SIPRI: Vojni izdaci u svetu iznosili 1,8 biliona dolara

M. L.

Ovi troškovi porasli su 2018. godine za 2,6 posto u odnosu na 2017. Glavni uzrok rasta – povećana kupovina oružja posle dolaska Trampa na funkciju američkog predsednika
(foto, Da bi vežbali sposobnost da se brzo kreću u krizi i održe se usput, američke trupe su sredinom prošle godine odvezle 950 vozila oko 840 milja od svoje baze u Vilsecku, u Nemačkoj, do poligona u južnoj Litvaniji – izvor Njujorktajms)

Globalni vojni izdaci u svetu lane su se popeli na novi maksimum. Prema godišnjem izveštaju Međunarodnog instiututa za mir (SIPRI) u Stokholmu, dostigli su 1,8 biliona dolara i bili veći za 2,6 procenta nego prethodne, tj 2017. godine.

Glavni "doprinos" tome bio je, kako prenosi AP,  porast ovih troškova u Sjedinjenim Državama, kao i u Kini. Lane su se već drugi put za redom globalno povećali ovi izdaci što se po prvi put dogodilo od 1988. tj otkad su globalni podaci na raspolaganju.

Vojni izdaci su lane činili 2,1 posto globalnog bruto društvenog produkta (BDP), odnosno 239 dolara po glavi žitelja sveta.

U SAD su lane, po prvi put od 2010. porasli vojni troškovi i to za 4,6 posto tj na ukupno 649 milijardi dolara. U SAD, koja je najveća svetska ekonomija, potrošeno je za vojsku gotovo isto onoliko koliko je utrošeno u  osam zemalja koje su, posle SAD, potrošile najviše (Kina, Saudijska Arabija, Indija, Francuska, Rusija, Britanija, Nemačka i Japan).

Glavni uzrok ovakvog porasta američkih vojnih troškova je, prema eksperima SIPRI-ja, bila realizacija velike kupovine oružja posle dolaska Donalda Trampa na funkciju predsednika.

Kina je u odnosu na 2017. potrošila u vojne svrhe 250 milijardi dolara tj pet posto više nego 2017. Ova zemlja svake godine, od 1994, povećava ove troškove, i od tada ih je skoro udesetostručila. (Kina ne objavljuje visinu svojih troškova tako da se radi o proceni stokholmskog instituta)

Povećana napetost u regionu, kao i između SAD i Kine, dovela je do rasta vojnih troškova i u drugim azijskim zemljama. Indija je vojne troškove povećala za tri posto tj na 66,5 milijardi dolara, Južna Koreja za pet posto (najviše od 2005) tj na 43,1 milijarde, Pakistan za 11 posto odnosno na 11,4 milijarde. Rusija je lane smanjila vojne troškove za 3,5 posto odnosno na 61,4 milijarde (to je učinila drugu godinu za redom). Sasvim suprotno su učinile neke zemlje srednje i istočne Evrope koje se, prema SIPRI-ju, osećaju ugroženim od Rusije. Ukrajina je ove troškove povećala za 21 posto tj na 4,8 milijardi, Poljska za skoro deset posto, odnosno na 11,6 milijardi. Bugarska, Litvanija, Letonija i Rumunija su vojne izdatke povećale između 18 i 24 procenta.

SIPRI objavljuje redovno svoje podatke za 155 zemalja sveta. Institut se u svom najvažnijem tj godišnjem izveštaju, oslanja ne samo na zvanične vladine podatke u vojnom budžetu, nego uzima u obzir druge izvore, kao što su, na primer, statistike centralnih banaka i NATO, i reakcije vlada na istraživanja.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...