Merkel najavila susret s Putinom

Petar Popović

Kancelar nemačke vlade i šef Rusije govorili telefonom, pretežno o Siriji, međutim saglasili se da Berlin i Moskva ostanu u kontaktu. Susret lidera sledi “u dogledno vreme”, izjavila Angela Merkel, prva ličnost sa Zapada koja otvara dijalog s Kremljom
(Berlin, 18.04.2018 - nemačka kancelarka Angela Merkel, vicekancelar i ministar finansija Olaf Šolc i ministar za specijalne poslove i šef kabineta Angele Merkel Helge Braun na nedeljnoj sednici kabineta nemačke vlade u Berlinu: Angela Merkel, Olaf Šolc (Olaf Scholz), Helge Braun)

Između Kremlja i Berlina proradio je – telefon. Ni malo nevažno zbivanje u okolnostima zloguke tišine, ako je reč o kontaktima, i reklo bi se, hermetičke političke izolacije Rusije sa Zapada.

Normalni radni razgovori političkih ličnosti zamenjeni su solidarno ponavljanim optužbama Rusije linijom Skripalj – Sirija, u prvom slučaju za korišćenje, u drugom, najmanje za toleranciju upotrebe bojnih otrova od strane njenog saveznika, i ruskim tvrdim negiranjem koje, bez obzira na argumente Moskve, Zapad frontalno ne uzima u obzir.

U takvom kontekstu, rusko-nemački ili nemačko-ruski telefonski kontakt kancelara Angele Merkel i predsednika Vladimira Putina, izuzetno je važan događaj. Pogotovo što vest sledi uz izjavu gospođe Merkel da će uslediti i susret lidera i to “u dogledno vreme”.

merkel-rus-telefon-

Berlin, 18.04.2018 - nemačka kancelarka Angela Merkel na nedeljnoj sednici kabineta nemačke vlade u Berlinu

Saveznik Damaska

Razgovor je inicirao Berlin, mada u informacijama dve strane o telefoniranju pojedinost o inicijativi nije jasno istaknuta. Nemačka je zabrinuta kritičnim stanjem stvari u Siriji. Rusija je saveznik Damaska. “Kao saveznik Asada”, Moskva “ima zajedničku odgovornost” u vezi sa upotrebom hemijskog oružja na tlu Sirije, komentarisala je Angela Merkel stanovište Nemačke (preneo je nemački Dojče vele).

Saglasno DW, ishod razgovora je pozitivan. Kremlj je spreman da “Moskva produži bilateralne kontakte s Berlinom” uprkos razlikama gledišta dve strane.

Dakle, skroman rezultat. Sveden je na obostrano dežurstvo da se iskra na političkom ognjištu ne ugasi. Ali, na frontu Rusija-Zapad, čini se da je to ovog trenutka jedino.  

Putin o vinosti Zapada

U ruskoj verziji saopštenja o telefoniranju, objavljenoj na sajtu Kremlja, Putin je zastupao stanovište, po kome vinost za stanje počiva na Zapadu.

“Predsednik Rusije još jedanput je ukazao da su akcije preduzete od grupe zapadnih zemalja koje su počinile akt agresije protiv Sirijske Arapske Republike izvedene uz flagrantno kršenje normi međunarodnog prava, uključujući Povelju UN, i uveliko su naškodile naporima za mirno rešenje sirijske krize”, veli se u prvoj, od možda svega pet rečenica celog saopštenja.

Reč je, dabome, o raketiranju Sirije pre jedva nedelju dana, od strane SAD, Britanije i Francuske.

Nemačka se nije pridružila svojim ratnim lađama i bombarderima, ali podržala je međunarodno nezakonitu kaznenu ekspediciju tri zapadne sile protiv međunarodno suverene Sirije, politički, solidarnošću sa izvršiocima.

putin-asad-sojgu

Soči, 20. novembar 2017 – sirijski predsednik Asad, ruski predsednik putini i ministar odbrane Rusije Šojgu u ruskom letovalištu Soči

Moskva traži objektivnu istragu

“Ukazano je takođe na značaj preduzimanja pažljive i objektivne istrage od strane misije OPCW (Organizacije za zabranu hemijskog oružja) koja je trenutno u Siriji. Obe strane su izrazile spremnost da olakšaju obnovu političkih i diplomatskih napora koji se tiču sirijskog problema, uključujući ženevski i astanski događaj, i da u vezi s tim produže bilateralne kontakte.”

Reč je o procesima mirovnih pregovora o sirijskom post-ratnom političkom rešenju, što je takođe u okosnici raskola Rusije i Zapada povodom Sirije.

Rusija, Turska i Iran, tri ključna spoljna faktora u finalu ratnog zbivanja, s pretežno vojno poraženim zapadno podržavanim frakcijama, bliže su Astani nego Ženevi, na čijem koloseku je aktivan Zapad - Amerika, pre svega.

