Kina preuzima vojnu prevlast u Pacifiku od Sjedinjenih Država

M. L.

Kineska mornarica je lane postala najveća na svetu
(foto, Vežba kineske mornarice u Južnokineskom moru, mart 2018.)

Kineske pomorske snage postupno menjaju odnos snaga u Pacifiku u svoju korist. Peking, zahvaljući tome, ima bolje izglede da realizuje svoje pretenzije u Južnokineskom moru i prema Tajvanu. Geopolitičke i vojne računice su, takođe, jedan od razloga kineskog prodora na afričke obale i do luka u Evropi.

To zaključuju vojno-politički eksperti koje navodi Njujork tajms (The New York Times - NyT) u analizi razvoja odnosa snaga u Tihom okeanu i širim morskim područjima.

kina-vojska-brod-

Kineski novi tip (055) razarača u mornarici, ratni brod od 10.000 tona domaće proizvodnje, snimljen tokom ceremonije porinuća u brodogradilištu Jiangnan u Šangaju, 28. juna 2017.

Pacifik – zona nadmetanja Kine i Amerike

"Vatrena moć kineskih snaga ubrzano raste tako da sada mogu ugroziti američku nadmoć na lokacijama do kojih im je najviše stalo – oko Tajvana i u spornom Južnokinskom moru", navodi ovaj list.

Sve veći deo Pacifika, u kome dugo posle Drugog svetskog rata SAD nisu imale rivala, postaje zona rivaliteta između SAD i Kine.  

"Kina je sada sposobna da ovlada Južnokineskim morem... Ne može se više garantovati da bi SAD pobedile u nekom budućem pomorskom konfliktu s Kinom", smatra admiral Filip S Dejvidson (Philip S. Davidson) koji je na čelu Indijsko-pacifičke komande američkih oružanih snaga.

"Amerikanci to vide kao konkurenciju ali Kina, u stvari, brani svoja prava i interese u Tihom okeanu", komentariše Li Tie iz Kineskom pomorskog instituta u Pekingu. 

kina-jkinesko-more-s

Jedinica kineske mornarice za pomoć podmornicama u Južnokineskom moru

Najveća mornarica na svetu

Lane je kineska mornarica postala najveća na svetu. Ima 317 ratnih brodova i podmornica u aktivnoj službi, a SAD 283. Američka mornarica, smatra se, i dalje je na višem nivou što se tiče kvaliteta ali je razbacanija od kineske. Osim SAD, Kini su rivali i Indija i Japan s kojima ima spor oko ostrva Senkaku u Istočnokineskom moru.

Ponos kineskih pomorskih snaga postaju nosači aviona. Prvi je kupljen od Ukrajine, a drugi je već bio iz sopstvene produkcije. Sada se u Šangaju proizvodi treći.

Posebnu pažnju vojno-pomorskih analitičara izazivaju protivbrodne balističke rakete, dopunjene sve usavršenijom mrežom radara i satelita (pomoću ovih raketa Kina uspeva da na svojoj obali stvori "no-go" zonu dubine od 4.000 kilometara). 

Kina se i dalje ne odriče Tajvana, koji podržavaju SAD, i većeg dela Južno-kineskog mora. Kroz ovo more vode važni pomorski pravci a na njegovom dnu ima verovatno značajnih rezervi nafte. Na delove ovog mora polažu prava, takođe, Vijetnam, Filipini, kao i još neke zemlje.

kina-nosac-aviona-

Kineski nosač aviona Liaoning na manevrima u Pacifiku 2017. godine)

Kineska vojska u Africi

Lane su Kinezi u Džibutiju otvorili svoju prvu prekomorsku vojnu bazu. Ova mala, ali strategijska važna istočno-afrička zemlja na obali Crvenog mora, ugošćava, takođe, i američke, francuske i japanske snage.

"Veoma brzo Kinezi će biti sposobni da pošalju čitavu flotilu u Afriku - radi odbrane tamošnjih svojih aktiva", tvrdi Vasilij Kašin iz Ruske akademije nauka u Moskvi.

kina-vojska-afrika-dziburi-

Doček kineskog vojnog broda u luci u Džibutiju, Afrika

Krajem prošle godine Kina je preuzela strategijsku važnu luku Hambantote na Sri Lanci. Kineske državne firme imaju pod kontrolom luke u Belgiji, Grčkoj, Italiji i Španiji (najvažnija među njima je Pirej koji je vrata Azije, istočne Evrope i severne Afrike).

Peking ove kupovine prezentira kao komercijalne akvizicije, povezane s tzv Novim putem svile. Ne malo zapadnih analitičara drži da ova strategije sledi geopolitičke, a potencijalno i vojne ciljeve.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...