Skrajnuto lice briselskog sporazuma

Nikola Todorović

Da li je vlast nečim normirana u svom delovanju osim sopstvenim procenama? Pretpostavimo da se parafira neki novi briselski sporazum, i ako ga vlast dovitljivo predstavi kao politički akt - time ostaje van dohvata i ocene Ustavnog suda
(foto, Ivica Dačić, Ketrin Ešton i Hašim Tači, posle potpisivanja Briselskog sporazuma 19. aprila 2013. godine)

Srpske vlasti negoduju jer već pet godina nije formirana Zajednica srpskih opština, predviđena Briselskim sporazumom. Taj naziv se obično koristi za dokument koji su u Briselu parafirali predstavnici vlasti iz Beograda i Prištine, o normalizaciji odnosa,  pod okriljem Evropske unije.

Prilikom trojnog sastanka Vučić – Tači – Mogerini u Briselu, predsednik Srbije ponovio je takav protest, kao i nekoliko dana ranije, posle sastanka sa predstavnikom Stejt departmenta u Beogradu. U obe prilike je izašao pred javnost ocenom da opstrukciju Prištini dopuštaju iz zapadnog dela međunarodne zajednice.

Predsednik Srbije pročitao je, u nedavnom „obraćanju naciji“ odredbe o Zajednici srpskih opština, podstičući time ponovo pažnju i na sam Briselski sporazum. Posle sastanka u Beogradu naglasio je da Albanci nisu ispunili svoju obavezu koja proističe iz „međunarodno pravnog ugovora“.

Ustavni sud odbacio je, međutim, ranije predlog da ispita ustavnost Briselskog sporazuma, navodeći, između ostalog, da ne ispunjava uslove da bi se mogao smatrati međunarodnim ugovorom. Od ove neusaglašenosti koja je promakla neprimetno, mada traži objašnjenje, postoji i važnija, a skrajnuta dilema.

U svom zaključku Ustavni sud je postavio kao „suštinsko pitanje“: da li je „osporeni akt po svojoj prirodi pravni ili politički“. U javnoj raspravi, tadašnji ministar pravde, a sada generalni sekretar predsednika Republike, zastupao je stav da je Briselski sporazum politički akt i da zato Ustavni sud nije nadležan da ga oceni.

Takvom stavu, kakav je zauzeo i Ustavni sud, suprotstavilo se  nekoliko njegovih sudija, smatrajući da mora da se oceni i da je neustavan. Sa puno žestine, kako se može pročitati u Službenom glasniku koji je objavio odluku tadašnjeg sastava Ustavnog suda i izdvojena mišljenja ovih sudija. 

Briselski sporazum je predvideo i da se sva policija na severu Kosova integriše u okvir Kosovske policije, sudske vlasti integrišu i funkcionišu u okviru pravnog sistema Kosova, opštinski izbori organizuju u severnim opštinama u skladu sa kosovskim zakonom i međunarodnim standardima.

U Prištini, tamošnji Ustavni sud je odlučivao o principima predviđenim za Zajednicu srpskih opština i ocenio da ih je, pre njenog formiranja, potrebno usaglasiti na brojnim mestima sa „ustavnim standardima Republike Kosovo“. Navodi da je kosovska skupština ratifikovala sporazum koji naziva međunarodnim. 

Odlukom Ustavnog suda u Beogradu, zapravo je kao suštinsko otvoreno pitanje - da li je vlast nečim normirana u svom delovanju osim sopstvenim procenama. Pretpostavimo da se parafira neki novi briselski sporazum, na način kojim će ga vlast dovitljivo predstaviti kao politički akt van dohvata i ocene Ustavnog suda. Na primer, delegacija po povratku u Beograd saopšti da je u Briselu prihvatila da Kosovo dobije stolicu u Ujedinjenim nacijama, kao deo dogovora za koji smatra da je najbolji mogući za Srbiju. Nije bez osnova da se i tako nešto nagađa iz sadržaja Briselskog sporazuma.

Čitajući odredbe sporazuma predsednik Srbije se zaustavio na  Zajednici srpskih opština. Ali u njemu je i stavka sličnog sadržaja kakva je bila i u „paketu“ predstavnika Stejt departmenta, kako su bar odgonetali mediji, čije isticanje ne bi prijalo ušima ovdašnje javnosti. U  toj odredbi sporazuma kaže se da je „dogovoreno da nijedna strana neće blokirati, ili podsticati druge da blokiraju napredak druge strane na njenom putu ka Evropskoj uniji“. Iz toga se može zaključivati šta se očekuje od Srbije, u ispunjavanju ove obaveze, povodom tretiranja  Kosova. 

Između boravka američkog predstavnika u Beogradu i trojnog briselskog susreta, predsednik Srbije bio je u Njujorku, održan je i neuspešni  tehnički dijalog u Briselu. Koordinate nekog finalnog sporazuma se očito ubrzano iscrtavaju.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...