EU i vlada u Berlinu – vise o koncu

Iz Strazbura, Nataša Jokić

Migranstka kriza u EU postala politička
(Brisel, 24. 06. 2018 - Nemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je u nedelju na samitu 16, od ukupno 28 zemalja Evropske unije, da je stvoreno "mnogo dobre volje" za razgovore o neslaganjima unutar EU-a koja se tiču migracija)

Evropski lideri kao da su kasno shvatili da je pitanje prihvata migranata politički dinamit od čije eksplozije bi mogla ne samo da padne vlada u Berlinu  već i da se definitvno raspadne Evropska Unija. Setimo se samo leta 2015. godine kada su milioni beskućnika iz Sirije, Eritreje, ali i Avganistana i Iraka krenuli ka Evropi. Ovo nezapamćeno pokretanje masa u Evropskoj uniji dogodilo se kada su svi politički lideri administracije EU u Briselu kao i država članica EU bili na godišnjim odmorima i nije im padalo na pamet da ih prekinu. Reagovali su tek krajem avgusta.

Opšta evropska pospanost izgleda je prekinuta tek ovih dana kada je postalo očigledno da je vladajuća velika koalicija u Berlinu u opasnosti, što bi moglo da znači i dovođenje u pitanje opstanka EU.

izbegli-brodic-more-

Pitanje prihvata migranata - politički dinamit

Nesloga unutar Unije povodom migranata

Pošto je EU već godinama paralisana zbog podela oko prihvata migranata, francuski predsednik Emanuel Makron i nemačka kancelarka Angela Merkel složili su se prošle nedelje na mini-samitu u Briselu da ovo pitanje bude rešavano kroz ugovore između pojedinih članica EU. Pri tom, ne treba čekati da za tako postignute dogovore između dve ili više zemalja - sve članice EU daju saglasnost. Na taj način prevazišla bi se nesloga unutar Unije, rascepljene po ovom pitanju na zapadno-evropske i istočno-evropske države. Najbolja ilustracija tog stanja je činjenica da su ovaj mini-samit bojkotvale članice Višegradske grupe (Poljska, Madjarska, Češka i Slovačka).

Mini-samit potvrdio je ono što je poznato -  da je EU nesposobna da reši migrantsko pitanje na nivou 28 država članica, kako to zahteva Lisabonski ugovor. Ono što je novo jeste da je samit okupio samo 14 država članica i da su one po prvi put vrlo pragmatično pristupile pitanju prihvata migranata po logici: ako ne mogu sve zemlje Unije da se slože oko rešenja, neka ga rešavaju one koje mogu da postignu saglasnost.

Za sada su dve glavne ideje na stolu - prva je predlog francuskog predsednika i nemačke kancelarke, sa kojim se izgleda slaže i španski premijer, o rešavanju migrantskog pitanja unutar geografskog prostora EU. Druga ideja je ona za koju se zalaže predsednik Evropskog Saveta Donald Tusk - da se otvore centri van teroitorije EU u kojima bi migranti bili sabirani, tu bi podnosili svoje zahteve i dobijali odgovore država EU.

O ovoj drugoj ideji će ovde u Strazburu u sredu raspravljati poslanici iz 47 država članica Saveta Evrope na plenarnom zasedanju Parlamentarne skupštine na kome će učestvovati i srpska poslanička delegacija.

Italijanski premijer Đuzepe Konte tražio je da EU napusti takozvano načelo ugovora iz Dablina po kome migranti i izbeglice mogu da zatraže azil isključivo u onoj zemlji u koju su prvo stupili kada su ušli u Evropsku uniju. On je takođe zatražio da se finansijski kazne zemlje koje odbijaju da prime izbeglice - ovde su pre svega u pitanju zemlje Višegradske grupe koje su bojkotovale skup. Oba ova italijanska predloga podržao je i predsednik Makron.

Nemačka kancelarka je podržala Makrona i ocenila da predstojeći samit svih 28 članica Unije u četvrtak i petak neće doneti globalno rešenje i zato su bilateralni ili multilateralni ugovori u zajedničkom interesu.

eu-samit-24-jun-migranti-

Brisel, 24.6.2018 - Bilo je najpre planirano da se okupe i većaju Francuska, Nemačka, Italija, Španija, Austrija, Bugarska, Grčka i Malta, ali su prisustvo dodatno zatražile Belgija, Holandija, Luksemburg, Danska, Švedska, Finska, Slovenija i Hrvatska. Šesnaestorka je pokušala da pripremi teren u ime 28 zemalja pred odluke koje se očekuju na predstojećem samitu u punom sastavu i sa više tema krajem ove sedmice

Sudbina migranata i nemačke vlade

Kancelarka i francuski predsednik su naročito insistirali na potrebi da se reši problem tražilaca azila koji se kreću unutar evopskog prostora bez granica umesto da ostanu u zemlji EU u koju su prvo ušli i tamo čekaju rešavanje svog zahteva - kako to predviđa ugovor iz Dablina.

