Trampov “eks” ubija briselsku aždaju

Petar Popović

“Srce globalističkog projekta kuca u Briselu. Ukoliko probodem vampira šiljkom, cela stvar će početi da se osipa,” izjavio Stiv Benon, projektant Trampove predizborne kampanje “Najpre Amerika”. Francuski plebs protiv “kralja Makrona”. Da li je to u prilog ili protiv planova Amerikanca koji razbija Evropsku uniju?
( Stiv Benon i Donald Tramp u zagrljaju 22. januara 2017. godine u Vašingtonu)

Stiv Benon – američki politički preduzimač koji se, napustivši letos Ameriku, iskrcao u Evropi, istakao je zavet “da briselskom vampiru zabije (glogov) kolac”, objavio je prošle nedelje Gardianov Pol Luis, koji je od arihtekte Trampove predizborne kampanje “Najpre Amerika” dobio saglasnost da u svojstvu hroničara prati njegovu novu misiju.

Luis o tome sprema film. A Benonu je kao vazduh potreban publicitet. Čak nije bitno kakav. Potrebno mu je da se održi na površini javnog interesovanja.

“Srce globalističkog projekta kuca u Briselu. Ukoliko probodem vampira šiljkom cela stvar će početi da se osipa,” citiran je Benon (“Steve Bannon: I want to drive a stake through the Brussels vampire”, TheGuardian.com).

Bio je juli. Razgovor dvojice vođen je u hotelu na londonskom Mejferu, u centru metropole. Amerikanac je u mislima bio nad reljefom političkog bojišta Evrope, uoči izbora za Evropski parlament, maja 2019.

Predskazivao je “haos”, “intenziteta jednog novog Bregzita”. Rekao je, naleteće “kao letnja nepogoda”.

bannon

Stiv Benon

Benon želi šta je najbolje Americi

Benon je već drugi Amerikanac s misijom na starom kontinentu.

Prvi je bio Džordž Soroš, finansijski spekulant, vagabund i, u ime “filantropije” i “humanizma” , podstrekač na “demokratske” političke pobune. Soroš je svoje obavio uglavnom aferama prevrata, masom građana izvođenih na ulice, u Srbiji, Gruziji, Ukrajini, do kupljenih lokalnih političara i medija koje je bogataš finansirao.

Soroš je podržavao Evropsku uniju. Benon je stigao zavetovan da Uniju Evrope razbije (“Stiv Benon ruši EU”, Balkanmagazin).

“Ja sam populista i jedan američki nacionalista – i uvek želim ono što je najbolje za Sjedinjene Države”, citirao je Benona novinar koji ga prati.

Ako se sme tumačiti s mesta posmatrača, Amerika koja se u Evropi oslanjala na Soroša sada ima Benona. Mogućno je da Vašingtonu s Trampom - ne odgovara evropski “liberalni globalizam”. 

trump-bannon-s

Stiv Benon i Donald Tramp

Uz “malog čoveka” protiv “partije Davosa”

Benon “proziva bankare Volstrita, evropske tehnokrate, milijardere Silikonske doline, kao i neuhvatljivu grupu kosmopolita, liberala i navodno udaljenih elita koje naziva ‘partijom Davosa’ ili prosto ‘globalistima”, naveo je hroničar njegovog poduhvata.

U Benonovoj šemi postoje “mali čovek”, i na drugom kraju, “brojne korumpirane elite”, a njegove akcije dizajnirane su kao da je organizator pokušaja promene - uz onog prvog.  On jeste Amerikanac ali on je “takođe i nemačkog i irskog porekla”. Živeo je neko vreme u Aziji, “ali i ovde, OK?”, citirao je Luis. “Moji poslovni interesu su bili tu. Ja sam praktično živeo u Londonu većim delom devedesetih, tačno? Svoju banku prodao sam francuskoj banci. Stekao sam veliku naklonost prema ljudima radničke klase Evrope”, citiran je junak priče.

U Veneciji, akter “naklonjen radničkoj klasi” odseo je u palati u kojoj ga je prenoćište u renesansno dekorisanom prostoru koštalo 1.250 evra. U Rimu “je imao sobu sa velikom terasom na krovu hotela”. “U Londonu mu se svidelo da odsedne u Braun’s sa pet zvezdica”, pribeležio je hroničar Benonovog poduhvata.

Idejni koautor Bregzita

Trampov predizbodni saveznik i saradnik (posle osam meseci predsednik SAD je Benona udaljio sa funkcije u Beloj kući), počeo je misiju protiv Brisela, sarađujući s Najdželom Faražom, predvodnikom britanskih nacionalista.

Uspešno su skrojili referendumsku pobedu ideje o istupanju Velike Britanije iz Evropske unije. A onda, prešavši Lamanš, Benon je durbin okrenuo prema Francuskoj, Italiji, Austriji, Mađarskoj... i dalje. Svuda gde se na političkom reljefu zapažaju visoke ili pristojno visoke kote nacionalno, a ne evropski, orijentisane političke snage. 

Benonov deklarisani cilj je da te snage u Parlamentu Evrope zauzmu što veći procenat mesta. Namera je da izbori budu “referendum o EU”. Odatle, pokušalo bi se da se Brisel preusmeri s koloseka, pravcem kontra liniji Makron-Merkel integracije.

tramp-faraz-

Najdžel Faraž bio je prvi britanski političar koji se sreo sa novoizabranim američkim predsednikom, novembra 2016. u Njujorku, kako javlja Dejli mejl

Politički stan u Briselu

Organizaciona ljuštura Benonove inicijative je Pokret, stacioniran u predgrađu Brisela, u kući Faražovog prijatelja Mihaela Modrikamena, belgijskog desno orijentisanog valonskog političara.

