Rim odbio da smanji budžet po diktatu iz Brisela

Nataša Jokić, Strazbur

Italija će u budućnosti nove kredite dobijati pod višim kamatama, pa EU strahuje da će doći u situaciju da mora da spašava italijanske banke
(foto, Rome, 22.10.2018 - italijanski premijer Đuzepe Konte na konferenciji za novinare u Rimu: Giuseppe Conte)

Italijanski premijer Đuzepe Konte juče je, na konferenciji za štampu, izjavio da njegova vlada nema nameru da koriguje budžet čiji projektovani deficit daleko premašuje granice zadate evropskim pravilima o finansijskoj stabilnosti. Rim je i zvanično obavestio Evropsku komisiju da neće promeniti budžet. 

Italijanska vlada za iduću godinu predviđa potrošnju od 37 milijardi evra i deficit od 2,4 odsto ukupnog društvenog proizvoda. Poređenja radi, prethodna vlada projektovala je deficit od 0,8 odsto. Italija je po zaduženosti treća zemlјa u svetu: njen dug dostiže 2 hilјade i 300 milijardi evra.

Evropska komisija sutra treba da najavi kakve će mere preduzeti protiv Italije zbog kršenja finansijske discipline.

Za privredni rast – protiv evropskih pravila

Svi se sada pitaju da li napetost oko italijanskog budžeta najavlјuje novu krizu u EU. Italijanski premijer je istakao da je njegova zemlјa izrazito evropski orjentisana i da nema nikakve šanse da se dogodi "Italokzit", odnosno izlazak Italije iz EU i evrozone, poput izlaska Velike Britanije koji je u toku. To su pre njega već izjavila dva populistička podpredsednika vlade Luđi di Maio i Mateo Salvini.

Na zvanični zahtev Bisela Rimu da objasni zašto je na "svoju ruku" skrojio državni budžet, italijanski ministar finansija Đovani Tria odgovorio je pismom u kome priznaje da budžet Italije za 2019. godinu ne odgovara pravilima iz Pakta za stabilnost i rast.

On je objasnio da je vlada "ipak je morala da preduzme neophodne mere" kako bi pokušala da pokrene privredni rast planiran da iduće godine dostigne 1,5 odsto. Italijanski budžet predviđa i nadoknadu za najsiromašnije i nezaposlene od 750 evra.

Odlučivši da ne ispoštuje evropska finansijska pravila, Italija pokušava, po ugledu na Portugaliju, da izbegne takozvani paradoks štednje kada potrošnja staje zbog smanjenja budžeta i stezanja kajiša, što posle dovodi do zastoja proizvodnje, do ekonomske "kliničke smrti" i opšte ekonomske paralize.

Mediji nezvanično prenose da je ministar finansija Đovani Tria bio za smanjenje deficita budžeta na 2,1 odsto ali su se tome protivili populistički podpredsednici vlade Luiđi di Maio i Mateo Salvini.

Pritešnjena evropska vlada

Stiče se utisak da je krajnje desnom ministru unutrašnjih poslova Salviniju politički dobrodošao sukob sa Evropskom komisijom kako bi on dobio ulogu branitelјa suvereniteta i otadžbine od evropske birokratije. Tome u prilog govori i donekle razmetlјiv ton Salvinijevih izjava tokom prošle nedelјe kada je u više navrata rekao da ga je "baš briga" šta će Brisel reći.

Evropska komisija našla se sada pritešnjena. S jedne strane ona ne želi da igra igru iz koje bi Salvini izašao politički ojačan, a sa druge strane boji se nervoze na finansijskim tržištima.

Američke privatne agencije za ocenjivanje finansijskog stanja preduzeća i država (Fič, Mudis, Standard end Purs ) već su smanjile ocenu Italiji. Posledica toga neminovno je rast kamata pod kojima će Italija moći da uzima nove kredite. Sa merama za podsticanje privrednog rasta Italija će morati još više da se zadužuje.

