Barikada raketa između Trampa i Putina

Petar Popović

Putin pozvan u Vašington. Ali, naspram Evrope spetljane NATO paktom, u zamci sinhronog dejstva sve izrazitijeg vojno-političkog trougla Vašington, London, Varšava, koji kontroliše procese, i tog nejasnog poziva Trampa Putinu – Rusija pred sobom ima samo enigmu rastućeg ugrožavanja bezbednosti spolja
(foto Britanske trupe stižu u holandsku luku Hoek van Holland, 10. oktobra 2018. godine, pre nego što odu u Norvešku na NATO vežbu "Trajdent")

Predsednik Donald Tramp pozvao je predsednika Rusije Vladimira Putina da dođe u Vašington – objavio je u petak Gardianov saradnik Endrju Rot iz Moskve, u nekom trenutku iduće godine pošto se Putin i Tramp 11. novembra, za nešto oko dve nedelje, budu, kako je već ugovoreno, sreli u Francuskoj tokom komemoracija povodom punog veka od okončanja Prvog rata.

Vest o američkom pozivu Rusima propuštena je u štampu od Džona Boltona, koji je posle susreta na početku nedelje s celim diplomatsko-bezbednosnim i vojnim vrhom Kremlja (Patrušev, Lavrov, Šojgu, Putin) otputovao u Tbilisi, u misiji američkog ohrabrivanja Gruzije da sebe što čvršće ugradi u američki poduprt vojni bedem protiv Rusije.

bolton-tbilisi-26.10

Džon Bolton u Tbilisiju 26. oktobra 2018.

U Gruziji tenkovi iz SAD

Američki “tenkovi i oklopna kola raspoređeni su ranije ove godine van granica Severno-atlantskog saveza, direktno u Gruziji”, naveo je pre tri dana u članku za Nešenel interest Lil J. Goldštajn, profesor-istraživač na američkom pomorskom koledžu u Njuportu (“Showdown in the Sea of Azov? Why Tensions Are Growing Between Ukraine and Russia”).

Mnogo američkih teoretičara je oprezno u odnosu na ideju da bilo Ukrajina, bilo Gruzija stupe u NATO, “ali evidentno je da su američke vojne snage odlučile da dejstvuju u tim zemljama, kakav god da je rizik”, navodi Goldštajn.

Članak je posvećen krizi u susedstvu, koju SAD, podstičući i naoružavajući Ukrajinu, kreiraju u zoni Azovskog mora  (“Trenje u Azovskom moru”, Balkanmagazin). Međutim, i uz zaključak autora, iznesen već u podnaslovu, da će taj “scenario konflikta s Rusijom učiniti da operacije u Siriji liče na kriket-partiju”.

U Tbilisiju, Bolton je “izjavio da je Gruzija od najvećeg strateškog značaja za SAD”, preneto je u petak na veb-stranici Agenda ge.

Zvaničnici Gruzije i Bolton “govorili su o mogućnostima kreiranja koordinacionog tela SAD i Gruzije, za bezbednost na strateškom nivou”, citirala je Agenda.ge jednog od Boltonovih sagovornika u Gruziji. 

tbiliso-amer-zastava-

Tv toranj (na vrhu fotosa) u Tbilisiju osvetljen u bojama američke zastave u čast obeležavanja američkog Dana nezavisnosti

Bagaž krize uslovljava susret lidera

“Mi smo pozvali predsednika Putina u Vašington”, izjavio je Bolton u Tbilisiju, preneo je Gardian – uz napomenu lista da “nije jasno da li je Putin prihvatio poziv”.

Gledano sa strane, da se zaključiti da će upravo susret dvojice u Parizu, ukoliko do toga dođe, potvrditi ili negirati oportunost eventualnog “samita”, ako se uopšte stigne do “samita”, jer otežao je bagaž krize u odnosima dve nuklearne super-sile. Jedva da ima ičeg u čemu se dve sile sada slažu i prvo što je potrebno proveriti i potvrditi – potrebno je pokazati volju da se dosegnu rešenja.

Nekoliko poslednjih događa upućuje da takve volje nema. Kriza u odnosima dve sile produbljuje se epizodama daljih opasnih zapleta.

Na istoku Evrope, SAD posredstvom NATO gomilaju čelik.

Manevri “Trajdent”, u Skandinaviji, uz učešće 50 hiljada ljudstva i ogromne borbene tehnike, pomorstva i avijacije, ilustruju uspeh u američkom nastojanju da se u igru protiv Rusije uvuku i neutralne zemlje Skandinavije.

