Kisindžer, o Moskvi i Vašingtonu

Petar Popović

Situacija u vreme Hladnog rata bila je drugačija. Tada je na dnevnom redu bio zadatak slabljenja konfrontacije. Danas je zadatak sazdanje novog svetskog poretka i u procesu tog sazdanja moraju učestvovati sve države, i Rusija pogotovo, smatra veteran svetske diplomatije
(foto, Henri Kisindžer u razgovoru sa Mihailom Guzmanom, zamenikom direktora ruske agencije TAS)

Rusija i SAD moraju otvoriti stranicu međusobne saradnje i prevazići zastoj u dijalogu, koji nije u interesu ni jedne od tih sila, izjavio je Henri Kisindzer (96), veteran diplomatije u vreme Hladnog rata, inače pobornik ideje o “neutralnoj Ukrajini”, koja ne bi ugrožavala Rusiju već bi bila “most” između te zemlje i Zapada, čime bi se uvažili bezbednosni interesi Moskve uz granice sa Evropom. Izvode Kisindžerove izjave štampala je minule nedelje vladina Rasijskaja gazeta (“Без России нет порядка”, rg.ru). Intervju je objavio i TASS.

“Definitivno, ja na stanje stvari gledam kao Amerikanac. I ja podržavam osnovne interese i stavove američke politike. Ali Rusija – to je velika zemlja s velikom istorijom, i meni je teško da zamislim međunarodni poredak u kome Rusija nije u svojstvu krupnog aktera. To je cilj. Da Rusija i SAD pokažu uzajamno uvažavanje i produže da sarađuju”, izjavio je Kisindzer.

“Biće potrebno vremena dok ne uspemo. Ali dužni smo da na taj cilj stalno mislimo”, rekao je nekadašnji Niksonov šef diplomatije Mihajilu Guzmanu, zameniku direktora ruske agencije TASS.

kisinger-2019-s

Henri Kisindžer, 2019 (foto, Blumberg)

Novi svetski poredak

Kisindzer ne misli da su SAD i Rusija angažovane u nekom ponovnom Hladnom ratu.

“Meni se čini da su naši odnosi u još zamrznutijem stanju zato što nema doslednog i sistematičnog dijaloga. Ali, u meni postoji nada da će se stanje stvari poboljšati i da ćemo uspeti. Situacija u vreme Hladnog rata bila je drugačija. Tada je na dnevnom redu bio zadatak slabljenja konfrontacije. Danas je zadatak sazdanje novog svetskog poretka, i u procesu tog sazdanja moraju učestvovati sve države, uz uverenje da će im u tom poretku sveta svima biti mesta. Rusija i SAD moraju pokazati uzajamno uvažavanje i produžiti saradnju”, obrazložio je Kisindzer.

Tramp bez “ruskih bukagija”

Veteran svetske politike primio je Guzmana u svom birou u Njujorku. Povod za Guzmanov odlazak Kisindzeru je ruski dokumentarni film u pripremi, o sovjetskom ambasadoru u SAD u vreme Hladnog rata Anatoliju Dobrinjinu.

Kisindžer, koji je u dugoj karijeri sretao sovjetskog Leonida Brežnjeva, ali je dočekao priliku da znatno kasnije podeli neke trenutke i s ruskim Vladimirom Putinom, zamoljen je da oživi lično sećanje na Dobrinjina.

Amerikanac je rado to učinio (“Na jednoj strani, bili smo protivnici. Na drugoj, bili smo partneri, i vremenom, postali i prijatelji..!) – ali ne treba ipak prevideti karakterističan trenutak ovog ruskog “in memoriam” jednom akteru u prošlosti.

Teško je, naime, ne zapaziti da Guzman intervjuiše Kisindžera u momentu kada su u Vašingtonu Donaldu Trampu skinute političke bukagije unutar-američkih optužbi za tobožnju konspiraciju predsednika Amerike s Moskvom. Nije ustanovljeno da su optužbe bile istinite.

