Šta posle sudara kod Kerča?

Petar Popović

Moskvi predstoji da izabere model ponašanja – da li da se prosto ograniči oštrim odgovorom, da bi potisla protivnika, ili da se potrudi da sebe obezbedi od ponavljanja incidenata, ne ostajući na polumerama, analizira Fjodor Lukjanov, u trenutku neizvesnosti o sastanku Putina i Trampa
(Kerč, 26.11.2018 - prolaz ka Azovskom moru, na moeruzu Kerč, ponovo je otvoren za vodeni saobraćaj)

Sastanak šefova SAD i Rusije Donalda Trampa i Vladimira Putina u petak u Buenos Airesu je pod pitanjem. Više verovatnoće ima u pretpostavci da će lideri nepomirljivo suprotstavljenih sila i ovaj put propustiti priliku da produže dijalog o kriznim razlikama,  započet jula u Helsinkiju.

Posle promašaja prilike u Parizu, nedavno, povodom sto godina Velikog rata, ovo će biti već druga propuštena prilika da dvojica otvore put prema nečem što bi moglo biti Helsinki-2, “punokrvan” politički sastanak. Znači – kriza u odnosima bloka zapadnih država predvođenih Amerikom i Rusije se produžava i intenzivira, uz sve podrazumevajuće opasnosti.

tramp-baza-endrju

SAD, 26. 11.2018 - predsednik SAD Donald Tramp u vazdušnoj bazi Endrjuz (Andrews Air Force Base)

Od zabrinutosti do izjave o agresiji

Zaključak ovih pasusa zasnovan je na faktu eskalacije oštrine u Trampovom izjašnjavanju o ukrajinsko-ruskom “zaglavljivanju” u Kerčanskom tesnacu, u noći između nedelje i ponedeljka. Reč je o puškaranju i zapleni tri ukrajinska bojna broda, prilikom pokušaja Kijeva da bez ruskog dopuštenja proveze konvoj, iz Crnog mora u Azovsko. 

U ponedeljak, državni šef Amerike se izjasnio rečima da to što se zbilo “nije dobro” i da on (u svojstvu prve ličnosti) “nije time zadovoljan”. Dva dana kasnije, Tramp se izjasnio već mnogo oštrije. “Ne sviđa mi se ta agresija”, rekao je šef SAD u izjavi za Vašington post. Prvi put, Tramp je dopustio mogućnost da njegov najavljeni susret s Putinom iz tih razloga bude i otkazan.

“Večeras dobijam potpuni izveštaj o tome. To će odlučiti. Možda čak i neću imati sastanak. Videćemo, zavisi šta će proizići večeras”, citirao je Vašington post (WP).

Sastanak je trebalo da usledi kao jedan od onih usput, “na magini” glavnog formalnog događaja, ovog puta na margini argentinskog zasedanja Grupe 20.

rus-ukr-brodovi-kercc-

Ruski brodovi opkoljavaju i zarobljavaju ukrajinske brodove u kerčskom moreuzu

Ponovno američko prozivanje Nemačke

Upitan, da li je “agresija Rusije razlog da se američki narod zabrine, Tramp je rekao - jeste”, objavio je Post.

Izjava je objavljena u sredu, međutim data je dan ranije, u utorak uveče, razjasnio je WP – kada su reporteri lista povodom intervjua koji se pojavio u sredu, primljeni u Ovalnom ofisu Bele kuće.

Govoreći javnosti, Tramp je i ovim povodom apostrofirao Evropu i ukorio Nemačku – zbog nedovoljno novca izdvojenog za odbranu.

“Ja nikako ne želim tu agresiju. Apsolutno”, rekao je. “I, uzgred rečeno, agresija ne bi trebalo da odgovara ni Evropi. Ni Nemačkoj ne bi trebalo da bude dobra agresija... (Međutim), oni apsolutno ne čine dovoljno. Nemačka, ne apsolutno! Mnoge od tih zemalja ne čine dovoljno prema NATO. One bi morale da troše mnogo više novca”, rekao je.

Vašington post navodi da je Tramp “pod pritiskom da otkaže sastanak s Putinom, kako ne bi proizišlo da je prihvatio (rusku) akciju”.

putin-investicioni-forum-moskva

Moscow, 28.11.2018 - ruski predsednik Vladimir Putin na investicionom forumu u Moskvi

Nisu reagovali na poziv da stanu

Navodi WP o “opasnosti po Buenos Aires”, ukazali su se u sredu posle podne na mnogo informativnih stranica i na “ovoj strani velike bare” – ali Kremlju podređena Rasijskaja gazeta i u sredu je propuštala vesti o pripremama Moskve za sastanak (“В Кремле по-прежнему готовят встречу Путина и Трампа”).

