Kosačev, član Saveta Federacije.

Bilo je previše izazovno ne suzdržati se.

Front za produžetak bojkota Rusije, pre pet godina homogen i jedinstven, sada je spao na 62 “protiv” odluke Asambleje – izglasane sa 112 “za” povratak “u klupe” Evropljana i ruskih parlamentaraca.

Deset ih se u ovom izjašnjavanju suzdržalo. Međutim, lopta je ovim vraćena na teren poraženog bloka za pritisak. Evropi, razuđenoj geopolitički. Poljskoj, Baltiku, Englezima, Francuskoj i Nemačkoj.., kojima ostaje da se, u nastavku lanca događanja razvrstavaju linijom “ko je ko”. Ko obnavlja saradnju a ko ostaje u rovu prema Rusiji.

Berlin i Pariz, pomogli su stvar povratka kontaktima s Moskvom. Njihovo je prevagnulo u Parlamentu Evrope.

“...Ovo je, u suštini, prvi ozbiljan korak u raskoraku sa sankcionom politikom” Zapada prema Rusiji tokom pet godina, komentarisala je lider ruskog gornjeg doma Valentina Matvijenko. Komentarisala je odluku Parlamenta Evrope.

Premijeri Medvedev i Filip, u Avru

U senci tog “krupnog”, štampa na zapadu kontinenta uglavnom “nije uočila”, da je predsednik vlade Rusije Dmirij Medvedev, u ponedeljak i utorak posetio Avr, u Normandiji,  i da su, posle razgovora Medvedeva i Eduara Filipa, premijera Francuske – Moskva i Pariz sinhrono objavili da se vraćaju ranije ustaljenim, pa onda prekinutim, stalnim kontaktima posredstvom “formata  2+2”.

“Formati” su diplomatske mistifikacije.

Reč je o povratku dve sile stalnim kontaktima svojih ministara spoljnih poslova i ministara vojske.

To je već postojalo, i ranije. Presečeno je 2014, pod režimom bojkota.

fra-3-filip-medved-

Francuski premijer dočekuje ruskog kolegu u ponedeljak u Avru

O ponečem počinje da se ćuti

Premijer Francuske, svestan “složenosti” daljih unutar EU odnosa, dopunio je vest iz Avra napomenom da “zakonodavni okviri utvrđeni od Evropske unije važe i dalje”.

Medvedev je izjavio da je prekid kontakata “dva + dva” bila “greška”.

Premijer Filip je mogao da replicira ponovnim pominjanjem Ukrajine. Međutim, nije. Pustio je da “atmosferom” dominira “toplina”. 

“Toplina” susreta dvojice ( izraz, koji profesionalna diplomatija ili ubrizgava ili zamenjuje onim kontra, “hladno”, već po potrebi ), istaknuta je u saopštenjima učinjenim u Avru u prvi plan – jer, osim rešenosti da se obnovi kontakt, istinski, drugo ničeg nije ni bilo.

Međutim, ovog trenutka, na početku procesa koji se nagoveštava kao nov – to uopšte nije malo.

Eduar Filip je pozvan u Peterburg. Potsetilo se, u deficitu druge građe, da je predsednik Emanuel Makron, tek što je bio preuzeto dužnost pozvao i proveo kroz Jelisejsku palatu, predsednika Vladimira Putina...Izbilo se na livadu po kojoj se širi novoniklo cveće.

fra-4-filip-medved-

U Avru, gde je bio gradonačelnik, Eduar Filip je bio u utorak, drugog dana posete, turistički vodič za Dmitrija Medvedeva, javlja RFI.fr

Amerika pogađa Nemačku

Treći čvrst izdanak, uz napukli temelj izolacije Rusije, je nezadovoljstvo nemačkih privrednika za njih visokom cenom bojkota.

Sličnog zviždanja u pištaljku bilo je i u pojedinim prethodnim prilikama, takođe. Ovog puta, novost je tvrdnja Nemaca da Amerika, sankcijama Rusiji, pogađa nekog drugog.        

Visoka cena američkih sankcija Rusiji svaljuje se na Evropu, a najviše na Nemačku, izjavio je u sredu predsednik Nemačko-ruske trgovinske komore Rajner Sil. Predsednik Komore je izjavio da članovi Komore žele da kancelar vlade gospođa Angela Merkel “gradi bolje odnose sa Rusijom”, preneo je nemački Dojče vele.

Čak 87 odsto članica Komore “želi da kancelar Nemačke Angela Merkel gradi bolje odnose sa Rusijom” i prisustvuje “ekonomskim događajima u toj zemlji”.

“Nemačka ne bi smelo da skida maslac sa hleba njenih partnera, bez ozbira da li su to sankcionisane zemlje” iizjavio je Matijas Šep izvršni šef Komore.

putin-nemci-mercedes-

Ruski predsednik Vladimir Putin drži pisaljku kojom se potpisao na haubu automobila u novom automobilskom pogonu Mercedes Benz kraj Moskve, 3. aprila 2019: aplaudiraju Dieter Zetsche, predsednik Upravnog odbora Daimler AG i Peter Altmaier, nemački ministar ekonomije

Odzviždati kraj

“Te sankcije su kontra-produktivne. One nisu odgovorile svojoj političkoj nameni, već uzrokuju podvojenost između Amerike i Evrope, i gledano dugoročno, pogađaju svakog”, citiran je šef Komore.

Međutim, pogađaju pre svega Nemačku, smatra Rajner Sil.

Predsednik Komore “optužio je Sjedinjene Države da sankcione mere koriste za ostvarivanje sopstvenih ekonomskih interesa, na trošak nemačkih malih i srednjih firmi”, naročito, preneo je DW.

“EU bi, dodao je, trebalo da počne da okončava njene sopstvene sankcije protiv Rusije”, naveo je DW.

Predsednik “uticajne grupe nemačkog biznisa je rekao da SAD ( sankcija ) favorizuju svoje sopstvene ekonomske interese”. “Kontraproduktivne” sankcije SAD protiv Rusije koštale su nemačke kompanije milijardi evra i guibitka poslovnih prilika, preneo je Dojče vele.

DW je naveo broj od 140 firmi, koje su pretrpele milijardu i 100 miliona evra gubitaka, a reč je samo o firmama koje su učestvovale u anketi Trgovinske komore .

“Ukupna cifra doseže do nekoliko milijardi evra ako se uzmu u obzir cela ekonomija Nemačke i više od 4500 kompanija koje rade u Rusiji”, prenelo je nacionalno glasilo.

Narednim događajima, razvrstavanje Evrope u dve kolone verovatno će dobiti i produžetak.

 

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...