Tumačeno u takvom kontekstu, Kisindžerovo, nikako novo, već tradicionalno i poznato zalaganje, skreće pažnju na koliko neizvesnu toliko i mogućnu alternativnost u Trampovoj ruskoj politici u nastavku – u periodu posle dosadašnjih sumnjičenja. Eventualno, u predsedničkom mandatu od 2021. na dalje, posle američkih izbora 2020.

Ovog trenutka Tramp uživa prestiž izglednog kandidata.

tramp-kisinger-2017-

Donald Tramp i Henri Kisindžer, 2017.

Nije teško početi rat

Razgovor ruskog novinara i američkog diplomate, u Njojorku, nije se doticao Ukrajine. Međutim, Kisindžerova ranija istupanja povodom Ukrajine (“Henry Kissinger: To settle the Ukraine crisis, start at the end”, vashingtonpost.com) ilustruju ključno svojstvo “kisindžerskog” pristupa krizama u odnosima SAD i Rusije.

Javna debata o Ukrajini “je sva u konfrontaciji”. Ali, znamo li mi kuda se krećeno?, zamerio je  diplomata još 2014, u trenutku razbuktavanja krize.

“U životu, video sam četiri rata, kako počinju uz veliki entuzijazam i javnu podršku, a da posle nismo znali kako da ih okončamo, i iz tri smo se povukli jednostrano.”

Test politike je kako se završava, a ne kako počinje, smatra Henri Kisindžer.

“Previše često se ukrajinsko pitanje postavlja kao odmeravanje: da li se Ukrajina pridružuje Istoku ili Zapadu. Ali, ako je do toga da Ukrajina preživi i napreduje, ona ne sme biti utvrđenje jedne strane protiv druge – treba da funkcioniše kao most između njih.

Rusija mora da prihvati da će, nastojeći da Ukrajinu prisili na status satelita, i tako još jedanput pomeri granice Rusije, Moskvu osuditi na ponavljanje ciklusa pritisaka sa Evropom i Sjedinjenim Državama koji su svrha samima sebi. Zapad, mora da razume da za Rusiju, Ukrajina nikada ne može biti tuđa zemlja.

Ruska istorija je počela onim što se zvalo Kijevska Rus. Ruska vera se proširila odatle.

Ukrajina je bila deo Rusije vekovima, i njihova istorija bila je još pre toga upletena.

Neke od najvažnijih bitaka za rusku slobodu, počevši od Bitke na Poltavi 1709, tučene su na ukrajinskoj zemlji. Crnomorska flota, sredstvo Rusije za projektovanje moći u Mediteranu, bazirana je uz dugoročni zakup u Sevastopolju, na Krimu. Čak i tako slavni disidenti, kao Aleksandar Solženjicin i Josif Brodski, insistirali su da je Ukrajina integralni deo ruske istorije i, uistinu, i Rusije”, razmišljao je o Ukrajini Kisindžer.

kisinger-putin-

Vladimir Putin i Henri Kisindžer, 2017.

Famozne ukrajinske tačke

“Rusija ne bi bila u stanju da nametne vojno rešenje a da ne izoluje sebe u vreme kada su joj još mnoge granice nesigurne. Za Zapad, demonizacija Vladimira Putina nije politika, već izgovor što nema politike”, zaključio je, predloživši rešenje od četiri tačake:

Pravo da Ukrajina slobodno bira svoje ekonomske i političke asocijacije, uključujući i sa Evropom,

Ukrajina ne bi trebalo da se pridružuije NATO paktu,

Ukrajina bi trebalo da bude slobodna da kreira vladu prikladno izraženoj volji njenog naroda,

Međunarodno, da lideri Ukrajine slede stav sličan onom kojeg se drži Finska.

Ovo nije “recept”, zaključio je američki diplomata pre pet godina.

Nije recept, ali u odnosu na sve dublju bezbednosnu krizu u Evropi koja se već petu godinu produbljuje, “sastojci” koji se pominju možda su lekoviti. Ovaj intervju je prilika da se na njih potseti. Ukoliko Donald Tramp uluči priliku i skrene u konstruktivnije polje američku “rusku politiku”. Utisak je da se Moskva nada takvoj mogućnosti. 

 

 

 

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...