U sredu, predsednik Putin se prvi put oglasio sopstvenom verzijom o opasnom slučaju kod Kerča. Šef Rusije nazvao je događaj “provokacijom”, “organizovanom od aktuelne (ukrajinske) vlasti”.

“Mislim, i od sadašnjeg predsednika, uoči predsedničkih izbora u Ukrajini, marta naredne godine”, citirala je Putinovu izjavu RG.

Izjava je data “na margini” susreta ruskih vlasti i preduzetnika i inostranih poslovnih ljudi pozvanih na saradnju (“Rusija poziva!”).

Saglasno verziji prvog lica u hijerarhiji, ukrajinski brodovi upleteni u incident “nisu uopšte odgovarali na upite naše pogranične službe”.

“Uzeli su smer pravo prema (Kerčanskom) mostu. Nisu reagovali na poziv da zastanu na stajanci. Na ponudu da uzmu locmana – ćutanje”, citirala je RG.

Putin smatra postupke ruskih graničara “pravomernim i jedino mogućnim u toj situaciji”, prenela je RG.

“Vojni brodovi prodrli u teritorijalne vode Ruske Federacije i ne odgovaraju, i nije jasno šta imaju nameru da učine. Kako su dužni da postupe graničari? Oni su izvršili svoje vojno zaduženje, svoju zakonitu funkciju zaštite teritorijalne celine Ruske Federacije”, izjavio je Putin.

Šef Kremlja je objasnio da su vode u kojima se opasna zgoda dogodila “naše teritorijalne vode i one su to još od prisajedinjenja Krima Ruskoj Federaciji”.

ukr-parosenko-parlam

Kijev, 26.11.2018 - predsednik Ukrajine Petro Porošenko na sednici Parlamenta u Kijevu

De jure i de fakto

Vode – ruske “još od prisajedinjenja Krima”, to je test na kojem Kijev, ohrabrivan od Zapada, i Moskva, uzeta sa iste strane na nišan, treba da dobiju ili izgube, i baš tom vrlo opasnom igrom uspostave presedan za budućnost.

Pojedinost o mogućnosti gospodarenja nad obostrano svojatanim vodama – Ukrajine, u kontekstu međunarodnog prava i fakta da Kijev ne priznaje da je Krim deo Rusije, i Rusije, u kontekstu prava po održaju jer je u stvarnosti i de fakto suverena nad vodenim prostorom, jeste to što je od šireg geopolitičkog značaja.

Na kursu kojim se kreće, pravcem zaštite svog prostora prema neprijateljski raspoloženom Zapadu, Rusija je bez drugog izbora. Okolnost da atmosfera neprijateljstva između bloka i Rusije ne omogućuje čak ni jedan državnički radni susret, slikovito dočarava u kojoj meri je rusko spokojstvo - mir “s rukom na topu”.

U meri u kojoj izgledi za “samite” Vašingtona i Moskve budu iščezavali, u toj meri će biti češće i provere ruske budnosti nad posedom. A opasnost, izviruća iz te okolnosti, biće jednako opasna i za aktere i za “publiku” i sekundante.

kerch-most-crtez

Crtež Kerčaskog moreuza

Krim neće biti stvar za raspravu

Pripadnost Krima neće biti stvar za raspravu ni za Ukrajinu, ni za Rusiju, ni za značajan deo ostalog sveta, piše Fjodor Lukjanov, politolog, publicista i glavni urednik žurnala “Rusija u globalnom svetu”, vrlo dobro upućen u gledišta Kremlja.“Tako da o tome ne može biti nikakvog formalnog kompromisa, i takvo stanje stvari zadržaće se u doglednom periodu. U njemu je međutim i mina odloženog dejstva, čiji je detonator u rukama Kijeva. U slučaju bilo koje provokacione aktivnosti ukrajinske strane i odgovora na nju Rusije, Ukrajini je obezbeđena međunarodna podrška”, piše Lukjanov.

“Potrebno je da se bude realista – za sada, nema izgleda da se svoje viđenje utvrdi i de jure. Ostaje druga varijanta – ubedljivo dokazati to da (suverenost Rusije) postoji de fakto, tako da ni kod koga ne pretegnu sumnje da je to de fakto ozbiljno i na dugo. Tako funkcionišu sve zone ‘zamrznutih konflikata’ – pravni status ne odgovara faktičkom, a faktički je potkrepljen jasnim objašnjenjem šta sledi u slučaju da bude narušen”, piše ruski autor.

Nije uvek estetski ali je svejedno efikasno, kaže autor.

“Mogućno je različito se odnositi prema rukovodstvu Ukrajine, ali ni Parošenko ni njegovi saradnici nisu kamikaze. Nije im neophodan veliki rat, kao sasvim sigurno ni Rusiji.

To ne znači da sadašnje stanje stvari nekoga zadovoljava, ali eksplodiranje stanja bremenito je krajnje osetljivim posledicama, i vrlo teškim dilemama.

