Americi potrebna gvozdena pesnica Nemačke

Problemi Donalda Trampa s Berlinom, neraspoloženim da teške milijarde evra odvaja za rat
(Washington, 28.04.2018 - američki predsednik Donald Tramp i nemačka kancelarka Angela Merkel na konferenciji za novinare u Beloj kući u Vašingtonu: Donald Tramp (Donald Trump), Angela Merkel)

Prizorom raskoši državne posete Emanuela Makrona Americi, prošle nedelje, Vašington je bez mnogo reči, više gestovima dao na znanje šta, gledano kroz vizir administracije Donalda Trampa, očekuje od predvodnika Evrope. A predsednik Francuske je upravo tako tretiran, što je podvučeno, ne frazama, nego onim kako je Tramp, radno i bez pompe, neposredno posle Makrona dočekao kancelara Angelu Merkel.

Teško je presuditi da li su smrknuta lica gošće i domaćina ili pak “ljubaznost”, nameštena zbog fotografa, bili upečatljiviji indikatori tegobe u atmosferi ovog drugog susreta.

merkel-tramp-1-osmeh

Washington, 28.04.2018 - američki predsednik Donald Tramp i nemačka kancelarka Angela Merkel na konferenciji za novinare u Beloj kući u Vašingtonu: Donald Tramp (Donald Trump), Angela Merkel  

Lična bliskost

Čime je predsednik Francuske zaslužio to što je uskraćeno kancelaru Nemačke? Objašnjenja ima različitih. Svojevremeno, pri rukovanju kod prve posete Trampa Evropi i Briselu, nije bilo glasila koje nije zapazilo kako je mladi predsednik Trampu tresao ruku “dok mu nije zabeleo članak”.

Demonstrirao je sve što jedan takav stisak i gledanje dvojice dzentlmena pravo u oči može da kaže. Navodno, to jeste proizvelo utisak na Amerikanca. Pokrenulo je proces koji ko zna zašto u novinama nazivaju “hemijom”, a i jeste psihološka “supstanca” olakšanog kontakta ličnosti kasnije.

Bilo je takve “hemije” između Margaret Tačer i Regana, a i “supstance” između Šredera i Putina.

Onda je usledio carski doček Trampa pozvanog za Dan Bastilje u Pariz. I tokom boravka, posle Trampovog oduševljenja vojnom paradom, bila je intima “obeda prijatelja” – diskretna večera “za četvoro” u poš restoranu Ajfelove kule, nad pučinom svetla u noći francuske prestonice.

Rezultat – telefonom, Makron i Tramp, u kontaktu su posle toga “skoro svaki dan”, naveo je britanski Gardian.

tramp-macron-vasington-

Tramp i Makron 24. aprila 2018 u Vašingtonu

Francuzi nadmašili Britance

Ali, uz uslov da sve ovo važi, ima još nešto što, vagajući Evropljane - američke saveznike, Donald Tramp ceni još više – Emanuel Makron je priskočio već na mig, i Francusku pridružio tročlanoj alijansi agresora koji su, predvođeni Amerikom, raketirali sredinom aprila Siriju.

Nemačka se nije pridružila.

Berlin Angele Merkel zadržao se na nivou politički pružene podrške intervenciji. Berlin sledi politiku neučešća u sličnim misijama. Izuzetak u odnosu na generalni stav je saučesništvo u ratnom zločinu SAD i NATO protiv Jugoslavije (1999.).

Od 105 ispaljenih krstarećih raketa, dvanaest projektila ispalile su francuske oružane snage, a svega osam Britanci.

Francuska je angažovala pet fregata (baziranih u Mediteranu), pet “rafal” borbenih aparata, pet “miraža 2000” i dva radar-aviona AVAKS. Britanci? Poslali su u misiju četiri “tornada GR4”, navedeno je u “popisu inventara” agresije koji je objavio Gardian.

