Posle Trampovog zahteva da EU primi džihadiste - povratnike: Evropa u zamci ekstremista

Nataša Jokić, Strazbur

Povratak islamista, pogotovu uoči evropskih izbora u maju, mogao bi da bude od političke koristi krajnjoj desnici koja bi dobila priliku da kaže: "Da smo mi na vlasti - nikada to ne bismo dopustili". Možda to i jeste cilj Trampovog ultimatuma
(Brussels, 18.02.2019 - sastanak ministara inostranih poslova EU u Briselu: Jean-Yves Le Drian (Francuska), Josep Borrell (Španija), Jean Asselborn (Luksemburg) - bez zajedničkog stava o povratku evropskih državljana - džihadista)

Evropska Unija juče na sastanku ministara spoljnih poslova nije zauzela stav o povratku evropskih državljana – džihadista, zatvorenih u Siriji pod nadzorom Kurda i američkih saveznika - Snaga za demokratsku Siriju. 

Šefica evropske diplomatije Federika Mogerini dala je, posle jučerašnjeg sastanka, više birokratsko nego političko objašnjenje, izjavivši da "neće biti doneta odluka na evropskom nivou" i da pitanje povratka džihadista spada u "nadležnost svake vlade pojedinačno". Da baš ne bi zvučalo kao da Evropska unija ne postoji, kada su važne političke odluke u pitanju, ona je dodala:

"Mi međutim možemo posle zajedničkog razmišljanja da pružimo koordiniran odgovor".

Trampov tvit

Američki predsednik pozvao je ovih dana evropske saveznike da organizuju prihvat oko 800 džihadista koji su se, kao dobrovoljci, borili na strani takozvane Islamske države. Tramp je u noćnoj poruci preko tvitera zapravo zapretio Francuskoj, Nemačkoj i Velikoj Britaniji da će u protivnom džihadisti - državljani zemalja EU - biti oslobođeni iz kurdskih zatvora u Siriji.   

Posle jučerašnjeg ministarskog sastanka u Briselu, mnogi su požurili da kažu kako je Evropa rekla "ne" Trampu. To, međutim, nije baš tako izvesno.

Francuska ministarka pravosuđa Nikola Belube izjavila je da će Francuska nastaviti svoju politiku prihvatanja "jednog po jednog slučaja". Francuski mediji prenose da bi u kontingentu francuskih državljana zatvorenih na severoistoku Sirije moglo da bude oko stotinu odraslih i pedesetoro dece.

Ministarka Belube krajem januara se zalagala da se džihadistima sudi tamo gde se nalaze, uz napomenu da bi se Francuska umešala ukoliko bi oni u Iraku, na primer, bili osuđeni na smrt.

Sada su, međutim, vrata ipak odškrinuta za prihvat povratnika. U psihološkom pripremanju terena za prihvat džihadista učestvuju i francuski mediji koji, skoro bez izuzetka, emituju reportaže sa lica mesta.

Uglavnom su to intervjui sa Francuskinjama koje su sa džihadistima izrodile decu, prošle pakao bombardovanja i sada se nalaze zatvorene u nekom od kurdskih logora. One kažu da se uglavnom ni za šta ne kaju, da žele da žive u nekoj zemlji gde se njihova vera više poštuje, ali da nemaju izbora: povratak je bolji za njihovu decu.

Nemci traže dokaze

Nemački izvori rekli su novinarima da "svi nemački građani, uključujući i one za koje se sumnja da su bili džihadisti u Siriji, imaju pravo da se vrate u zemlju". Nemačka je, međutim, zauzela stav da ne može da dopusti povratak dok se ne garantuje da će se ti ljudi naći pred sudom, a da bi se našli pred sudom potrebni su pravosudni dokazi koje ona za sada ne poseduje.

Krajem 2017 godine nemačka obaveštajna služba medijima je saopštila da je oko 960 džihadista otišlo u Irak i Siriju i da se trećina njih vratila. Oko 80 džihadista - povratnika uhapšeno je u Nemačkoj, a ostali - njih oko 220 - prosto su se vratili kućama. Oni su na slobodi jer pravosuđe ne poseduje konkretne dokaze protiv njih - prenose mediji. Sa povratnicima je došlo i oko stotinak dece.

U svakoj nemačkoj regiji postoji specijalni savetnik za povratnike iz Sirije kako bi se na licu mesta našla rešenja po meri za specifične slučajeve. U "prihvat" su uključeni i socijalni radnici i psiholozi. Ministarstvo unutrašnjih poslova osnovalo je Kancelariju za informacije o radikalizaciji za koju je vezana Federalna kancelarija za migracije i izbeglice. 