Kliše o Ukrajini, u kojoj su se dve ruski nastanjene pokrajine izdvojile pošto je u Kijevu, u nastojanju da se zemlja uvuče u NATO, izveden američki organizovan i zapadno finansiran državni udar – izlizan je od habanja, ali u propagandi, to je i dalje glavni izgovor u objašnjavanju zašto se infrastruktura i oružje dovlače pred prag Rusiji.

nato ameri norveska

Američki vojnici stižu 23. oktobra 2018. u Norvešku na vežbu NATO

Evropa raspolućenog glasa

Vrhunac je nagoveštena namera Vašingtona da istupi iz nuklearnih sporazuma i da vrati u Evropu na stacioniranje još i atomski naoružane rakete.

Zapadne prestonice su u neprilici. U strahu su da njihova nesaglasnost s takvim korakom, a ona je uočljiva i ispoljiće se uskoro i glasnije, ne ugrozi tradicionalni oslonac na SAD, u trenutku kada Evropa još nema mehanizam utvrđivanja i sprovođenja samostalne spoljne i odbrambene politike.

Američke “rakete” će, kako stvari stoje, dodatno raskoliti zajednicu sa “dva prestola” – Brisela, pod uticajem Pariza i Belina, i Varšave, koja je kao i London, pronašla oslonac u SAD, ne sledeći liniju Brisela već Vašingtona.

Ministar za odbranu Britanije, podržao je Trampovu odluku u trenutku, čim je predsednik saopštio Amerikancima svoju nameru. 

Varšava je to učinila u utorak, ali i uz još jedan korak više. Predsednik Poljske Andžej Duda ponudio je da Sjedinjene Države svoje nuklearno naoružane rakete rasporede u Poljskoj. Ona se neposredno graniči s Rusijom (Kalinjingradom) i Belorusijom.

Osim Fort Trampa Varšava traži i rakete

Duda je u utorak bio u Berlinu. Baš u Nemačkoj je izrazio “razumevanje za Trampov stav”, preneo je nemački Dojče vele.

Likvidacija sporazuma o oružju, ako do toga dođe, bila bi “posledica situacije u Rusiji koja traje već godinama, doslovno sistematskog kršenja sporazuma”, izjavio je predsednik Poljske, preneo je DW.

U slučaju da se sporazum okonča, “Poljska bi bila spremna da stacionira rakete SAD srednjeg dometa na svojoj teritoriji”, prepričao je DW.

Nedavno, boraveći u Vašingtonu, predsednik Poljske je pozvao Ameriku da u Poljskoj organizuje američku vojnu bazu, Fort Tramp. I to o trošku Poljske, koja izrasta u najvećeg kupca američkog naoružanja.

“U Poljskoj, Vašington se doživljava kao istinski garant bezbednosti, u druženju koje ima korene u istorijskom strahu od Rusije”, objasnio je Dudinu ponudu Americi DW.

“Mi delimo mišljenje da Rusija krši ugovor, uvodeći nove rakete. Ako je sporazum prekršen, onda opravdano iskrsava pitanje kuda odatle”, izjavio je istog dana šef diplomatije Poljske Jacek Čaputovič.

Stvarna opasnost je od Rusije, ne od SAD, rekao je Čaputovič.

“Čak i da Amerika gradi oružje zabranjeno ugovorom, to oružje sigurno ne bi bilo upotrebljeno protiv Poljske”, citiran je ministar Poljske.

Poziv Nemačkoj da bude glasna

Glas Berlina i Pariza, pogotovo Brisela čiji je diplomatski manevar ograničen jer se zasniva na konsensusu, ne čuje se ili se tiho čuje. 

Bivši šef diplomatije Zigmar Gabrijel pozvao je Nemačku “da istupi” i iskaže se o kritičnom pitanju, ali je to saopštio u autorskom komentaru. Bivši ministar je bivši, nije funkcioner sadašnje vlasti. Ipak, Gabrijel poziva da Berlin kroči u arenu, i bude nedvosmislen i glasan – u odbrani sporazuma, protiv ideje da pakt bude obesnažen.

“Za razliku od ranije, g. Tramp postupa bez ikakvih savetovanja sa NATO saveznicima. On još jedanput pokazuje koliko mu malo znači zapadni savez”, piše Gabrijel.

Bivši ministar oglasio se u četvrtak u nemačkom listu Handelsblat.

