Rusija na korak od izlaska iz Saveta Evrope

Nataša Jokić, Strazbur

Generalni sekretar Saveta Evrope pozvao vlade država članica ove panevropske organizacije da "probude mesečare" kako se istorija sukoba i podela na kontinentu ne bi ponovila
(foto, Generalni sekretar Saveta Evrope odgovara na pitanja poslanika Parlamentarne skupštine)

Rusija je na korak od napuštanja Saveta Evrope, panevropske organizacije koja nadzire poštovanje ljudskih prava u ukupno 47 zemalja članica. Bio bi to istorijski događaj kao što je istorijski događaj bio i prijem Rusije u Savet Evrope 1996. godine čime je, smatralo se tada, okončan hladni rat.

Za Srbiju je pitanje eventualnog izlaska Rusije iz Saveta Evrope tim važnije što je Rusija jedna od zemalja koja se suprotstavljala pokušajima Kosova da se učlani u ovu organizaciju.

Rusi ne dolaze „posle Krima“

Odluku o suspendovanju ruske parlamentarne delegacije poslanici u Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope (PSSE) izglasali su pre četiri godine zbog prisajedinjenja Krima Rusiji.

Lišeni prava da učestvuju u donošenju odluka, ruski poslanici od tada se više nisu pojavili u PS Saveta Evrope. U leto prošle godine Rusija je odlučila da prestane da uplaćuje članarinu Savetu Evrope. Zbog toga je u kasi Saveta Evrope 30 miliona evra manje nego što je bilo predviđeno.

Da bi se njena delegacija vratila u Savet Evrope Rusija sada traži ne samo samo povratak glasačakog prava za svoju delegaciju, već zahteva i da se sprovedu reforme unutar Saveta Evrope.

Rusija, naime, smatra da je neodrživo da Parlamentarna skupština Saveta Evrope, koja je samo konsultativno telo, može da oduzima pravo glasa poslaničkoj delegaciji jedne zemlje članice. Kako poslanici delegacija zemalja članica mogu da ukinu pravo jednom narodu da ga zastupaju poslanici koje je taj narod izabrao - pitaju Rusi.  

Rusija insistira da odluka o suspenziji jedne parlamentarne delagacije bude isključivo nadležnost Komiteta ministara - izvršnog tela Saveta Evrope koji čine ministari spoljnih poslova 47 država članica. Njihovi stalni zastupnici su ambasadori pri Savetu Evrope u Strazburu.

sav-ev-jagland-gsek

Torbjorn Jagland, generalni sekretar Saveta Evrope, Norvežanin 

Reorganizacija – zbog „ruskog slučaja“

U Parlamentarnoj Skupštini pokrenuta je, između ostalog i zbog "ruskog slučaja", inicijativa za promenu načina funkcionisanja. O tom predlogu vođena je rasprava ovih dana u Strazburu, u usijanoj atmosferi među posalnicima iz 47 država članica okupljenih na jesenjem zasedanju Parlamentarne Skupštine Saveta Evrope.

Iako se u predlogu ne govori izričito o Rusiji - svi su na nju mislili. Zato su protivnici Rusije kao i do sada blokirali bilo kakvu promenu koja bi mogla da otvori vrata kompromisu i povratku ruske poslaničke delegacije u Strazbur.

Blok zemalja u Parlamentarnoj skupštini, na čelu sa Ukrajinom, Poljskom, Rumunijom, baltičkim zemljama i Gruzijom, kao i poslanici iz nekih stranaka u zapadnoevropskim zemljama na čelu sa Velikom Britanijom, tvrde da Savet Evrope ne sme da popusti pred onim što oni nazivaju "ucenama" Rusije.

Generalnog sekretara Saveta Evrope, Norvežanina Torbjorna Jaglanda, koji se otvoreno zalaže za ostanak Rusije u organizaciji, nisu štedeli.

Konzervativni britanski lord Foks (Foulkes) ponašao se kao da je u krčmi i dobacivao Jaglandu po završteku seanse odgovaranja na poslanička pitanja, vičući:

"Generalni sekretar beži. Boji se da odgovori na naša pitanja".

Ukrajinski poslanici, kao i do sada, prednjačili su po vrlo agresivnom nastupu. Kijev je zapretio da će Ukrajina napustiti Savet Evrope ukoliko bi se ruska delegacija vratila.

Posle svega što se dogodilo u Drugom svetskom ratu, ukrajinski poslanik Kiral išao je dotle da je poredio opasnost koja Evropi, navodno, preti od Rusije sa opasnošću koja joj je pretila od nacističke Nemačke.

Šta ako Rusi nepovratno odu?

"Da li ste spremni da predstavite hitan plan za preživaljavanje naše organizacije (Saveta Evrope) kada Rusija izađe iz nje?" pitao je Kiral, Generalnog sekretara SE Torbjorna Jaglanda u žučnoj raspravi.   

Da stvari budu još komplikovanije, u međuvremenu se ispostavilo da je Rusija u pravu što se pravne strane tiče. Pravni savet Saveta Evrope doneo je mišljenje po kome Parlamentarna skupština, kao konsultativno telo, zaista ne može da suspenduje jednu poslaničku delegaciju.

