Poslanici Evropskog parlamenta izglasali rezoluciju o Rusiji: Predizborna „strogoća“ EU prema Moskvi

Nataša Jokić, Strazbur

U rezoluciji se osuđuje projekat gasovoda Severni tok 2 koji direktno spaja Rusiju sa Nemačkom čime se kritikuje ne samo Moskva već i Berlin što samo govori o dubini podela unutar EU
(foto, 12. mart 2019. Strazbur, glasanje u Evropskom parlamentu za usvajanje veoma oštre rezolucije o Rusiji)

Poslanici u Evropskom parlamentu većinom glasova podržali su danas u Strazburu izuzetno oštru rezoluciju o odnosima EU i Rusije u kojoj se preporučuje produžavanje sankcija Rusiji i obustava projekta gasovoda Severni tok 2 koji direktno povezuje Rusiju i Nemačku.

„Za“ su glasala 402 poslanika, a protiv je bilo njih 163.

U rezoluciji, na osnovu izveštaja Sandre Kalniete, poslanice iz Letonije, Moskva se optužuje da energetsku zavisnost Evrope od ruskog gasa pretvara u svoje političko oružje kako bi „proširila uticaj i pritisak“ na EU.

Ocenjuje se da Severni tok 2 „predstavlja pretnju unutrašnjem evropskom tržištu i ne odgovara energetskoj politici i strateškim interesima Unije“.

Rusija se optužuje da je „okupacijom“ Krima pogazila načela Helsinške povelje (o nepovredivosti granica), da „špijunira“ EU, da se meša u izborne kampanje u državama Unije kao i u referendume kao Bregzit – izlazak Velike Britanije iz EU. Moskva se optužuje za finansiranje krajnje desnih političkih partija.

Podržvaju se propagandni evropski projekti kao East Stratcom kojima bi EU trebalo da se izbori protiv dezinformacija.

Podela EU oko odnosa sa Rusijom

O izveštaju Sandre Kalniete koju je pre plenarnog zasedanja podržao Odbor za spoljne poslove EP, malobrojni poslanici su raspravljali na početku ovonedeljnog plenarnog zasedanja, sinoć kasno u Strazburu.

Poslanici koji su u podržavali kritičku liniju izveštaja, često su ponavljali izraz „hibridni napadi“, „hibridna pretnja“ EU. U prevodu to znači da Rusija „napada“ EU na razne načine: preko interneta, preko energetske politike, povećavajući zavisnost EU od ruskog gasa, preko vojnog jačanja i angažovanja, preko diplomatije itd.

Iako je vođena skoro do pred ponoć, među malobrojnim evropskim poslnicima, rasprava o izveštaju „EU – Rusija“ pokazala je do koje je mere EU podeljena oko pitanja odnosa sa Rusijom.

Pukotina koja je istorijska, vojna i politička deli Uniju na zemlje koje su produžena ruka SAD, pre svega Poljska i baltičke države – sve bivše članice Varšavskog pakta. Zemlje ovog „bloka“ imaju veoma tešku i dugu istoriju sa Rusijom.

Njihov strah od ruskog „osvajanja“ ključni je razlog njihove jake pro-atlantske orjentacije i većeg slaganja sa Vašingtonom nego sa Briselom u pogledu Rusije.

Sa druge strane je blok „stare Evrope“ - zapadnoevropske zemlje koje imaju ekonomski interes da grade odnose saradnje sa Rusijom.

Tako su se u poslaničkoj raspravi čuli i glasovi upozorenja da je strateški interes EU „da ostavi otvorena vrata za pregovore sa Rusijom“.

Stvaranje „borbene atmosfere“ pred evropske izbore

„Zar ne bi bilo bolje da pre evropskih izbora znamo koje to partije finansira Rusija, a ne da dobijemo postizbornu krizu kao u SAD ?“, pitao je Kristian Preda, rumunski poslanik iz Evropske narodne partije (desni centar).

Nije poznato kao se uopšte dogodilo da poslanica iz Letonije postane izvestilac za Rusiju u Evropskom parlamentu? Nikada, na primer, jedan grčki poslanik nije imenovan da bude izvestilac za odnose sa Turskom jer se do sada koliko-toliko čuvala neka zdravorazumska politička logika.