Doslovno, prelaz sukoba iz usporene faze u oštru nagnaće Moskvu da ozbiljno izabere model ponašanja – da li da se prosto ograniči oštrim odgovorom, da bi potisla protivnika, ili se potrudi da sebe obezbedi od ponavljanja incidenata, ne ostajući na polumerama. Drugi scenario je vanredno opasan iz raznih uglova gledanja i očigledno nije unutar željenih opcija, ali otpor diktira svoju logiku”, rezonuje Fjodor Lukjanov.

Lukjanov je jedno vreme bio na čelu akademskog savetodavnog tela Kremlja za odbranu i bezbednost. Sada je tematski reditelj sastanaka Valdai kluba na kojem redovno učestvuje i Vladimir Putin. Bilo bi uputno iz tih razloga dva puta pročitati poslednju rečenicu njegovog pasusa koji je citiran. Moglo bi se naići na nit koincidencije autorovog razmišljanja i onog o čemu sebe sada pita i po neko na Zapadu – da li je “Kerč” incident ili deo obuhvatnijeg odgovora Rusije Kijevu u samoj Ukrajini?

kercc-mapa-

Maketa moreuza sa mostom koji povezuje Rusiju i Krim

Blokirani proces Minsk

Kontradiktorno, “kamen je hitnut i prozor razlupan” baš kada je trebalo da, u Berlinu u ponedeljak, počne “čas” – još jedan jalovi susret ministara Normandijskih četiri (Nemačka, Francuska, Ukrajina, Rusija), povodom neizvršavanih Minskih sporazuma o regulisanju krize Donjeck-Luganjsk, na istoku Ukrajine.

Ima četiri godine kako Kijev i Vašington blokiraju eventualni učinak tog foruma. Kijev, time što nije ispunio svoje, pošto je vatra obustavljena i pobunjenici ostali na utvrđenim pozicijama – nije doneo zakon, da autonomijama prizna pravo na autonomne izbore. U Minsku, Pjetro Parošenko je potpisao obavezu iza tog preduslova. Vašington, time što negira karakter fenomena Donjeck-Luganjsk:  Vašington odbija da je reč o bilo kakvim de fakto postojećim autonomijama, već natura tezu da je istočna Ukrajina pod okupacijom Rusije.

Nemačka i Francuska, učesnice procesa Minsk, shvataju razume se da je reč o zameni teza – međutim, kao uz pokvareni gramofon, pozivaju da Rusija izvrši “obaveze proistekle iz Minska”.

Zapad zahteva ono što Rusija neće dopustiti – da se unutar autonomnog prostora puste naoružani “mirovnjaci”.

Želi se da zapadno probrana vojska zaposedne i “zaključa” granicu Ukrajine s Rusijom, i blokira mogućnost da se Luganjsku i Donjecku doturi pomoć. A da se na njih onda krene ukrajinskom verzijom hrvatske Oluje. Američki, engleski i drugi zapadni instruktori već četiri godine obučavaju trupe Kijeva probrane za taj poduhvat.

Pre nekoliko dana odobreno je još 200 miliona dolara vojne pomoći Vašingtona Ukrajini. Pomoć SAD Kijevu tokom četiri godine dostigla je time milijardu dolara. Prebacuju se najmodernije oružje i oprema upravo za “olujnu” ofanzivnu namenu.

kerch-mapa-mosta-s

Prikaz mosta preko plitkog moreuza koji spaja Crno i Azovsko more

Nemačka i Francuska posreduju

Zbivanje “Kerč” probudilo je usnuli “Minsk”. U ponedeljak, kancelar Nemačke Angela Merkel telefonirala je Putinu, preneo je nemački Dojče vele. Berlin je apelovao za “dijalog” Rusije i Ukrajine, da bi kriza splasnula. Međutim, Parošenko je zatražio “više vojne pomoći Ukrajini Nemačke i NATO”.

“Mi od naših nemačkih partnera očekujemo da što pre pošalju brodove EU i NATO u Crno more i Azovsko, da bi sprečile slične ratne postupke Moskve”, izjavio je ambasador Ukrajine u Berlinu Andrij Melnjuk, govoreći listu Bild.

Nekako baš to zbog čega je Donald Tramp, govoreći Vašington postu, prozvao Evropu i Berlin.

Putin je zatražio da Berlin dejstvuje na Kijev. Onda se oglasio i ministar Nemačke Heiko Maas, pomenuvši spremnost Berlina i Pariza “da posreduju” u krizi, upravo koristeći format bezmalo usnule Normandijske četvorke.

Događaji su na prektretnici. Spirala njihovog usmerenja još se može okrenuti ka raspletu a - i ka zapletu. I ne malo zavisi od toga s čim će u petak poći u Argentinu Donald Tramp. Oglašavanje njegove odluke prethodiće polasku na put.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...