Posle svega, sada se govori da statut Saveta Evrope i Parlamentarne skupštine nije jasan pa su britanski konzervativci zato predložili da se pribegne neutralnoj ekspertizi pravnih stručnjaka van ove panevropske organizacije.

Zato je na ovonedeljnom burnom plenarnom zasedanju PS Saveta Evrope u Strazburu, odlučeno da se rasprava o reformama odloži za januar.

"I da ste danas usvojili izveštaj sa predlogom reformi Rusija se ne bi vratila. Ono što je sigurno to je da ruska delegacija neće doći u januaru (na zimsko zasedanje) i neće platiti članarinu za 2019. godinu", poručio je Generalni sekretar Jagland poslanicima iz 47 zemalja, odgovarajući na njihova pitanja.

On nije  krio da smatra da bi "izlazak" Rusije iz Saveta Evrope bio greška. "Duboko žalim zbog ovoga što se desilo", rekao je. Ukoliko Rusija napusti Savet Evrope to bi, po Jaglandu, predstavljalo korak nazad za Evropu.

Nove linije podela u Evropi

"Evropska konvencija o ljudskim pravima ustanovljena je za sve muškarce i žene na čitavom kontinentu. Ako Rusija napusti Savet Evrope, građani Ruske Federacije više neće moći da se obraćaju Evropskom sudu za ljudska prava", rekao je Jagland.

"Kada je Rusija primljena u Savet Evrope imala je milion zatvorenika u zatvorima iz sovjetskog doba koji su bili u žalosnom stanju. Evropski sud za ljudska prava osuđivao je Rusiju zbog stanja u zatvorima i Rusija je sprovodila odluke suda i stanje se znatno poboljšalo, broj zatvorenika se takođe smanjio", podsetio je Jagland.

"Ruski problem" u Savetu Evrope tako ostaje otvoren. On je politički, ali i budžetski, jer Rusija uplaćuje najveću članarinu u budžet organizacije.

Generalni sekretar Jagland rekao je da je spreman da za iduću godinu izradi budžet "bez ruskog učešća". Stiče se utisak da to neće biti lak poduhvat iako je budžet Saveta Evrope (47 država članica) deset puta niži od budžeta Evropskog parlamenta (EU sa 27 država članica).  

Savet Evrope, panevropska organizacija osnovana je 1949. godine, odmah po završteku Drugog svetskog rata sa idejom da treba izgraditi Evropu zasnovanu na ljudskim pravima i pravnoj državi i tako sprečiti da nacistički mrak više ikad padne na kontinent.

Ponavljanje istorije sada lebdi kao senka nad "ruskom aferom" u Savetu Evrope. Sam Generalni sekretar Jagland je to nedvosmisleno potvrdio, upozorivši da se plaši "novih linija podele u Evropi" dok su britanski i ukrajinski poslanici odapinjali "strele" u njegovom pravcu.  

On je, odgovarajući na pitanja poslanika, podsetio da su evropske zemlje ušle u Prvi svetski rat kao "Mesečari" (aluzija na naslov jedne istorijske studije). "Na zemljama članicama (Saveta Evrope) sada je da probude "mesečare", da ih zaustave u njihovom hodu... vlade država članica sada treba da deluju", rekao je Jagland. 

sav-ev-rus-soltanovski

Ivan Soltanovski, ruski ambasador pri Savetu Evrope 

Testiranje političke volje ruskog naroda

Italijanski poslanik Orlando, donedavno ministar pravosuđa u svojoj zemlji, pitao je "Gde nas vode ljudi u ovoj Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope koji žele da isteraju druge zemlje?..."

Ovaj iskusni političar uočio je opasnost da Savet Evrope postane poligon za borbu protiv Rusije, umesto da ostane panevropska organizacija za poboljšanje i Rusije i svih ostalih članica, kroz mehanizme za nadziranje poštovanja ljudskih prava i načela pravne države.

Sada se svi pitaju da li će Rusiji da "pukne film" i da li će prosto zalupiti vrata iza sebe.

Naravno, odluka Moskve zavisiće pre svega od razvoja odnosa između Rusije i zapadnih sila jer, kao što je svima jasno,"rusko pitanje" u Savetu Evrope deo je šire priče. To mi je početkom godine potvrdio i ruski ambasador pri Savetu Evrope Ivan Soltanovski.

"To što je ruska delegacija bila lišena prava glasa u Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope bila je manifestacija produbljivanja krize između nekih zapadnih zemalja i moje zemlje“, rekao je ruski ambasador.

"Od samog početka postavljena je veštačka i za nas neprihvatljiva veza između takozvanog pitanja Krima - što za nas uopšte i nije pitanje - da bi se uvele sankcije protiv Rusije ne samo u Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope već i u EU, SAD i šire“, rekao je tada Soltanovski.

"Ako neko želi da testira političku volju i izdržljivost ruskog stanovništva u odnosu na taj pritisak onda neka nastavi sa tom politikom, ali reč je o apsolutno slepoj politici koja ne vodi ničemu", rekao je ruski ambasador i poručio: "Sankcije donose negativne rezultate onima koji su ih uveli - to je dokazana činjenica, ali Rusija nikada neće biti u položaju da prosi za nešto. Ako neko hoće da sarađuje sa nama na osnovama ravnopravnog odnosa - taj je dobrodošao".

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...