Potreba za stvaranjem „borbene“ predizborne atmosfere i neke vrste evropskog patriotizma u odnosu na „pretnju“ iz Rusije, mogli bi da budu suštinski razlog što je jedan do te mere oštar izveštaj o Rusiji usvojen na spoljnopolitičkom odboru i dospeo na plenarno zasedanje.

Iako izveštaj Sandre Kaniete o odnosima EU – Rusija u prvom redu svoju oštricu okreće protiv Moskve. on je zapravo okreće i protiv Nemačke jer traži obustavu gasovoda Severni tok 2 koji direktno povezuje Rusiju i Nemačku.

Ko kontroliše transport ruskog gasa?

Severni tok 2 znači pre svega da snabdevanje Nemačke gasom neće više zavisiti od Ukrajine ili, bolje rečeno, neće zavisiti od kompikovanih odnosa između Ukrajine i Rusije.

Ukrajina, Poljska i Baltičke zemlje veoma loše gledaju na ovaj projekat iz dva razloga: prvi je što su ove zemlje ruski susedi koji kroz istoriju imaju loše iskustvo sa Rusijom bilo da je reč o ruskoj carevini ili Rusiji u SSSR-u. Drugi važan razlog jeste stav i interes SAD koje u svemu ovome pokušavaju da spreče širenje ruskog uticaja „preko energetske dominacije“.

Jedna ukrajinska novinarka upitala je nedavno nemačku kancelarku Merkel, na Forumu o bezbednosti u Minhenu, kako opravdava Severni tok 2 koji ugrožava interes zemalja Atlanstskog saveza. Odgovor kancelarke, koja je inženjer fizike po zanimanju, bio je izuzetno precizan: „Bilo da u Nemačku dolazi preko Ukrajine ili direktno iz Rusije, molekul ruskog gasa je uvek isti molekul ruskog gasa.“

Pored naučne, ovaj odgovor ima i političku dimenziju. On sadrži pitanje koje bi glasilo „Da li vas brine to što se Nemačka snabdeva ruskim gasom ili to što ćemo sami moći da odlučimo da li ćemo da se snabdevamo ruskim gasom“. U tome je stvar – SAD neće više preko Ukrajine moći da kontrolišu slavinu, kontrolisaće je samo Rusija.

Kakav novi evropski poredak?

Za svoje mišljenje Berlin više ne ide u Vašington kako je to bio slučaj pre izbora Trampa, dakle u vreme kada je još funkcionisao međunarodni poredak ustanovljen po završetku Drugog svetskog rata.

Već u proleće 2017. godine kancelarka Merkel je izjavila: „Više ne možemo da računamo na naše saveznike SAD i Veliku Britaniju, već jedino na same sebe“. Ta izjava je značila istorijski preokret. EU se našla u sasvim novoj situaciji – pojavio se horizont očekivanja izgradnje jednog novog evropskog poretka. Iako to nikada nije eksplicitno formulisala kao predlog, ima brojnih indikacija da Moskva priželjkuje izgradnju novog evropskog projekta koji bi bio zasnovan na rusko-nemačkom savezu.

Možda ova ideja nije toliko utopistička kako bi se reklo na prvi pogled, pogotovu ako se čuju pretnje koje Vašington šalje Berlinu – preko društvene mreže Tviter – kako bi inače ? Platite za izdržavanje američke vojske u Nemačkoj, kupujte tečni gas iz škriljaca koji je dobijen izrazito prljavom tehnologijom i skuplji je od ruskog i tome slično...

Nije tajna da nemački industrijski krugovi priželjkuju normalizaciju odnosa sa Rusijom kao i da je ekonomija zapadnoevropskih država pretrpela veliku štetu zbog uvođenja sankcija tako velikom tržištu kao što je rusko.

Iako od nevelike važnosti u političkom smislu, oštri izveštaj EU o Rusiji, najavio je zaoštravanje političkih komplikacija na horizontu EU.

Unutrašnje podele oko odnosa sa SAD ali, sa druge strane, i oko odnosa sa Rusijojom; podele oko vodeće uloge Nemačke; složeni odnosi između Nemačke i Holandije s jedne, i prezaduženih država juga EU uključujući i Francusku sa druge strane.

Ova balkanizovana slika EU podseća nas da je Balkan, to često potcenjivano „evropsko dvorište“, zapravo ogledalo Evrope u kome onaj ko ume i ko hoće – može da pročita evropsku budućnost.

 

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...