Velika Britanija samo je na izgled odlučna da odbije bilo kakav zahtev za povratak "svojih" džihadista. Ministar spoljnih poslova Sahid Džejvid objavio je autorski tekst u "Sandej tajmsu" u kome najavljuje mogućnost da se "opasnim pojedincima" oduzme državljanstvo.

Ipak, ministar kulture Džeremi Vrajt (nekadašnji pravni savetnik vlade) ga je demantovao, istakavši da je London obavezan da primi svoje državljane ukoliko nemaju dvostruko državljanstvo. Velika Britanija ne može da stvara apatride jer je ratifikovala konvenciju iz 1961. godine kojom se to zabranjuje.

I britanski mediji ovih dana emituju reportaže o ženama džihadista koje žele da se vrate. Naročitu pažnju izazvala je ispovest jedne mlade Britanke koja je pre četiri godine otišla u Siriju sa svega 15 godina. U bombardovanju je izgubila muža - džihadistu i dvoje male dece. Nedavno se porodila, njena beba je bolesna. Izabrala je da se vrati u London jer zna da samo u Velikoj Britaniji lekari mogu da pomognu detetu. Kaže da se ni zbog čega ne kaje. Jednoličnim glasom opisuje užase koje je videla svojim očima kao na primer odsecanje glave koja je zatim bačena u kantu za smeće.

Poziv na evropsko jedinstvo

Belgija nastavlja da poziva na evropsko jedinstvo i zajednički evropski stav i "evropsko rešenje" oko povratka džihadista. U Belgiji, kao i u Francuskoj, mnogi poslanici traže da se džihadistima sudi tamo gde se nalaze. Treba znati da u ovoj zemlji slobodno deluje stranka sa islamističkim programom.

Austrija, iz koje je u Siriju otišlo oko 30 dobrovoljaca, našla je izgovor da odbije da ih primi jer zbog ratne opasnosti ne može da šalje svoje ljude u Siriju.

Švedska je odbila da primi svoje državljane - džihadiste sa jasnim stavom da „treba da im se sudi u zemljama u kojima se nalaze“. Poznavaoci švedskih prilika kažu da je razlog ovakvom stavu u činjenici da će Švedska tek ove godine doneti zakon kojim se pripadništvo terorističkoj organizaciji kvalifikuje kao krivično delo. Dakle, ako Švedska sada primi džihadiste koji su njeni državljani - neće moći da ih izvede pred sud.

U Danskoj se povratnici iz Sirije smatraju žrtvama i od 2014. godine mogu da se upišu kao učesnici u programu za deradikalizaciju. Od nedavno zakoni su oštriji i džihadisti koji se vrate u Dansku mogu da se nađu i pod istragom ako je to neophodno. Danska država pomaže džihadistima - povratnicima da nađu posao i stan. Imaju pravo na besplatnu medicinsku i psihološku pomoć. Prema izveštaju Centra za bezbdnosne studije iz Ciriha, povratniku iz Sirije u Danskoj se određuje mentor koji ga nadzire i prati njegov razvoj. Obično je to neki bivši džihadista. Danske vlasti smatraju da vredi uložiti novac u ovakav način pomirenja i deradikalizacije.

Danska je zemlja iz koje su otišla 143 islamistička dobrovoljca što je proporacionalno mnogo u odnosu na broj stanovnika ove zemlje.

Prizivanje haosa i "uvođenja reda"

Trampova najava povlačenja američkih snaga iz Sirije i pretnja Turske da će krenuti u ofanzivu protiv Kurda najavljuju mogućnost novog haosa u ovom delu sveta.

Zagovornici "prihvata" smatraju da treba što bolje organizovati povratak džihadista i njihovih porodica. Po njima to je ujedno način da ih države drže pod kontrolom umesto da se oni raziđu na sve strane i ulaze u EU preko mafijaških mreža.

Ono što je sasvim izvesno to je da je Evropa nespremna da organizuje prihvat, nadzor i procese džihadistima koji su njeni državljani i to pre svega iz političkih razloga. Povratak islamista, pogotovu uoči evropskih izbora u maju, mogao bi da bude od političke koristi krajnjoj desnici koja bi imala priliku da kaže: "Da smo mi na vlasti - nikada to ne bismo dopustili".

Takođe, postoji mogućnost da bi povratak džihadista podigao temperaturu među muslimanskim stanovništvom u zapadnim zemljama.

Evropska Unija se tako našla u zamci ekstremista raznih vrsta.

Udruživanje socijalnog i islamističkog bunta moglo bi u Francuskoj, na primer, da proizvedu nesagledive posledice. Neredi i nasilje išli bi na ruku državnoj represiji i radikalnim desnim snagama koje bi pod ovim ili onim imenom uzele stvari u svoje ruke.  

Otvorio bi se horizont očekivanja "uvođenja reda" što možda i jeste cilj Trampovog tvit - ultimatuma Evropskoj uniji.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...