Skandalozna saslušavanja novinara u Parizu: Francusko oružje ubija u Jemenu ali treba ćutati?

Nataša Jokić, Strazbur

"Vidimo da obaveštajna služba jednog za drugim poziva novinare na informativne razgovore. Zar "Služba" nema druga posla? Nešto se nezdravo dešava u ovoj zemlji. Mi u ovome vidimo želju da se novinari i njihovi izvori zastraše", napisao je francuski sindikat novinara
(foto, Francuski top "cezar" u snagama Saudijske Arabije na granici sa Jemenom, isporučen uprkos tvrdnjama ministarke odbrane Francuske da se ne isporučuje oružje)

Čim je počela da radi redakcija francuskog internet portala Diskloz (Disklose) postala je poznata zbog otkrića da Francuska prodaje oružje Saudijskoj Arabiji, znajući pri tom da ga Rijad upotrebljava u masovnom ubijanju civila u Jemenu.

Pošto su se "preko mere" mešali u svoj posao i objavili poverljiva dokumenta koja to potvrđuju, trojica novinara ovog sajta pozvani su na "informativni razgovor" u sedištu francuske obaveštajne službe.

fra-tenkovi-jemen-

Francuski tenkovi "leklerk" tokom intervencije u Jemenu vojne koalicije koju predvodi Saudijska Arabija

„Informativni razgovori“

"Priznanje" za novinarski podvig došlo je od ministarke odbrane Florans Parli (Florence Parly) koja je tražila otvaranje istrage zbog "objavljivanja vojne tajne".

Ovo je donekle i logično jer su poverljiva dokumenta koja je Diskloz objavio pokazala da je ministarka u januaru lagala kada je tvrdila da ništa ne zna o prodaji oružja kojim se ubijaju civili u Jemenu.

Sada se otvorilo se pitanje da li sloboda informisanja može da se dovede u pitanje u ime takozvane vojne tajne, a zapravo interesa industrije oružja.

Priča o saslušavanju novinara Diskloza navela je druge francuske novinare da progovore o sličnom iskustvu. Ispostavilo se da je pre toga  na "informativni razgovor" pozvana novinarka Valentina Oberti (Valentine Oberti), iz dnevnika Kuotidien (Quotidien), zbog njenog istraživanja o prodaji francuskog oružja Saudijskoj Arabiji. U jednom gostovanju na tv kanalu TMC, Oberti je precizirala da su saslušani bili i tonski snimatelj i kamermanka koji su sa njom radili.

To nije sve: Arian Šmen (Ariane Ćemin), reporterka poznatog francuskog dnevnika Mond, saslušavana je zbog teksta o aferi Benala - po imenu predsednikovog bovšeg telohranitelja.

Reagovali su novinari, urednici i novinarska udruženja. 

"Bojimo se pritisaka i bojimo se da ovo u stvari bude prilika za obaveštajne službe da saznaju više o izvorima (informacija)", izjavio je Lik Broner, direktor redakcije Monda.

fra-Florence-Parly

Florans Parli, ministarka odbrane Francuske

Prikriveni cilj

"Mi naravno ostajemo pri informacijama koje smo objavili i izražavamo našu zabrinutost zbog ovih poziva (na informativne razgovore): u javnom je interesu da možemo da istražujemo veze koje održavaju saradnici iz predsedničke palate ili sedišta predsednika vlade ...", napisao je direktor Monda Lik Broner. On je ukazao da pozivanja novinara na ispitivanja postaju nešto obično iako bi trebalo da budu izuzetak, da se događaju samo u krajnjim slučajevima, vezanim za opasnost po državnu bezbednost.

Reagovao je i francuski sindikat novinara:

"Vidimo da obaveštajna služba jednog za drugim poziva novinare na infirmativne razgovore. Zar „služba“ nema druga posla? Nešto se nezdravo dešava u ovoj zemlji. Mi u ovome vidimo želju da se novinari i njihovi izvori zastraše, što je potpuno skandalozno".

Sindikat kaže da je prikriveni cilj procedure informativnih razgovora da se ućutkaju novinari i onemoguće u izvršavanju njihovog zadatka - da informišu.

