Miloš Zeman protiv svih
Aktuelni predsednik Češke ušao u drugi izborni krug, ali pikanterija događaja je u faktu da je eventualni reizbor lidera svih Čeha protiv volje Brisela i evropskog Zapada
(Prag, 12.01.2018 - predsednički kandidat i aktuelni češki predsednik Miloša Zeman, sa suprugom Ivanom, glasa na predsedničkim izborima u Češkoj)
U Češkoj popularan, šef države Miloš Zeman (73) na putu je “da odbrani titulu”, mada sa svega 40 odsto dobijenih glasova u prvom krugu izbora sa više kandidata nije uspeo da već u subotu produži pravo daljeg službenog boravka u praškim Hradčanima.
Saglasno agencijama, Zemanova prestižna ali za reizbor svakako nedovoljna dobit, rezultat je 90 odsto proverenih listića, u procesu koji je u subotu uveče još u toku ali sa ostatkom iz kojeg ne može proizići preokret.
Drugoplasirani, i sa 25 odsto svih “za” već u “političkom novčaniku”, je bivši šef Češke akademije nauka, profesor Jirži Dragoš, predsednikov ljuti spoljno-politički kritičar koji zahteva reafirmaciju odanosti Praga Evropskoj uniji i NATO paktu.
Saglasno britanskom Gardianu, ključ Dragoševog programa jeste korekcija Zemanovog “prijateljskog pristupa Rusiji i, umesto toga, reafirmacija obaveza republike Češke prema EU i NATO”.
“Zeman se založio za referendum o produženom članstvu u oba”, naveo je Gardian.
“Dragošev stav je usmeren ka jačanju prozapadne orijentacije Republike Češke”, kaže Gardian. Njegova “glavna kritika” Zemanove politike je “bliskost Kremlju”, što “ugrožava češku demokratiju” i odgovara “želji Rusije da destabilizuje EU”, navodi britanski list.
“Tekuće držanje predsednika Zemana prema Moskvi je neprihvatljivo”, citiran je Dragoš. “To je jedan od glavnih razloga da se on mora zameniti. Ja sam već upozorio kako lako možemo biti izmanipulisani ruskom dezinformacionom kampanjom i uticajem”, citiran je Zemanov protiv-kandidat.
Prag, 12.01.2018 - glasanje na predsedničkim izborima u Češkoj: Jiri Drahos - predsednički kandidat
Evropa od nečeg bolesna
Država Čceška je parlamentarno ustrojena republika, ima praksom potvrđenu demokratsku reputaciju, i usmerava se poslanički kontrolisanom politikom vlade.
Nije funkcija šefa države ta, koja raspolaže instrumentarijem i ustavnom snagom, da ustrojstvo Češke ugrozi, poništi ga i dovede pod vlast jednog čoveka. A, ipak, ovog trenutka, češki predsednički izbori, i mogućnost, makar teoretska, da predsednik Miloš Zeman bude reizabran na dužnost, odzvanja odjekom po kome bi se kazalo da je na kocki ne sudbina Češke, nego i NATO i Evropske unije.
Ovakav utisak posmatrača nije varka – pogledajte bilo koji od izveštaja evropskih najuglednijih glasila, pretendenata na čast novinarske profesije i objektivnost, koliko još juče. Prepuni su kvalifikacija “proruski” ili “prozapadni”. Nesumnjivo najubedljivih signala da je Evropa od nečeg teškog i opasnog bolesna.
“Dijagnoza” tog stanja dugo i predugo idealizovane “Evrope”, Evrope koja je raj i spasenje za sve koji su istorijski imali nesreću da bez svoje volje i mogućnosti da biraju žive i vide i ono drugo – život pod čizmom komunista čija je centrala bio Sovjetski Savez, zaslužuje mnoge analize i osvrte. Ali, jedna od prvih opasnih bolesti od koje već strada dična EU, je baš onaj prvi simptom uočen i kod njene komunističke posestrime svojevremeno, Kominterne – izražen kroz gubitak poverenja “u drugove u našim redovima”.
Drugovi revizionisti sa istoka
Zapad, ono srce velike i sočne lubenice EU, politički gazda mamutski velike birokratije sa 40 hiljada službenika čija je firma “Brisel”, izrazito je, i u sve većoj meri nepoverljiv prema sve češće politički neposlušnim “drugovima” na istoku Unije.
Učestali su akti međusobne političke solidarnosti (različitim povodom, ne samo povodom izbegličkih kvota!) Višegrađana, Poljske i Mađarske, pa uz njih tu i tamo u ponečemu i Češke, i Slovačke, pa kao da je reč o nekakvoj zarazi, uz njih i van-višegradske Austrije – a u podlozi političke potke uočava se otpor “idejno pokolebanih drugova” monopolu Berlina, Pariza, Brisela ... na tumačenje šta jeste i šta treba da bude Evropska unija!
Taj revizionizam i broj “drugova koji se kolebaju”, učinili su da češki, po svemu drugome rutinski predsednički izbori, ovog vikenda budu događaj broj jedan.