Severni tok 2 i Ukrajina

U poslednjoj od rečenica ruskog saopštenja “o telefonu Merkel-Putin”, Kremlj je još saopštio da su strane jedna drugu upoznale sa “stanovištima vezanim za primenu projekta gasovoda Severni tok 2”.

U svom bilansiranju dijaloga, nemačka strana ne pominje gasovod, povodom kojeg je Angela Merkel nedavno ultimativno zatražila da se Moskva i Kijev sporazumeju i o produženom transportu ruskog gasa kroz Ukrajinu.

Merkel je to izrekla kao jedan od preduslova za Severni tok 2.

Dobijeni rat i politička dobit

Vest o kontaktu Berlin-Kremlj nije pobudila mnogo komentara, ali bilo ih je. 

Predsednik komiteta Bundestaga za spoljno-političke odnose Norbert Retgen izrazio je mišljenje da “Rusija naoko nema interesa da sve vreme bude upletena uz stranu Asada i Irana, u jednom beskrajnom i prljavom ratu u Siriji koji se ne može dobiti”.

Potekst poruke je da ima smisla razgovarati.

“Rusija je ostvarila vojne ciljeve i dobitke i mislim, racionalni je interes Rusije da vojne dobitke transferiše u političke dobitke. To bi bila srž i prevashodno u pregovaračkom procesu”. “Kremlj je u sopstvenoj izjavi izneo da će Moskva i Berlin ‘produžiti bilateralne kontakte o tom pitanju’, pošto su ‘obe strane izrazile volju da olakšaju produžetak političkih i diplomatskih napora u vezi sa sirijskim dosijeom”, citirao je DW.

Znaju se dobro

Ispod međunaslova “Putinov najbliži pregovarački partner”, Dojče vele citira Keti Šonk sa Harvarda, kao analitičara uverenog da je Angela Merkel “jedan od najbolje pozicioniranih lidera za posredovanje u razgovorima Moskve i Zapada”.

U mladosti, Angela Merkel je živela u bivšoj Istočnoj Nemačkoj, u prilici da iskustveno upozna i ondašnje prilike, duh a i sovjetsku Rusiju, u čije ime je, u Drezdenu, jedno vreme službovao i Putin. Oboje, i Merkel i Putin, govore oba jezika, što im čini lakim da jasno izraze šta misle, i čitav taj okvir izdvaja Angelu Merkel kao pregovarača Zapada bez konkurenta.

“Angela Merkel nije samo najbliži Putinu pregovarački partner u Evropi nego i pretpostavljena snaga iza sankcija Rusiji. Merkel ostaje najveća nada Zapada u ubeđivanje Putina da okonča rusku agresiju u Ukrajini – i napusti i pomisao da još bilo gde može da preduzima avanture”, citirao je DW analitičarku sa Harvarda.

nem-diplomat-mas

Berlin, 18.04.2018 - nemački šef diplomatije Hajko Mas na nedeljnoj sednici kabineta nemačke vlade u Berlinu: Hajko Mas (Heiko Maas) 

Rusija je sused

Kontakt Berlina i Moskve obnovljen je povodom rata u Siriji, ali on sledi i u promenjenim unutrašnjim okolnostima Nemačke i Rusije, izraženim izborima – u Nemačkoj za Bundestag, u Rusiji, predsedničkim.

Jedna teško obnovljena koalicija nemačkih demohrišćana (i hrišćanskih socijalista) sa socijaldemokratama proizvela je vladu koja je Angeli Merkel donela još jedno kancelarstvo, ali nije joj ostavila na stari način odrešene ruke za samostalno delovanje.

Kao i pre, resor šefa diplomatije dopao je, kroz visoku cenu za još jedan savez u vladi, socijal-demokratima, ali novi ministar Heiko Mas nije ni Štajnmajer ni Gabrijel, s natuknicama o mogućnom ukidanju sankcija – već zagovornik “cvršćeg” kursa prema Rusiji.

Saglasno novom ministru, Berlin uz pomoć nove vlade mora da “izmajstoriše” veću koheziju unutar EU i “tvrđi stav” prema Moskvi. U rečniku novog ministra, ako je reč o Ukrajini čija će se “fascikla krize” prva, izgleda, izneti na sto pregovora rekonstruisanih vlada u Berlinu i Moskvi, češće nego kod prethodnika figuriraju izrazi “aneksija” (Krima) i “agresija” (na istoku Ukrajine). To ne obećava lako sporazumevanje sa stranom u čijem rečniku, kada je reč o Ukrajini, figuriraju izrazi “referendum” (Krimljana) i “autonomija” (za Donbas).

To stanje kaže – nema opravdanja za prevelika očekivanja od eventualno prvih rusko-nemačkih razgovora. Međutim, počeće se, uslediće razgovori. Jer, uz svu željenu “čvrstinu”, “Rusija jeste i ostaće naš sused”.

“Potrebno nam je da imamo konstruktivne kanale dijaloga na što je mogućno više nivoa”, izjavio je taj isti, nemački novi ministar inostranih poslova.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...