Jedna druga novinarska organizacija koja objedinjuje tridesetak novinarskih udruženja poručila je vlastima:

"Vojna tajna nije dovoljan razlog da se pogazi pravo na informisanje koje je nužno ukoliko želimo da imamo javnu raspravu dostojnu tog imena. Vojna tajna ne može da služi kao Damoklov mač iznad glava novinara kako bi oni bili obeshrabreni da istražuju istinu".

Posle najave saslušanja i trećeg njihovog novinara, sajt Diskloz je ukazao da je reč "o novom pokušaju suda u Parizu da pogazi zakon iz 1881. godine o slobodi štampe i zaštiti izvora (informacija)". 

Uredništvo sajta upozorilo je da se njihov novinar poziva na saslušanje kao svedok pa u tom svojstvu nema prava na pomoć advokata, ali da zato ima pravo da drži u tajnosti svoje izvore.

U izjavi za državnu radio stanicu Frans Enter (France Inter) - Benoa Kolomba, saslušavani novinar Diskloza konstatovao je da su "svi pozvani novinari radili svoj posao".

U Francuskoj se, dakle, saslušavaju novinari koji su objavljivali tekstove u vezi sa aferom Benala, o trgovinom oružjem koje Saudijska Arabija upotrebljava u Jemenu, takođe novinari koji prate demonstracije žutih prsluka, pretresaju se prostorije redakcija kao Mediapart...

Nabrajajući sve ove "podvige" Makronove administracije, pariski Monde završava jedan svoj tekst, citirajući neizbežnog Džordža  Orvela:

"Novinarstvo je kada objavljujete ono što svi ostali ne bi hteli da bude objavljeno. Sve ostalo su saopštenja za javnost".

Valentina Oberti, novinarka Kotidijena govori u tv emisiji kako je saslušavana u tajnoj službi zbog pisanja o prodaji francuskog oružja

Procurio plan isporuke

Portal Diskloz je početkom maja nekoliko dana unapred najavio da će jedan saudijski teretni brod ući u luku Avr (Havre) kako bi preuzeo topove tipa „sezar“ (Caesar). Krajnje odredište: luka u Džedi u Saudijskoj Arabiji.

Vest je izazvala veliku pažnju, u medijima i u Parlamentu prozvani su i ministarka odbrane i predsednik republike i premijer. Posle kontardiktornih i okruglih izjava postalo je jasno: Francuska isporučuje Saudijskoj Arabiji topove punom parom i isporuka početkom maja nije ni prva, ni poslednja. Do 2023. godine Francuska, prema već sklopljenim ugovorima, treba da isporuči Saudijskoj Arabiji još 105 topova istog tipa. 

U dokumentu o planu isporuke, koji je "procurio" u Diskloz, vidi se da je Francuska do 2023. godine ugovorila isporuku oko 50 blindiarnih vozila raznih tipova i oko šezdesetak topova.

Portal Diskloz objavio je dokumenta iz kojih se vidi da su topovi o kojima je reč proizvedeni u postrojenjiima preduzeća Nekster (Nexter), koje je u celini u vlasništvu države.

U poverljivoj belešci Nekstera, koju je Diskloz objavio 15 maja, procenjuje se da je 436.370 ljudi "izloženo mogućim dejstvima artiljerije".

Isti saudijski brod koji je došao u Avr početkom maja, prethodno je pristao u luci Anver (Anvers) u Belgiji kao i u Velikoj Britaniji. Pretpostavlja se da je i tamo utovarivano oružje zemalja koje inače rado drže lekcije o ljudskim pravima.

Lučki radnici štrajkuju

Francuski mediji preneli su ovih dana da su dokeri u luci u Marseju, inače članovi strukovnog sindikata, odbili da utovare oružje za Saudijsku Arabiju. "Nećemo utovariti oružje za bilo koji rat", poručili su radnici. 

Saudijski brodski prevoznik Bahri objavio je zatim da je u pitanju "fejk njuz" jer je, navodno, njegov tovar u celini civilni za račun nemačke firme Simens.

