Tramp i Putin, uskoro, u Beču?

Petar Popović

Vašington post nagovestio bliski američko-ruski susret, navodeći da “Trampovo insistiranje na samitu izvire iz njegovog uverenja da njih dvojica mogu zajedno rešiti najveća geopolitička pitanja Bliskog istoka i Evrope”
(foto, Tramp i Putin na večeri ekonomskog foruma azijsko-pacifičkih zemalja APEC-a u Vijetnamu 10. novembra 2017.)

Posle Kim Džong-una, u Trampovoj agendi predsednikovih diplomatskih proboja prvi na redu je Putin, najavio je američki Vašington post, iz pera ekipe izveštača tog glasila iz Bele kuće, ohrabrenih za zaključak onim što su u petak, poslednjeg dana pred vikend, čuli od samog predsednika pri njegovom susretu s novinarima.

“Pošto je iskovala nove veze sa Severnom Korejom, Trampova administracija se okreće Rusiji”, glasi naslov tog izveštaja o pripremi nadležnih službenika “da se produži s novim angažmanima, s narednim dugogodišnjim protivnikom: Rusijom”, stoji u prvom pasusu.

Da ne zaseni NATO u Briselu

Saglasno objavljenom tekstu, “očekuje se” da se Donald Tramp i Vladimir Putin sastanu “narednog meseca, dok je (Tramp) u Evropi zbog samita NATO”. Izvor te informacije su “jedan viši funkcioner administracije i dvoje diplomata upoznatih s planom angažovanja”. Sam predsednik “je u petak reporterima rekao da ‘je moguće’ da se on ovog leta sretne s Putinom”.

Insistiranje na angažovanju s Kremljom, “sledi posle meseci Trampovih nastojanja”, ali se šef SAD “suočio sa otporom viših političkih pomoćnika i diplomata, koji dovode u pitanje vrednost sastajanja s Putinom, i brinu da bi sastanak oči u oči mogao baciti senku na samit NATO u Briselu”, navodi WP.

“S Trampovog stanovišta, on je imao uspešan sastanak s Kim Džong-unom, i sada želi isto i s Putinom”, komentarisala je za Post Anđela Stent, stručnjak za Rusiju koja je radila u administraciji Džordža W. Buša. “Njegovi savetnici su međutim još od početka skeptični”, rekla je.

tramp putin vijetnam s

Tramp i Putin u Vijetnamu su se srdačno pozdravili krajem prošle godine - ali potom nije bilo napretka u odnosima SAD i Rusije

Tramp traži, službe bojkotuju

Vašington post piše da je “predsednikova zainteresovanost za sastanak s Putinom obelodanjena marta, pošto je Kremlj otkrio da postoji Trampov poziv ruskom lideru, kazan tokom njihovog telefonskog razgovora”.

Predsednik SAD “pripituje svoje saradnike o tom bilateralnom sastanku još od kako se sreo s Putinom u Vijetnamu, novembra, na margini multilateralnog ekonomskog samita”.

“Posle tog susreta, predsednik je izjavio da želi da pozove Putina u Belu kuću. Mi smo to ignorisali”, citiran je u WP “jedan zvaničnik SAD”.

“Oni su odlučili: Pusti neka prenoći, da vidimo hoće li on to potegnuti ponovo”, protumačio je list izjavu službenika SAD, “koji je, kao i drugi, senzitivno pitanje diskutovao uz uslov anonimnosti”.

Evropa i Bliski istok

Američki list podseća da su susreti dvojice na margini širih, multilateralnih skupova, prvo i jedino što je u odnosima Vašingtona i Kremlja sledilo posle srozavanja na istorijski najniži nivo, povodom Ukrajine.

“Trampovo insistiranje na samitu izvire iz njegovog uverenja da njih dvojica mogu zajedno rešiti najveća geopolitička pitanja Bliskog istoka i Evrope”, navodi Post.

Mesto ovih pregovora, ukoliko se ideja o susretu uopšte ostvari (navodi u WP ukazuju da se u Beloj kući predsednikova inicijativa i bojkotuje!), mogla bi biti Austrija, Beč “koji održava odnose i s Vašingtonom i s Moskvom”, citirana je izjava nadležnog u administraciji za Evropu, Ričarda Hukera, ruskoj agenciji TASS.

