Ciprasove ustavne promene – razdvajanje države i crkve
Prilike su za Ciprasa i Sirizu vrlo složene, jer više od dve trećine glasača smatra će Cipras izgubiti na predstojećim izborima. Međutim, Ciprasov predlog o ustavnim promenama vezanim za status Crkve, inače njegovo izborno obećanje, ima podršku 55 odsto grčkih građana
(ilusttracija,Za grčke građane, pravoslavlje je više deo nacionalnog identiteta, nego veroispovest)
Uprkos istorijskom dogovoru do koga su, novembra prošle godine, došli Aleksis Cipras, šef grčke vlade i Jeronim II, arhiepiskop atinski i sve Grčke, o razdvajanju države i crkve, deo Grka još uvek ne može da prihvati ovu odluku. Naime, član 3 grčkog Ustava iz 1975. godine kaže da je pravoslavno hrišćanstvo većinska veroispovest u Grčkoj, dok Ciprasova vlada predlaže ustavnu promenu kojim bi se naznačila "verska neutralnost" države.
U petnaest članova, novi plan daje "više autonomije Crkvi", a istovremeno, blizu deset hiljada sveštenika više neće imati status državnih službenika. Crkva i Država će organizovati posebni fond u koji će država uplaćivati 200 miliona evra godišnje, što odgovara današnjem iznosu svešteničkih plata. Novim fondom će upravljati po dva predstavnika Crkve i Države, dok će peti član bivati izabran glasanjem. U slučaju da Crkva angažuje nove sveštenike, ona će ih plaćati iz svojih sredstava. Crkvena dobra biće grupisana u jednom fondu kojim će zajednički upravljati Crkva i Država. Istovremeno, Crkva će plaćati porez na posede koji nisu neposredno vezani za verske aktivnosti.
Jeronim II, poglavar grčke crkve i Aleksis Cipras, šef grčke vlade novembra 2018. godine prilikom najave razdvajanja Crkve i Države
Crkva zabrinuta zbog novca
Vrlo je važno da se podseti kako je, 1939. godine, država otkupila određena crkvena dobra ispod tržišne vrednosti, obećavši da će svešteničke plate biti isplaćivane iz državnog budžeta. Osamdeset godina kasnije, društveno-političke, kao i ekonomske prilike su se promenile, te je Cipras predložio ustavne promene koje više odgovaraju današnjici.
Neposredno posle dogovora Jeronima II i Ciprasa, Sveti sinod, vrhovno upravno telo Grčke crkve, većinskom odlukom (73 od 82) odbacilo je mogućnost razdvajanja Crkve i Države. Njihovi razlozi nisu kanonske, niti društveno-istorijske prirode, nego finansijske. Naime, Sveti sinod je dogovor okarakterisao kao "najgori napad na pravo na rad u novijoj istoriji države", strahujući da sveštenstvo više neće imati obezbeđene državne plate. Hrizostom, mitropolit peristerionski (Atika), na populuističkoj televiziji Skaj rekao je da je odluka Jeronima II i Ciprasa neprihvatljiva i dostojna prezira.
Dimitris Canakopulos, vladin portparol, rekao je da vlada "ima pravo da reguliše sve što se tiče državnog budžeta. Te, ako se Crkva ne složi sa našim predlogom koji se odnosi na sveštenike, onda će vlada tu odluku da preuzme sama." On je dodao da će, u budućnosti, država moći za taj novac da angažuje lekare i nastavnike, umesto sveštenika.
Bogorodičina crkva u Atini, sedište arhiepiskopa atinskog i sve Grčke
Pravoslavlje - više identitet nego veroispovest
Po mišljenju jednog dela stručnjaka, ove Ciprasove promene su dobre, jer će pomoći rešavanju mnogih imovinsko-pravnih problema koji traju već više decenija. Određeni kritičari smatraju da je u pitanju "knjigovodstvena" semantika, jer će država nastaviti da plaća sveštenstvo, ali ne više neposredno, nego posredstvom posebnog fonda. Jedan broj analitiičara smatra da je u pitanju prvi korak ka potpunom razdvajanju Crkve i Države.
Desničarska partija Nova demokratija, na samom početku, pozdravila je odluku o razdvajanja Crkve od Države, kao neophodan potez u današnjem društvu. Međutim, Kirjakos Micotakis, čelnik ove partije i glavni protivnik Ciprasa u borbi za vlast, promenio je mišljenje i rekao da je Ciprasova odluka uzrokovana pridobijanjem glasova na predstojećim poslaničkim izborima.
U istraživanju javnog mnjenja saznalo se da jedan deo Grka smatra Ciprasovu odluku lošom, ne iz verskih nego iz identitetskih razloga. Naime, njima je pravoslavlje deo nacionalnog identiteta i nalazi se u središtu grčkog društva.
Neophodno je podsetiti da je Aleksis Cipras, nosilac ideje o razdvajanju Crkve i Države, prvi grčki šef vlade koji je imao samo građansko venčanje, a ne i crkveno i koji se, na početku svog političkog mandata, nije zakleo na Sveto pismo. Nije slučajno da je uprava monaške države na Svetoj gori atonskoj, zabranila ulaz šefu grčke vlade Aleksisu Ciprasu, ali je ostavila otvorena vrata građaninu Aleksisu Ciprasu.
Tako se dogovor šefa grčke vlade i šefa grčke crkve pretvorio u vruć krompir, koji više niko neće da zadrži u ruci.
Po mišljenju analitičara, Ciprasov predlog o razdvajanju Crkve i Države ipak će biti usvojen, pod uslovom da već rukopoloženo sveštenstvo sačuva status državnih službenika, a da svi oni koji budu pristigli dobiju novi status, odnosno budu samo zaposleni u Crkvi.
Grčki sveštenici ispred parlamenta u Atini
Većina Grka za razdvajanje Crkve i Države
Problem razdvajanja Crkve i Države, u Grčkoj, nije nov i već je, 1982. godine, socijalistička partija Pasok, na čelu sa Andreasom Papandreuom, imala velike probleme kada je ozakonila građansko venčanje, a crkveno venčanje ostavila kao lični izbor. Potom, 2000. godine je grčka crkva organizovala masovne proteste zbog brisanja veroispovesti iz lične karte. Devet godina kasnije, Nova demokratija je imala muke sa Crkvom zbog ukidanja obavezne verske nastave u školama. Međutim, svakoga puta, uprkos protestima Crkve i jednog dela građana, promene su bile uvedene.
Ciprasovi protivnici kažu da je u pitanju samo lukavi Ciprasov političarski potez zbog predstojećih oktobarskih poslaničkih izbora. Upotrebljavajući razdvajanje Crkve i Države, smanjivanje davanja Crkvi i povećanje broja drzavnih radnih mesta, on se nada da će sebi vratiti jedan deo izgubljenih glasača. Prilike su za Ciprasa i Sirizu vrlo složene, jer više od dve trećine glasača smatra će Cipras izgubiti na predstojećim izborima.
Međutim, Ciprasov predlog o ustavnim promenama vezanim za status Crkve, inače njegovo izborno obećanje, ima podršku među građanima. Prema poslednjim istraživanjima javnog mnjenja, 55 odsto grčkih građana je za razdvajanje Crkve i Države. Krajnja odluka će biti donesena u Skupštini, verovatno, tokom narednog meseca.