Nevladine organizacije, kao Hrišćani protiv torture i Republikanska akcija za etičku sigurnost, podnele su hitne tužbe pred administartivnim sudom u Parizu kako bi prošle nedelje bilo sprečeno utovaranje oružja na saudijski teretni brod. Svetski poznate nevladine prganizacije kao Hjumen rajts voč, Amnesti internešenel i Observatorija oružja podržale su poziv da se obustave isporuke oružja Saudijskoj Arabiji.

"Neka vlada prestane da prlja Francusku, isporučujući oružje Saudijskoj Arabiji", izjavila je jedna funkcionerka NVO Hjumen rajts voč.

Afera je počela da dobija evropske razmere. Internet dnevnik Haftington post (Hufftington post) izvestio je 20. maja da su italijanski lučki radnici u Đenovi stupili u štrajk kako bi zaustavili utovaranje svega za šta se sumnjalo da je vojni materijal.

Ova afera dovela je vladu Francuske u nezgodan položaj zbog toga što je ona ranije javno tvrdila da francusko oružje nije upotrebljeno u ratu u Jemenu, gde koalicija na čelu sa Saudijskom Arabijom vodi rat protiv pobunjenika Huta koje podržava Iran.

Žan Iv Ldrian, ministar spoljnih poslova Francuske, izjavio je u februaru pred senatorskom komisijom, da Francuska poštuje ugovor o trgovini oružjem. Odrednice ovog ugovora kažu da se ne isporučuje oružje onoj zemlji za koju postoji sumnja da ga upotrebljava protiv civila.

Priča nije bezazlena, ni u finansijskom, ni u političkom smislu. Saudijska Arabija je drugi po važnosti kupac francuskog oružja (aviona, topova, raketa, tenkova, granata...).

Statistike su rečite: izvoz francuskog oružja povećan je prošle godine za trećinu. Porudžbine iz inostranstva iznosile su 2015. i 2016. godine 16,9 milijardi i 13,9 milijardi evra. Saudijska Arabija je drugi po važnosti kupac francuskog oružja.

Prema UN, rat u Jemenu je najveća humanitarna katastrofa našeg vremena. Saudijska Arabija namerno izgladnjuje stanovništvo koje masovno umire od gladi, žeđi i bolesti.

Da bi vodila ovaj rat Saudijska Arabija zavisi od isporuka oružja zapadnih sila.

Savezništvo po Makronu

Šta na sve to kaže predsednik Makron, čovek koji sebe naziva progresistom, takoreći spasiteljem EU od nacionalista i drži beskrajna lirska predavanja o klimatskim promenama, ljudskim pravima i demokratiji?

"Saudijska Arabija i Arapski emirati su saveznici Francuske. To su naši saveznici u borbi protiv terorizma", rekao je Makron novinarima.

Sve je dakle jasno.

Ova izjava objašnjava i zašto Francuska nije reagovala kada se ispostavilo da je saudijski novinar isečen na komade u saudijskoj ambasadi u Turskoj. Da ne govorimo o saudijskom uticaju na islam u Francuskoj.

Uz sve ovo predsednik Makron nema nikakav problem da ponavlja da će još više da se angažuje zajedno sa UN kako bi se "našlo rešenje za sukob u Jemenu".

Naravno da niko u ovo ne veruje.

Kada slušate, pa i gledate francuskog predsednika Makrona, postaje vam sve očiglednije da je civilizacija zapadnoevropskog kruga duboko utonula u dekadenciju. Ona ne drži više u rukama visoku tehnologiju, promašila je numeričku revoluciju i dopustila da se nađe u rukama velikih američkih džinova internet-industrije. Neoliberalni sistem je doveo do uništenja svih vrednosti osim tržišne, a tržište se po neoliberalnoj doktrini "samoorganizuje" kao neko mitološko božnastvo i inteligencija po sebi.

Na planu kulture i morala uprkos fasadi, takođe: pustoš. Umetnička dela uglavnom se kupuju isključivo zbog spekulacije da će se preprodati još skuplje, kao što se i na berzama kupuju letine za recimo 2025. godinu sa istom nadom da će tada biti nerodna godina i da će se preprodati skuplje.

Politika je ukinuta, postoji jedino ogoljen biznis bez ikakvih moralnih ograda. Skoro da su nestale političke ideje, ideali i ubeđenja. Nema više istinskih političkih programa. Ostao je jedino cenovnik.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...