Nadvladao svoje pomoćnike

Uspeh šefa SAD u planiranju susreta “obeležava (Trampovu) pobedu nad pomoćnicima koji su ga gurali u prihvatanje brojnih jastrebovskih političkih odluka prema Rusiji, zbog kojih se posle kajao”. WP razjašnjava da je reč o “najvećem isterivanju ruskih službenika (u SAD) u istoriji”, o “sveobuhvatnim sankcijama protiv ruskih oligarha, kojima su uzrokovani šok talasi širinom ruske ekonomije” i odobrenju “transfera protiv-tenkovskih raketa Ukrajini”.

Sada, “Tramp je, međutim, postao čvrst javni zagovornik angažovanja s Rusijom”. U petak, šef SAD je ponovio ono što je već izjavio u Kanadi, da Rusija treba da se vrati u “Grupu osam” industrijskih ekonomija.

“Bolje je imati Rusiju unutar, nego imati je napolju. Zato što, kao Severna Koreja, kao još neko drugi, mnogo je bolje ako se s njima složimo”, izjavio je Tramp.

Krim izgubio Obama

Povodom “Krima”, šef SAD je prozvao predsednika SAD 2014, Baraka Obamu. “Predsednik Obama je izgubio Krim, zato što predsednik Putin nije respektovao predsednika Obamu, nije respektovao našu zemlju i nije respektovao Ukrajinu”, izjavio je Donald Tramp.

Saznanja Vašington posta u resoru spoljnih poslova SAD, upućuju da bi “dvojica lidera, teorijski, mogli da pomognu prevazilaženju davnašnjih razlika o Ukrajini, Siriji, sajber-bezbednosti i mešanju u tuđe izbore”.

Supstanca izveštaja Vašington posta citirana je, osim u ključnim zapadnim agencijama i novinama, i u moskovskom Komersantu.

S tim, što je ruski list pridodao američkim navodima i nešto komentatorskog sadržaja svojih, ruskih sagovornika. Na primer Andreja Fjodorova, direktora Centra političkih istraživanja, koji smatra da je Trampov glavni savetodavni oponent u stvari Rusije Džon Bolton, savetnik šefa države za bezbednost.

Faktor američkih izbora za Kongres

Već afirmisan kao nesimpatizer Rusije, “Bolton insistira da bi takav susret Donalda Trampa imao smisla jedino kada bi on uspeo da garantovano upiše sebi u aktivu nešto nalik samitu s liderom Severne Koreje Kim Džong-unom, u Singapuru”, iznao je Fjodorov.

“U Beloj kući, za sada, nema uverenosti da Donald Tramp, svoj samit s Vladimirom Putinom, može protivnicima prikazati kao spoljno-političku pobedu uoči novembarskih izbora za Kongres SAD”, citiran je ruski stručnjak. “Označila bi takvu pobedu, na primer, saglasnost da se obnove pregovori o nuklearnom razoružanju i očuvanju strateške stabilnosti”, citiran je u Komersantu Fjodorov.

Komersant je citirao izjavu Dmitrija Peskova, šefa za štampu Kremlja ruskom Interfaksu, prema kojoj bi zaista Beč mogao biti grad kandidat za domaćinstvo samita.

Odmah posle samita NATO

“Vi znate da su samu potvrdu održavanja takvog sastanka dva predsednika pretresala tokom poslednjeg telefonskog razgovora. U tom smislu, da bi i Beč mogao biti takav grad”, izjavio je Peskov.

Upoređivanje planova u radnom kalendaru šefova država, ukazuje da bi “optimalni okvir mogućnosti za događaj”, bili datumi 13.-14. jul, naglašava Komersant.

Prosto, 11. i 12. jula je samit NATO u Briselu.

“Za Donalda Trampa je logičnije da taj susret ne preduzme pre samita NATO, 11-12. jula u Briselu, već odmah posle njega – u tom slučaju, rusko-američki samit postaje ‘hit’ evropske turneje predsednika SAD”, rezonuje autor ruskog Komersanta.

U samoj stvari, poenta datiranja je ipak ono što je listu izjavio Andrej Baklanov, iz Udruženja ruskih diplomata, dodavši, “posle samita NATO, kada budu poznati njegovi zaključci”.    

Drugim rečima, prilika je da se dozna u kojoj meri je šef SAD političkim srcem uz agresivnost koju NATO, usmeravan od  njegove zemlje, baš sada demonstrira prodorom prema granicama zemlje s kojom on pregovara. Ili, ima nameru da to počne.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...