Upravo je zbog toga nemački ministar unutrašnjih poslova zapretio da će uspostaviti automatsko zaustavljanje na granici migranata koji dolaze iz Italije ili iz Grčke. Ovo je suprtono stavu kancelarke koja želi da njene odluke budu prethodno usaglašene sa susedima.

Kancelarka je, dakle, pod ultimatumom svog ministra unutrašnjih poslova i veoma politički oslabljena. Diplomatski izvori poverili su novinarima da je početna ideja prošlonedeljnog mini-samita bila spašavanje Angele Merkel.

Deluje zaista da takozvana velika koalicija desnog centra CDU - i konzervativne sestrinske partije iz Bavarske CSU i levog centra socijaldemokrata - visi o koncu. Do koje mere kancelarku Merkel osporavaju njeni sopstveni saveznici u konzervativnoj bavarskoj CSU, govori i činjenica da nisu tražili njenu podršku u predizbonoj kampanji za parlamentarne regionalne izbore u Bavarskoj koji će biti održani u oktobru. Čelnici CSU umesto toga tražili su da ih podrži austrijski kancelar Sebastiajn Kurc u čijoj vladi se nalaze i pripadnici krajnje desnice.

Što se tiče kancelarke - pitanje je da li bi ona politički preživela nove izbore. Desno krilo u CDU i konzervativci pokušavaju da spreče okretanje svojih birača ka krajnje desnoj AfD, koja je u usponu, i to uprkos činjenici da i zvanično ima partnerstvo sa uličarskim neonacističkim pokretom Pegida. Ministar unutrašnjih poslova Zehofer (Seehofer) ne prestaje da ponavlja da Nemačka nije islamska zemlja i upotrebljava za domovinu izraz Hajmat čija je konotacija vrlo problematična zbog zloupotrebe u vreme nacizma.

Vidimo ovde da konzervativci žele da zaustave rast kranje desnice tako što će preuzeti političke formule iste te krajnje desnice "otadžina, bezbednost, hrišćanski koreni". Teško je, međutim, videtu šta je ovde hrišćansko osim reči.

eu-visegradske-grupe-i-kurc

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da će države članice Višegradske grupe (Mađarska, Češka, Slovačka, Poljska) preskočiti neformalni mini-samit Evropske unije o migrantima, zakazan za četvtak u  Briselu: 21. Juna 2018. – lideri Višegradske grupe i austrijski kancelar Kurc

Makijavelizam francuskog predsednika

U Briselu su zabrinuti - znaju da raspad koalicije u Nemačkoj znači otvaranje političke krize ne samo u Nemačkoj već i u Evropskoj Uniji, da bi to značilo i ukidanje Šengenskog slobodnog prostora kretanja ljudi ali možda i robe.

U Francuskoj takođe postaje očigledno da je pitanje migranata postalo politički dinamit. Analitičari se sada pitaju nije li predsednik Makron prosto napravio pogrešnu procenu kada je sav svoj "politički kapital", kako piše L mond, uložio u rešavanje problema evrozone, podcenivši tako problem migranata.

Zanimljivo je da tu istu makijavlističku strategiju – kao nemački konzervativci protiv AfD-a - primenjuje i francuski predsednik Makron. On ima ambiciju da u podeljenoj Evropi, sa politički oslabljenom kancelarkom, postane vođa alijanse Pariz-Berlin-Madrid protiv ekstremista i populista kakvi su na vlasti u Italiji, Austriji i istočnoevropskom državama Višegradske grupe. Kako konstatuje anlitičar pariskog dnevnika Liberasion, Makron hoće da nametne pojednostavljenu šemu: s jedne strane su oni koji kao Makron žele da spasu Evropu, a sa druge su oni koji žele da je unište - populisti, suverenisti, desni i ostali ekstremisti. 

Međutim, ako pogledate izbliza, vidite da Makron koji se predstavlja kao branitelj Evrope protiv populizma, u isto vreme na delu brani ekstremno strogu politiku prema migrantima. Zalaže se za politiku po kojoj 90 odsto onih koji traže azil treba da budu proterani. Marina Lepen i zemlje Višegrada nemaju, zapravo, razloga da se ljute na Makrona - oni su po ovom pitanju istomišljenici. Da ne govorimo da je Savet Evrope više puta opominjao francuske vlasti zbog zatvaranja maloletnih migranta, da u trenutku kada je 2015/2016 više miliona ljudi stiglo u zapadnu Evropu - Francuska nije primila skoro nikoga.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...