Prag, 12.01.2018 - predsedničkog kandidata i aktuelnog češkog predsednika Miloša Zemana provocirala je žana obnaženih grudi tokom glasanja na predsedničkim izborima u Češkoj
Ignorisao debatu s jednom idejom
Suočen s “dobro pola tuceta” svojih, uglavnom bezidejnih predsedničkih oponenata (ne računajući njihov zajednički zahtev da on bude zamenjen), Zeman se u predizbonoj debati nije našao motivisanim da čak i priđe, i sa “klina skine” i navlači “rukavice šampiona”, branioca titule.
Propustio je da dođe u Prag, i u jednoj umetničkoj galeriji, pred prestižnom publikom metropole, polemiše o njihovim poentama i kritikama na račun svoje predsedničke politike.
I prvo i drugo svodi se na jedno – pobediti i ukloniti s mesta šefa države “proruskog” Miloša Zemana i zagladiti političke nesaglasnosti Češke i Brisela.
Prva figura tog “špila” identičkih kopija je Jirži Dragoš, “nezavisan, akademik i politički novajlija”, opisao je jedan od znalaca Češke za nemački Dojče vele. Ali zajednička nevolja svih njih zajedno je to što su krajnje neraspoznatljivi (da se baš ne kaže nepoznati) u unutrašnjosti zemlje, tamo malo dalje od krugova prestonične elite. Među onima kojima ne smeta što njihov predsednik “puši cigaretu za cigaretom”, ne zgraža se nad “dobrom kapljicom” i slobodan je da , nesputan smernicama Brisela, ima i slobodno kaže svoje, ne evropsko nego češko mišljenje.
Juri za kineskim investicijama
Saglasno prikazu DW, prva zamerka Zemanovoj politici je to što je bila “alternativna spoljno-politički”.
“Podstakao je podozrenje zapadnih prestonica time što je stao protiv sankcija Rusiji i jurio za kineskim investicijama. Njegova retorika pogodila je međunarodni ugled Republike Češke, dovodeći je u klub ‘trablmejkera’ predvođen Mađarskom i Poljskom, uprkos mnogo umerenijoj vladinoj politici”.
“Još jedno predsedništvo Zemana još više bi komplikovalo bilo kakvo približavanje ‘jezgru’ EU. On će se držati anti-EU i anti-migrantskog dnevnog reda”. Dragoš, naprotiv, “insistira da je EU temeljac Republici Češkoj i demonstrira državništvo, a ne sirovu retoriku”, međutim “pribojava se populističkog raspoloženja”.
“Narod je masovno indoktriniran strahom od široke migracije, zabrinutošću zbog mogućnog nedostatka posla u budućnosti, hegemonije velikih zemalja EU i sl.”
Uveren da shvata uzrok razlaza s “populističkim” javnim mišljenjem ni Dragoš ipak “nije izneo strategiju za fiksiranje naprislina i omogućavanja Pragu da se pokrene prema ‘jezgru’ EU”.
Osim što ponavlja da naredni predsednik “mora biti otvoren, govoriti istinu, i nuditi viziju kako da se brane naši strateški interesi unutar EU”, citirao je svoje praške sagovornike nemački DW.
Drznuo se na ambasadora SAD
Godine 2015, Miloš Zeman je zabranio da ambasador SAD u Češkoj Endrju Šapiro i pristupi Praškom dvorcu, inače službenoj rezidenciji predsednika Češke, objavio je u to doba Rojters i, razumljivo, pohitala je I, senzaciju neviđene hrabrosti u odnosu na hegemona u Vašingtonu, prenela sva štampa.
“Za ambasadora Šapiroa vrata Dvorca su zatvorena”, citirao je Rojters predsednika.
Povod je bila Šapiroova javna kritika odluke predsednika Zemana da se odazove pozivu Rusije i prisustvuje svečanostima jubileja pobede nad fašizmom, maja te godine u Moskvi.
Sledeći liniju Vašingtona, Brisel je bio odlučio da lideri EU bojkotuju događaj.
“Ne mogu da zamislim da češki ambasador u Vašingtonu govori američkom predsedniku gde će putovati. Neću dopustiti da bilo koji ambasador ima bilo šta da govori o mojim inostranim putovanjima”, objasnio je svoj stav o ambasadorskim merodavnostima dostojanstveni predsednik Češke.
Međutim, na Zapadu, već je bio “obeležen”, jer godinu dana pre incidenta “usudio se” i kritikovao uvođenje sankcija EU Rusiji. Osim toga, izjavio je da je Krim oduvek bio ruski, imajući na umu da je sovjetski vođa Hruščov, ne pitajući bilo koga, prekrojio kartu i rusko poluostrvo – pricrtao Ukrajini. Računajući, ovako ili onako, sve je to Sovjetski Savez.
Nazvali su ga Putinovim prijateljem. Ima li crnjeg žiga od epiteta te vrste za nekoga u EU ko želi da bude u prijateljstvu s Briselom?