Od ideje do izvedbe sve je u napadu na Siriju američko, ali Vašingtonu je potrebno da svet vidi, kako i s kojim kapacitetima u američke vojne akcije uskaču Evropljani saveznici – jer, u perspektivi, kada u dogledno vreme krenu vojna iskušavanja SAD s Kinom, na NATO saveznicima u Evropi “svet ostaje”. Evropi se prepušta da bude spremna da se vojno suoči s Rusijom, kontroliše Afriku i održi se na Bliskom istoku. 

kina-si-modi-

Wuhan, 28.04.2018 - šetnja predsednika Kine Si Đinpinga i premijera Indije Narendre Modija u kineskom gradu Vuhanu: Si Đinping (Xi Jinping), Narendra Modi   

Neratoborni Bundestag

U time zaduženoj Evropi budućnosti, Americi je međutim potrebna gvozdena pesnica Nemačke. Ima vojski i jednih i drugih, ali silu kakva je potrebna Vašingtonu, u stanju je da izgradi samo Berlin, vlasnik najsnažnije industrije, tehnologije i drugog.

Problem je u tome što dosadašnji Berlin, eksponent političkih partija u demokratski biranom Bundestagu, odbija viziju slične američki delegirane “počasti” EU saveznicima.

Partije zastupljene u Bundestagu nisu istomišljenici u temi o ulozi NATO pakta.

Vodeći u zemlji, hrišćanski demokrati ( CDU ), vide sebe kao glavne zaslužne za članstvo u vojnom savezu, u koji je tadašnju Zapadnu Nemačku uveo istaknuti državnik i njihov lider, tada predsednik vlade Konrad Adenauer, 1955.

Ipak, vlada CDU (CSU) plus X, kloni se učešća Nemačke u ratnim misijama, kakva je kaznena ekspedicija protiv Sirije. Politički partneri u vladi Angele Merkel socijal-demokrati, kao i CDU, podržavaju nemačko učešće “u patroliranju logorom” – u mirovnim misijama i u preventivnom nadzoru, a i u takvim ulogama za Nemačku radije bi prišli ako je misija u okvirima međunarodnih institucija nego van saglasnosti UN.

Raspoloženjem javnosti u masi dominira pacifizam, nikako militantnost. Cena plaćena za militantnost u prošlosti bila je bez presedana visoka, i teške posledice obnove izražene su u kontrastno drugačijem mentalitetu Nemaca danas.

Manje od svih su ksenofobični, nemaju strast za marširanjem i predusretljivi su prema strancima. Zatvaranje granica za koje se zalaže Tramp, nije im razumljivo. Pogotovo što sloboda kretanja ima veze s pravilom neograničene trgovine.

sajam-avio-berlin-

Berlin, 28.04.2018 - Sajam vazduhoplovstva u Berlinu (Berlin Air Show)

Levica za rasformiranje NATO

Partija Levih, ne mnogo uticajna jer ima tek 69 od 709 mesta u Bundestagu, jedina je koja se u Nemačkoj zalaže da se NATO pakt čak rasformira! Smatra taj pakt prevaziđenim ostatkom Hladnog rata. Ali, ako stvari već jesu kakve su, Levi su u svakom slučaju protivnik ideje da nemački Bundesver još i učestvuje u NATO misijama u inostranstvu.

Na takvoj protiv-poziciji, Levi su korak od stava desničarske Alternative za Nemačku (AfD) koja ima 92 mesta u parlamentu, današnjoj vladi je glavna opoziciona – ali koja smatra da je NATO pakt u svom sadašnjem obliku rđav, da taj pakt u važnim stvarima bezbednosti Evrope i Bliskog istoka “namerno zaobilazi Rusiju”, a ne podržava čak ni “odnose Nemačke i SAD”, piše o AfD nemački Dojče vele.

U spektru takvih političkih raspoloženja prema NATO paktu, unutar Nemačke, zanimljiv je primer Zelenih, sa 67 poslanika od 709, koji se legitimišu kao politički pokret pacifista – a iz njihovih redova se bio ipak ispilio taj jedan Joška Fišer, bivši šef diplomatije i glavni zaslužni za to što se 1999. i Nemačka pridružila učešću u zločinu SAD i NATO protiv Jugoslavije.

tramp-5-kzs-merkel-

Washington, 28.04.2018 - američki predsednik Donald Tramp na konferenciji za novinare sa nemačkom kancelarkom Angelom Merkel u Beloj kući u Vašingtonu: Donald Tramp (Donald Trump)

Pro-američki preduzetnici

Pro-NATO i pro-američki izuzetak u ovakvom politički pretežno umerenom rasporedu pristalica ili oponenata angažovanja Nemačke u NATO su slobodni demokrati FDP, nesuđeni koalicioni partner Angele Merkel od zimus sa 80 poslanika, koja se izjašnjavaju za “potpunu posvećenost” Nemačke tom vojnom savezu, podržavaju prodor NATO trupama prema Rusiji, u regionu Baltika – i, što je ovog trenutka aktuelno, energično zahtevaju da Nemačka uveća vojne izdatke onako kako traže SAD.

