Srednja i istočna Evropa imaju velike koristi od ukrajinskih radnika
Oko polovine Ukrajinaca u produktivnom veku radi stalno ili povremeno u inostranstvu. Oni popunjavaju sve veće praznine u radnoj snazi u nizu bivših postkomunističkih država
(ilustracija, Iz Ukrajine mesečno odlazi 100 hiljada radnika u inostranstvo)
Antiimigrantski nastrojene države srednje i istočne Evrope (Poljska, Češka, Mađarska, Slovačka, male baltičke zemlje) konkurišu jedna drugoj u privlačenju rastućeg broja radnika-emigranata iz Ukrajine koja je za njih postala glavni rezervoar za podmirivanje naraslih potrebe za radnom snagom, navodi se u analizi agencije Blumberg.
Ukrajinci ovim zemljama na taj način popunjavaju sve veći deficit u radnoj snazi, nastao odlivom radne snage u razvijenije zemlje EU i niskim natalitetom. A na taj način u ovim zemljama se računa da neće morati da pribegavaju primanjima migranata iz drugih zemalja sveta.
Sto hiljada Ukrajinaca emigrira mesečno
Najviše Ukrajinaca dolazi u Poljsku. Samo 2017. prema podacima Evrostata, ova zemlja je izdala dozvola za boravak za skoro 600 hiljada građana Ukrajine. Lane je sigurno tih dozvola bilo i više.
Ukrajinci čine ubedljivo najveću grupaciju među svim doseljenicima i u Mađarskoj, Slovačkoj, Češkoj, Estoniji i Litvaniji. Radi primanja Ukrajinaca u znatnoj meri su liberalizovani propisi i olakšana procedura za njihovo zapošljavanje i doseljavanje.
Od sredine 2017. Ukrajincima ne treba više viza za pristup u Šengenski prostor što je ubrzalo njihovu radnu emigraciju. Od tada, kako je izračunato, svakog meseca odlazi oko novih 100 hiljada Ukrajinaca na rad u inostranstvo.
Deset miliona Ukrajinaca - gastarbajteri
Prema podacima nacionalnog ukrajinskog zavoda za zapošljavanje, oko 3,2 miliona ukrajinskih građana radi stalno u inostranstvu, a sedam do devet miliona povremeno. Ako se pođe od računice Svetske banke, ispada da oko deset miliona njih radi u inostranstvu, tj oko polovina produktivne populacije!
Značajan pokazatelj odliva ukrajinske radne populacije jeste količina novčanih doznaka koje ovi emigranti šalju u domovinu. Lane je obim tih doznaka povećan za čak 35 posto, najviše od 2007. i bio je u ekvivalentu od 13,5 posto bruto društveng produkta (BDP).
Naličje ove migracije jeste da je privreda, koja je po razvijenosti prednjačila u nekadašnjem SSSR-u, osakaćena i sada, bez produktivne, mlade radne snage, čini se beznadežno vegetira. U martu treba da se održe predsednički izbori koji teško da mogu nešto bitno promene u ovome.