Kada je Donald Tramp dobio izbore, Faraž je priskočio i novom predsedniku uručio Belgijančevo “pismo”. Modrikamen je novom predsedniku SAD predlagao da zajedno rade “na kreiranju globalnog populističkog ustajanja”, naveo je Gardianov autor.

Iz Vašingtona nije bilo odgovora. Ali osamnaest meseci kasnije kod Modrikamena se pojavio Stiv Benon, “privatno”.

Benon je pridodao “sofisticiranost” u akciji – iskustvo “analize podataka od pomoći ciljanim glasačima”, ideju o diktiranju tema kampanje (“toking points”) i dr. Način na koji se “svoji ljudi” dovode pred kamere i mikrofone ili kao autori članaka i sl. Metod animiranja finansijskih mecena iza zastora. Itd.

Treći na sceni u ovoj američkoj “privatnoj” političkoj stvari u Evropi je Faražov bivši glavni zamenik Raim Kasam. Uočen je na sceni Britanije, ne i u Evropi. U Evropi, buldožer Pokreta je Benon.

benon-faraz-modrikamen-

Faraž, Benon, Modrikamen

Tražio prijem, primljen, otpraćen

Benon je imao pretenziju da bude “king-mejker”, ujedinitelj i promoter evropske desnice. Do novembra je, međutim, bilo jasno da se njegov tim suočava sa “ozbiljnim problemima”.

“Vrlo malo evropskih partija bilo koje vrste je bilo voljno da javno stane uz Pokret. Francuska Marin l Pen i mađarski Viktor Orban signalizirali su ambivalentnost u odnosu na prihvatanje podstreka od američkog autsajdera – mada govornik Nacionalnog okupljanja (Marin) L Pen, jeste izjavio ‘da Benonu neće kazati ne.”

Desne partije u Švedskoj, Finskoj, Danskoj, Poljskoj, Austriji i Nemačkoj – “sve su nagovestile da se neće pridružiti”.

U Pragu, predsednik Miloš Zeman, ostao je posle razgovora s Benonom “neubeđen”.

“Tražio je da bude primljen, dobio 30 minuta, i posle 30 minuta ja sam mu saopštio da se apsolutno ne slažem s njegovim pogledima i završio sam audijenciju”, citiran je predsednik Češke.

Evropskim “desnim populistima” nije ispao prikladan Benonov pristup, naveo je autor hronike. Osim toga, izborni zakoni evropskih zemalja nisu blagonakloni u odnosu na uplitanje u kampanju i ubrizgavanje fondova spolja.

benon-le-pen

Stiv Benon i Marin Le Pen: bez želje da se prihvati podstrek američkog političkog preduzetnika

“Kralj” Makron i francuski “žuti prsluci”

S Benonom, čija ofanziva na sceni Evrope “malo lebdi”, evropski “populizam” (ako su takve kvalifikacione nalepnice, s akcentima na negativnom, uopšte na mestu!) ipak nije u povlačenju. Naprotiv – za dvadeset godina, populističke partije su više nego utrostručile podršku birača i u jedanaest zemalja su “izazov ustaljenom političkom poretku širom kontinenta”, ustanovio je tim istraživača britanskog Gardiana. Analiza lista urađena je u saradnji sa trideset politologa.

Ipak, dok se pogled okreće “populistima” i “populistički” orijentisanim partijama, u Francuskoj je eksplodiralo na ulicama, i bez “partijskog detonatora”. “Detonator” je masovno nezadovoljstvo zbog Francuzima skupog dizel-goriva i goriva uopšte, učinjenog skupim vladinom ekonomskom politikom.

Pogođeni su ljudi čiji rad zavisi od mašina ili putuju na posao.

pariz-zuti-prsluci-

Pariz, 24.11.2018 - sukob policije i demonstranata na protestima protiv povećanja poreza na motorna goriva

Tokom nedelje, i do 300 hiljada “žutih prsluka” je bilo na ulicama, u unutrašnjosti, a u subotu i u Parizu, naspram jakih kordona policije. Jednostavno – “bez politike”, Francuzi se osećaju siromašnim da bi podneli cenu goriva, uzrokovanu vladinom politikom.

U subotu, osam hiljada “prsluka” je došlo u prestonicu iz unutrašnjosti. Pet hiljada ih se probilo do Jelisejskih polja, sasvim blizu rezidencije predsednika Emanuela Makrona, zaštićene odredima policije.

Nije reč o organizaciji i bunt nema vođu. Bunt narasta navlačenjem saobraćajnih žutih prsluka.

Protest koji je počeo zbog dizela okrenuo se u izliv nezadovoljstva protiv Makrona. O Makronu se govori kao o “predsedniku bogatih”. “Ponaša se kao kralj a ne razume narod u unutrašnjosti”.

Mnogi u masi glasali su za Makrona na izborima pre dve godine i sada se kaju. Predsednik koji ubire aplauze integracionim inicijativama u Briselu, nepopularan je kod kuće.     

Policija govori o “ubeđenosti” da među ljudima koji su nezadovoljni ima ubačenih “krajnje levih i krajnje desnih”. Međutim, ono starije u odnosu na bilo kakvo ubacivanje je – nezadovoljstvo. Nezadovoljan je narod koji se oseća osiromašenim. Taj narod sada Makrona vidi kao “agenta bankara”. Eksploatatorski kapital je glavni prozvani zbog francuskog siromaštva. Ima li toga u porukama Stiva Benona? Ili je sponatnost pobune nešto van američkih evropskih planova ?

 

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...