Politički odnosi Berlina i Vašingtona podvrgnuti su ispitivanju “izdržljivosti na stres”, sa stupanjem u Belu kuću Donalda Trampa.

Trampov tvrdi, tgovački direktan nastup pred strojem saveznika na evropskoj strani Atlantika – da Ameriku od sada zanimaju njeni američki interesi, a tek posle svi drugi, i da SAD neće više plaćati račun samo zato da bi se svi u NATO paktu osećali bezbednim, nego “nek’ potegnu šlajpik” i namire račun svoje bezbednosti, motivisao je izjavu kancelara Angele Merkel da je vreme da Evropa krene da sama misli na sebe. Čini se da je to dolilo gorčine u čašu.   

pentagon-panorama-

Komanda američke armije: Pentagon, Vašington

Uterivač Pompeo

U petak, ni 24 sata pošto je preuzeo funkciju, novi državni sekretar za spoljne poslove Majk Pompeo obreo se već u Briselu, na skupu šefova diplomatije zemalja članica NATO pakta. Usput, pošto je odmah zatim produžio na Bliski istok, da čuje podršku Saudi Arabije Vašingtonu za nove američke sankcije Iranu.

Poruka koju je Pompeo preneo Evropi bila je kratka. Ministar SAD “ukorio je saveznike, pre svih Nemačku, zbog nedostatka napredovanja u namirivanju obaveza u trošenju na odbranu”, preneo je nemački Dojče vele.

“Upitan, da li Nemačka čini dovoljno, državni sekretar je odgovorio: “Ne. Oni treba da udovolje obavezama koje su potpisali.”

Svi NATO saveznici treba da odgovore tim obavezama, a rok koji im je Majk Pompeo ostavio da iznesu svoje “finalizirane planove” je juli ove godine.

Reč je o onih dva odsto svakog pojedinačnog BDP, obavezno izdvojenog u budžet odbrane. “Prečku” SAD verifikovanu 2015. na samitu NATO u Velsu do danas su preskočile svega četiri članice vojnog pakta – Grčka, Britanija, Estonija i Poljska.

Da li zato ili ne, ali tek dan pošto je Amerikanac Pompeo podložio još žešće vatru ispod tura NATO ministara u Briselu, šef resora vojnog Nemačke, Ursula fon der Lejen, istupila je sa zahtevom da Berlin Bundesveru prebaci još dvanaest milijardi evra (14,6 milijardi $USA) – mimo 5,5 milijardi evra budžeta odbrane za period 2017.-2021.

U protivnom, resor preti suspendovanjem plana gradnje podmornica s Norveškom, a onda i kupovine šest američkih C130 “herkules” vojnih transportnih aviona, naveo je nemački Bild.

pompeo-rijad

Riyadh, 29.04.2018 - američki državni sekretar Majk Pompeo na konferenciji za novinare sa saudijskim šefom diplomatije Adelom al Džubeirom (Adel Al Jubeir) na aerodromu u Rijadu: Majk Pompeo (Mike Pompeo)

Teške milijarde

Budžet Nemačke za odbranu deveti je po veličini vojni budzet na svetu. Budžet je dosegao 37 milijardi evra 2017, uz plan da bude povećan na 39 milijardi evra ove, 2018. godine – a ta grandiozna suma još ne izražava dva odsto izdvajanja za vojsku i oružje u odnosu na nemački BDP, što zahtevaju SAD i NATO.

Nemačka se ne protivi direktivi. Međutim, saglasno američkoj proceni, sporo je prilagođavanje Berlina tempu rastućih izdataka za rat, i Angela Merkel je i u petak, tokom radne posete kancelara Vašingtonu bila “osuđena” da sluša pridike predsednika Donalda Trampa najviše zbog te pojedinosti.

tramp-makron-2-vodjenje

Tramp i Makron posle obražanja novinarima ispred Bele kuće

Umesto da Berlinu pruži nadu, da se američke uvozne takse možda neće proširiti i na Nemačku, Tramp je insistirao da Berlin brže odluči o većim izdvajanjima za vojsku. Otud sada oblak pod suncem, kojeg nije bilo kada je u Vašingtonu boravio pretendent na ulogu lidera Evrope Emanuel Makron.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...