“Desant” Rusa u Venecueli

Petar Popović

Sto vojnika i ruska vojna oprema u Karakasu. Donald Tramp poziva Rusiju da izađe iz Venecuele i preti Moskvi “svim otvorenim opcijama”
(foto, Ruski avion “iljušin 62m” na aerodrumu u Karakasu u nedelju)

Šef SAD Donald Tramp poziva Rusiju “da izađe” iz Venecuele. U protivnom, predsednik koji tek što je sprao sa sebe greh “šurovanja s Putinom”, preti Moskvi “svim otvorenim opcijama”.

“Rusija mora napolje”, izjavio je Tramp. 

Predsednik je govorio povodom posete Beloj kući Fabijane Rozales, supruge Huana Gvaida, američki podržanog lidera opozicije – a na pitanje novinara na koji način i kako, Tramp je odgovorio sa “videćemo”.

“Otvorene su sve opcije”, rekao je Donald Tramp, preneli su ruski Sputnjik i RT. 

Nije Kuba već Venecuela

Da li je Venecuela predodređena da u ovom veku bude nekadašnja prosovjetska Kuba?

Američki napor da u Karakasu ukloni Nikolasa Madura i ustoliči vlast poslušnika Vašingtona Huana Gvaida, i na drugoj strani, rešenost Moskve da priskoči Maduru, podsetiće nostalgičare Hladnog rata na krizu u Karibima, kada se prst velesila prvi i jedini put stvarno našao i na nuklearnom obaraču. Međutim, takvo prisećanje je i sve što se logično može očekivati u slučaju Venecuele. Sve ostalo se razlikuje.

Protok vremena ne podrazumeva repliciranje istorijskih situacija.

Uostalom, svetom ne gazduju više dve super-sile. Treći krajnje suvereni svetski vojno-politički akter je Kina.

Iza predsednika Madura nisu samo Rusi. Venecuelu “s Madurom” podržava takođe i Kina. Moskva i Peking su trgovinski, finansijski, a kada je reč o Rusiji, i vojni partneri Karakasa.

I to treće je, reklo bi se, ono što provocira Donalda Trampa.

Stigli Rusi

Saglasno vestima o vikendu, u Karakasu su u subotu iskrcani ruski vojni personal i oprema.

Pominju se “sto vojnika” i “35 tona materijala” , prebačenih jednim vojnim “iljušinom” ( IL62 ) i jednim teretnim vojnim AN124, poletelim “iz Moskve preko Sirije” ( “Russia sends military planes to Venezuela”, DW. com  ).

Doprema ruskog ljudstva i tereta je “deo tekuće saradnje dve nacije”, objavljeno je.

Zapadna štampa je vest o transportu preuzela od “nezavisnog lokalnog novinara Havijara Majorke”, svedoka zbivanja na aerodromu Simon Bolivar blizu Karakasa.

Saglasno očevidcu, aerodrom je osiguravan od “nacionalnih gardista” Venecuele, preneo je Gardian na osnovu tvit-poruke svedoka događaja.

Ruske vojnike predvodio je general Vasilij Tonkoškurov, navodno šef mobilizacionog direktorata ruskih oružanih snaga.

Avioni su dopremili opremu i ljudstvo “kako bi se udovoljilo vojnotehničkim ugovorima” Rusije i Venecuele, prenet je na Zapadu komentar ruskog Sputnjika.

Citiran je “zvaničnik Venecuele” koji je objasnio da su “ruski vojni stručnjaci u poseti povodom instrukcija o opremi, održavanju i obuci i strategiji”.

Decembra 2018, dva ruska TU160 stratešna bombardera već su bila u poseti Venecueli povodom zajedničkih vežbi u vazdušnom prostoru iznad Karipskog mora.

Vašington “konsterniran”

Vašington je, ne bez uočljivog jeda, kritikovao vežbe Venecuele i Rusije, objašnjavajući događaj pokušajem Moskve “da se učvrsti u regionu”.

Internacionalna Raša tudej, kaže da je potez Moskve “pobudio konsternaciju Vašingtona”, navodeći potpredsednika SAD Majka Pensa da dolazak ruskih vojnika nazove “nepotrebnom provokacijom”.

Pens je pozvao Rusiju da odustane od podrške predsedniku Venecuele Nikolasu Maduru “i stane uz Gvaida”, navodi RT. Stanica, međutim, citira rusko Ministarstvo spoljnih poslova koje je izjavilo da je dolazak ruskog ljudstva u Venecuelu “strogo u skladu sa ustavom te zemlje i punim uvažavanjem njenih zakona”.

De fakto, resor je citirao činjenice. Ugovor izmeću dve zemlje postoji.

Dotaknuta hemisfera

Američki savetnik predsednika za nacionalnu bezbednost Dzon Bolton tvitovao je u ponedeljak da “Sjedinjene Države neće tolerisati da se neprijateljske spoljne vojne sile upliću unutar Zapadne hemisfere, sa zajedničkim ciljevima demokratije, bezbednosti i vladavine zakona”.

Boltonovo upozorenje je odraz pretnje predsedavajućeg u komitetu Senata za oružane snage Dzima Inhofa – “bilo kojom neophodnom akcijom” SAD, u slučaju da se Rusija “ukopava unutar naše hemisfere”.

Ranije tokom nedelje, državni sekretar SAD Majk Pompeo govorio je telefonom s ministrom Rusije Sergejom Lavrovom, napomenuvši da “SAD neće ostati pasivne u odnosu na akcije Rusije u Venecueli”, preneo je ruski Sputnjik.

Šansa kao u Siriji

I kada je reč o faktima, za sada je toliko činjenica, raspoloživih za dalje zaključivanje. Međutim, gledano sa strane – Venecuela ipak nije Kuba 21. veka u nastanku.

Nedostaje u njenoj krizi one energije, u pre svega ideološkom sučeljavanju koju je prema ondašnjim Sjedinjenim Državama demonstrirao sada već odavno iščezli Sovjetski Savez.

Ali Kremlj jeste odigrao pravi potez, možda slično onom u Siriji, kada je Rusija priskočila u pomoć opsednutom režimu Anvara el Asada, i dobila partiju. Spasla je Asada i učvrstila uticajnu poziciju na Bliskom istoku.

U Venecueli, SAD su pokušale puč protiv Madura dejstvima sa ulice, pod vođstvom pretendenta na vlast Huana Gvaida. Međutim, u kritičnom trenutku, tokom  prvih mesec dana najvećeg američkog pritiska, Gvaido nije uspeo. Nije bio ubedljiv armiji Venecuele. Ona je bar za sada još uz predsednika Madura. To je obeshrabrilo potencijalne saveznike SAD u agresivnoj akciji unutar država Latinske Amerike.

Rusija je uočila prazan prostor u redovima rivala i uskočila.

Tema za pregovore sila

Nije bitno što je reč o samo sto vojnika. Ne utvrđue se linija fronta. Naznačena je pozicija. Podvučen je argument legitimnosti režima i legitimnosti vojne saradnje Karakasa i Moskve, na osnovu međudržavnog vojnog ugovora.

Osim toga, nametnut je uvod za razgovor Moskve i Vašingtona o bezbednosnim interesima svake strane u najbližem susedstvu sile u pitanju. Na primer, bezbednosnim interesima Rusije u Baltiku, gde su američki tenkovi, ili u Ukrajini i Gruziji, koje se svojataju posredstvom NATO i drugde.

Putin prisiljava Trampa, ili radije, Moskva nameće Vašingtonu, da ipak dođe i sedne za sto pregovora o vrlo važnim pitanjima uzajamne bezbednosti sila u pitanju.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...