EU strahuje da će doći u situaciju da mora da spašava italijanske banke. Evropska centralna banka već je najavila da to ne namerava da učini i da je došao kraj "štampanju evra" kako bi se kupili "toksični" odnosno bezvredni papiri čije je gomilanje posledica kriminalnih spekulacija i krize iz 2008. i 2010. godine.

Istorijat zaklјučavanja ekonomskog suvereniteta

Iako italijanska vlada u svom populističkom stilu ističe da je odbacila diktat iz Brisela, rimski dnevnik "Il Sole 24 Ore" izveštava da je Rim ipak odlučio da smanji projekciju javnog deficita bar od 2020. godine.

Zašto Italija kao suverena zemlјa mora Evropskoj komisiji da polaže račune o svom budžetu?

Najkraće rečeno, zato što je monetarni i ekonomski suvernitet država članica EU i evrozone "zaklјučan" odrednicama ugovora o funkcionisanju EU. O tome govore detalјi i pravila kojima su se države članice podredile prihvativši prvo ugovor iz Mastrihta, a onda ugovor iz Lisabona koji imaju ulogu evropskog ustava.

Ugovorom iz Mastrihta, 1992. godine uvedeni su zajednički finansijski kriterijumi koje zemlјe članice moraju da poštuju. Evropska komisija dobila je ulogu kontrolora stope inflacije i javnog duga koji ne može da premaši 60 odsto ukupnog društvenog proizvoda i javnog deficita koji ne može da premaši 3 odsto ukupnog društvenog proizvoda.

Ove obaveze država članica precizirane su pet godina kasnije ustanovlјavanjem Pakta za stabilnost i rast koji je posle dopunjen 2011. godine dodatnim odrednicama.

Procedura za evropske budžete

U maju 2013. godine uvedena je procedura ispitivanja budžeta. To znači da Evropska komisija zahteva od svih država članica da joj pošalјu "projekat budžetskog plana" koji mora da bude u skladu sa preporukama koje je svaka zemlјa dobila od Evropske komisije.

Taj dokument mora da sadrži makroekonomska predviđanja (ukupni društveni proizvod, privredni rast, prihode) kao i definisane ekonomske cilјeve uz objašnjenje kako vlade nameravaju da ih dostignu. Vlasti država članica takođe treba da objasne svoje planove glavnih budžetskih reformi koji mogu da imaju uticaja na druge zemlјe članice evrozone.

Evropska komisija analizira podnete izveštaje država i daje svoje mišlјenje.

Kalendar je sledeći: zemlјe članice evrozone moraju da objave svoje srednjoročne budžetske planove i program stabilnosti između 15. i 30. aprila. Ova dokumenta treba zatim da budu sakuplјena u jedan sa cilјem da se pokaže kako će planirane reforme jedne zemlјe omogućiti da se ispoštuju "nacionalni cilјevi i preuzete obaveze". Do polovine oktobra vlasti imaju obavezu da objave budžet namenjen funkcionisanju centralne administracije.

Uporedo Evropska komisija priprema mišlјenje o stabilnosti "evrozone u celini".

Ako države članice ne usvoje budžet do 31. decembra onda one treba da definišu privremeni budžet. Cilј je Evropske komisije da koordinira situaciju među zemlјama članicama evrozone kako bi se u slučaju krize u jednoj zemlјi izbegao takozvani domino-efekat. Takođe, cilј je konsolidacija Evropske monetarne unije što je projekat koji ide sporo, za sada.

Evropska komisija ne može da kažnjava zemlјe članice, a njena mišlјenja nisu zvanično obavezujuća.

Ipak, Evropski savet može da kazni državu koja nije poštovala pravilo o 3 odsto javnog duga i smanjenju javnog duga. Evropski Savet može državi - članici da izrekne globu u iznosu od 0,2 odsto njenog ukupnog društvenog proizvoda. Podsetimo da je Evropski savet telo EU koje okuplјa šefove država i vlada u organizaciji predsednika ovog tela čiji je zadatak da olakšava postizanje kompromisa. Trenutni predsednik Evropskog saveta je Polјak Donald Tusk. Predsednika Evropskog Saveta niko ne bira već je on imenovan kroz, građanima manje-više nejasne procedure i kuloarske političke kombinacije.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...