“...Podeliti i oslabiti Evropu je strateški cilj ideoloških hardlajnera u Beloj kući i oko nje. Cilj je ‘promena režima’ naše liberalne demokratije u pravcu poslušnosti autoritetu SAD. Taj segment političke scene Amerike želeo bi da nas, Evropljane, ganja naokolo kao zečeve. Bilo bi dobro da se Berlin, u Evropi, osvrne na ovo pitanje što pre. Evropska inicijativa da se sporazum o kontroli naoružanja podrži trebalo bi da bude prvi korak..”, piše Zigmar Gabrijel.

nato-nem-tenkovi-norveska-

Dva nemačka tenka u Norveškoj na vežbi Trajdent ( "Trident Juncture") koja će trajati od 25. oktobra do 7. novembra

Šojguov raport stanja

Naspram Evrope spetljane NATO paktom, u zamci sinhronog dejstva sve izrazitijeg vojno-političkog trougla Vašington, London, Varšava, koji kontroliše procese i poziva Trampa, Putin koji ništa još ne kaže – Rusija ima pred sobom samo enigmu rastućeg ugrožavanja bezbednosti.

Koliko su spremni da rizikuju anglo-američki gospodari na Zapadu? Na šta će se još rešiti u produžetku?

U sredu, u Minsku se sastao kolegijum vojnih resora država u savezu, Rusije i Belorusije. Iza zatvorenih vrata resori su izučavali i raspravljali o situciji, prenela je moskovska Nezavisimaja gazeta.

NATO nije samo prijavio sebe “prisustvom uz naše granice”, već “u neposrednoj blizini razrađuje nastupajuća borbena dejstva”, izjavio je Šojgu, prenela je RG.

U graničnoj zoni “se šire razmere operativne i borbene pripreme, u porastu je intenzitet priprema, a u demonstraciju sile, Pakt aktivno uključuje neblokovske zemlje”, navela je RG.

Ministar je pomenuo manevre u Norveškoj (“Trajdent”), ove nedelje upravo u toku.

putin-sojgu-

Vladimir Putin i Sergej Šojgu

Rusija i saveznici

Uočljivo je kako zapadni generali uvećavaju borbeni sastav svojih jedinica i broj jedinica, rekao je.

Pomenuo je 50 hiljada vojnika-učesnika i masivno angažovanu ratnu tehniku. Obrazovana je udarna pesnica od 120 aviona, 60 brodova i više od 10 hiljada jedinica oružja i vojne tehnike, nabrojao je.

“Geografski rejoni za velike vojne vežbe su sve bliže i bliže ruskim granicama”, rekao je ruski ministar vojni. “Istovremeno, beleži se značajni porast izviđačko-obaveštajne aktivnosti NATO na Baltiku i u regionu Crnog mora”, rekao je.

U zemljama Baltika i istočno-evropskim, obrazovani su centri koordinacije, opremljeni su istureni aerodromi, modernizovane morske luke... A sada, izgrađuje se sistem blagovremenog skladištenja materijala i oružja i dorađuje se infrastuktura za brzo prebacivanje vojske iz pozadine ka granicama.

“Rusija i njeni saveznici” prinuđeni su “na mere neutralizacije mogućnih vojnih pretnji iz svih pravaca”, izjavio je Sergej Šojgu.

Ministar je pomenuo uvežbavanje uzajamnih dejstava oružanih snaga Rusije i Belorusije u interesu “osiguranja vojne bezbednosti savezne države”. Obrazuje se “odgovarajuća normativno-pravna osnova, razvija se regionalna grupa armija i zajednička borbena priprema”, prenela je Rasijska gazeta o rusko-beloruskom događaju.

Objavljeno je da iduće godine predstoji rusko-beloruska vežba “Štit Saveza 2019” – ne kao odgovor na bilo koje vežbe, “nego kao odgovor na te pretnje, koje na današnji dan postoje i, na veliku žalost, svake godine postaju veće”, citiran je ministar Rusije.

Povodom krize potencirane američkim anuliranjem nuklearnih sporazuma, oglasio se i državni šef Rusije, predsednik Vladimir Putin, rekavši da će Rusija, u slučaju rasporeda nuklearnog oružja u Evropi odgovoriti sopstvenim razmeštajem potencijala za uništenje – zrno na zrno. Raketom na raketu.

To su elementi stanja iz kog bi se valjalo ispetljati sastankom, samitom ili s čim je mogućno, a da je na raspolaganju dvojici šefova država o čijem se susretu govori.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...