Predsednik britanskog parlamenta zabranio glasanje o Bregzitu: London „osuđen“ na učešće u evropskim izborima?

Nataša Jokić , Strazbur

Zabranivši glasanje "u beskraj" Džon Berkov, predsednik britanskog parlamenta na red pozvao, ne samo britansku vladu već i Evropsku uniju, naviklu da ponavlja referendume sve dok rezultat ne bude podoban
(foto, Džon Berkov)

Predsednik britanskog parlamenta Džon Berkov zabranio je održavanje trećeg po redu glasanja o ugovoru o Bregzitu. Berkov je obrazložio da ponovno glasanje o tekstu koji je neizmenjen - nema smisla, tim pre što je prilikom dva prethodna glasanja odbačen ogromnom većinom.

"Moj zaključak je: nije u skladu sa zakonom da vlada ponovo predloži parlamentu isto ono što je prošle nedelje bilo odbačeno", rekao je Berkov.

Izlažući pravno obrazloženje svoje odluke predsednik britanskog parlamenta pozvao se na jednu parlamentarnu konvenciju od 2. aprila 1604. godine! Neki pravnici tumače da se na tu konvenciju niko nije pozivao od 1912. godine, drugi opet objašnjavaju da je ona poslužila kao ustavna referenca kako britanskim ustavobraniteljima iz XIX veka tako i u jednom slučaju 1920. godine. 

berkov-order-2-

Javnost retko uzima u obzir izjave predsednika Donjeg doma, nepristrasne i obično nisko profilisane ličnosti koja predsedava parlamentarnim debatama. Ali britanski Bregzit je učinio gospodina Berkova nekom vrstom slavne ličnosti - francuska radio stanica ga je nazvala "Evropljanin nedelje"

Održavanje reda

Onima koji nisu pravnici već samo novinari, na primer, odluka Berkova deluje kao odgovor na birokratsku praksu Evropske unije da ponavlja referendume u zemljama - članicama u slučajevima kada oni ne daju politički podoban rezultat.

Setimo se - to je bio slučaj u Holandiji i Francuskoj 2005. godine kada su na referendumu građani odbacili Lisabonski ugovor. U Francuskoj je glasanje prosto poništeno i prebačeno u parlament. Rezultat: poslanici su prihvatili ugovor koji je odbacio narod koji je te iste poslanike izabrao da ga predstavljaju!

Kao predsednik, Berkov održava "red" u britanskom parlamentu na živopisan način kome, od kada je počeo haos oko Bregzita, u direktnim prenosima prisustvuju gledaoci iz celog sveta.

Sa ritualnim naklonima prilikom saopštavanja rezultata glasanja, ustajanjem u znak odobravanja i vikom uzbuđenih poslanika prilikom rasprave - britanski parlament je, paradoksalno, skladna mešavina dvorske etikecije i narodne krčme.

S vremena na vreme Berkov ustane i uzvikne svoje, već legendarno: "Ooooorder" (Order - red).

Zabranivši treće glasanje o Brgezitu, Džon Berkov je, kao predsednik britanskog parlamenta, na red pozvao ne samo britansku vladu već i Evropsku Uniju, naviklu da ponavlja referendume sve dok rezultati ne budu podobni: "Ooooorder! Nećemo u beskraj glasati o ugovoru o Bregzitu! ".

"Meka granica" sa Republikom Irskom

Odbačeni dogovor o Bregzitu, postignut posle godinu i po dana pregovaranja, podrazumevao je da Velika Britanija napusti Uniju kroz proces koji bi trajao četiri godine. Po prvoj verziji, u toku tog perioda granica između Republike i Severne Irske bila bi i dalje "mekana" što znači da bi ograničavanja za kretanje ljudi i roba počinjala tek na granici između britanske provincije Severna Irska i ostatka Britanije. Po drugoj verziji, ovo ključno pitanje je "zaobljeno" pa je Brisel dao garancije Londonu da će mekana granica važiti "samo" do 31. decembra 2020. godine.

"Da li je suvereni narod glasao za Bregzit ili nije?" vikali su razjareni poslanici odbacivši i drugu verziju dogovora sa EU.

Odlučivši da zabrani treće glasanje o istom tekstu, predsednik britanskog parlamenta, Džon Berkov zadao je odlučni udarac premijerki Terezi Mej. Ona će zato, doći praznih ruku na samit šefova država i vlada EU u četvrtak uveče u Briselu.

Liderima Unije preostaje sada jedino da se izjasne o odlaganju Bregzita. Svima je jasno da ni Velika Britanija, ni EU nisu spremni da "razvod" stupi na snagu  29. marta kako je to bilo prvobitno predviđeno.

Čak i ako šefovi 27 država  i vlada - članica EU budu jednoglasno u četvrtak uveče doneli odluku o produženju roka za Bregzit - stvari neće biti jednostavne.

U slučaju da se rok produži, Velika Britanija do daljnjeg ostaje punopravna članica EU i moraće, dakle, da učestvuje na izborima za poslanička mesta u Evropskom parlamentu od 23. do 26 maja.

berkov order uniforma

Berkov, 56-godišnji sin vozača iz Severnog Londona, kome se ponekad  rugaju zbog njegovog niskog stasa (1,67 m), od 2009. predsedava debata u Donjem domu ali više ne nosi tradicionalnu odoru i periku, smatrajući da to "stvara barijeru između parlamenta i javnosti"

Nespremni za evropske izbore

Problem je što Britanci za te izbore nisu spremni. Nikakve organizacione pripreme još nisu počele. Niko nema poslaničke izborne liste. Računalo se "bregzit je bregzit", ali izgleda da nije.

U slučaju da Britanci ipak izađu na evropske izbore, sva je prilika da će veliki broj mesta dobiti evro-skeptici koji i jesu incijatori Bregzitia.

Evro-skeptici, kao Britanac Najdžel Faraž, svakako neće u Evropskom parlamentu podržati tradicoonalno najjaču grupu desnog centra Narodnu evropsku partiju (EPP) kojom dominira nemačka CDU (Angele Merkel).

Brojna predviđanja govore da bi krajnja desnica mogla da dobije veliki broj poslaničkih mesta u Evropskom parlamentu na predstojeći izborima.

Vrlo je verovatno da bi britanski evro-skeptici podržali krajnju desnicu, uprkos ideološkim razlikama. Evro-skeptici žele raspuštanje EU. Krajnja desnica (Mađarska, Italija, Poljska, Austrija) ima projekat Unije suverenih država sa izraženom socijalnom politikom, ali zasnovane na načelima verske i rasne diskriminacije. Već viđeno tridesetih godina prošlog veka.

Postoji velika verovatnoća da će britansko učešće na evropskim izborima samo doprineti da, posle 40 godina dominacije levo-desnog centra (EPP i socijalisti), poslanički sastav u Parlamentu EU bude presudno izmenjen.

Predsednik Evropskog saveta Donald Tusk, koji će u četvrtak predsedavati sastankom na vrhu šefova država i vlada EU, izjavio je još prošle nedelje da će pozvati lidere Unije da prihvate produžetak Bregzita na dug rok "ukoliko Velika Britanija smatra neophodnim da ponovo razmisli o svojoj strategiji Bregzita".

Šta sve ovo znači?

Da li federalističko - neoliberalna struja u EU hoće da "kupi vreme" očekujući da će britanska volja za Bregzit -  oslabiti?

Da li su oni uopšte čuli Džona Berkova? Ooooorder!


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...