Vučić i Putin u Kremlju

Petar Popović

Rusija podržava suverenu Srbiju i stabilan Balkan, a Beogradu nudi gasa i za izvoz, krajnje olakšanu razmenu i uspostavljanje zone slobodne trgovine, rezimirao predsednik Rusije posle razgovora dve strane u utorak
(Moskva, 19.12.2017 - susret predsednika Rusije i Srbije, Vladimira Putina i Aleksandra Vučića u Kremlju)

Rusija će produžiti “Srbiji podršku na planu osiguranja njenog suvereniteta i teritorijalne celovitosti”, izjavio je predsednik Vladimir Putin, nakon što je u Kremlju konferisao s predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i pojavio se u utorak posle podne s gostom koji je s delegacijom u poseti Moskvi pred novinarima, preneto je na sajtu Kremlin.ru.

Putin je izjavio da Rusija ostaje “zainteresovana za stabilizaciju prilika” u regionu Balkana, “za razvoj uzajamno korisnih veza sa svim balkanskim zemljama”, preneto je na sajtu Kremlja. A govoreći o Kosovu, državni šef Rusije je rekao da bi “situacija trebalo da se reguliše političkim putem i dijalogom strana, saglasno rezoluciji SBOUN 1244”. “Podržaćemo bilo koje uzajamno-prihvatljivo rešenje do kojeg dođu Beograd i Priština”, rekao je Vladimir Putin.

putin vucic moskva

Moskva, 19.12.2017 - konferencija za novinare predsednika Rusije i Srbije, Vladimira Putina i Aleksanra Vučića u Kremlju

Ruskog gasa i za re-eksport

Putin je razgovore s Vučićem nazvao “sadržajnim i produktivnim”. Rekao je da i sam deli inspiraciju srpskog rukovodstva da se rusko-srpski politički dijalog održi intenzivnim i da se dalje razvijaju međudržavni odnosi dve strane.

Šef Rusije je primetio da se februara 2018. navršava 180 godina diplomatskih odnosa Srbije i Rusije, a u ravni praktičnosti – naveo je više ilustracija rusko-srpske narastajuće ekonomske saradnje.

Na primer, da je dvostrana trgovina ( januar-septembar ) narasla za više nego četvrtinu, dosegnuvši milijardu i po dolara vrednosti. Da u Srbiji ima “više od četiri milijarde dolara” različitog ruski investiranog kapitala. A i pola milijarde srpski uloženih para u rusku ekonomiju.

Onda, da je i dalje ključno polje saradnje oblast energetike, jer Rusija svojim izvozom namiruje 90 odsto u Srbiji potrošenog prirodnog gasa. S tim što će isporuke ruskog prirodnog gasa na dalje, u periodu do 2022, narastati do nivoa od tri i po milijarde kubnih metara godišnje – dopuštajući Srbiji da deo tog ruski kupljenog gasa proda drugim zemljama.

Osim toga što je deo krupnog tržišta ruskog prirodnog gasa, “Srbija može postati važan beočug u njegovom tranzitu”, rekao je Putin. “Razrađuje se pitanje priključivanja srpskih partnera Gaspromovom projektu izgradnje nove maršrute isporuke energenata, Turskom toku”, rekao je.

putin-vucic-moskva-2-

Moskva, 19.12.2017 - susret predsednika Rusije i Srbije, Vladimira Putina i Aleksandra Vučića u Kremlju

Zona slobodne trgovine Srbije i EAZ

Osim Gasporoma, šef Rusije je pomenuo i angažovanje još nekoliko ruskih energetskih kompanija u Srbiji, Gaspormnjefta kroz NIS, što podrazumeva “jedanaest hiljada radnih mesta i više od tri milijarde već uložinih investicija”, Lukoil i Silovije mašini, u HE Đerdap. Pomenuo je ruske banke, Sberbank i Vnještorg bank u finansijskoj saradnji i s građanima i s pravnim licima. Međutim – ukazao je i na “mogućnosti uvećavanja poslovnih veza koje bi se otvorile uspostavljanjem zone slobodne trgovine Evroazijskog ekonomskog saveza i Srbije”.

Putin je rekao da su konslutacije eksperata o tome u toku. “Računamo da će njihov ishod biti uzajamno korisna saglasnost o zoni slobodne trgovine”, rekao je.

Vladimir Putin je istakao i rusko-srpsku humanitarnu i kulturnu saradnju. Rekao je kako je uz rusko učešće u Beogradu završena “montaža mozaika na kupoli hrama Svetog Save”. Dotakao se gostovanja hora Aleksandrov u Beogradu, i rekao je da je zahvalio predsedniku Srbije na odluci da se park u centru Beograda, imenuje prikladno sećanju na ansambl Aleksandrova, koji je relativno nedavno stradao u avionskoj nesreći.

Razgovori su zaključeni potpisivanjem različitih službenih dokumenata. U rezimeu dvostranog dijaloga nije pomenuto bilo šta što je u vezi sa vojnom saradnjom dve strane – ali na fotografiji delegacija objavljenoj na kremlin.ru, nije teško uočiti krupnog Dmitrija Rogozina, resorno zaduženog za rusku vojnu industriju. U zapadnoj štampi je bilo naznaka da Srbija navodno želi da kupi ruske helikoptere i PRO sistem S300. Međutim, iz Moskve, o tome nema ni reči, kao ni o bilo čemu “u maslinastoj boji i uniformi”.

Poseta državnog vrha Srbije Rusiji nije praćena pomnijom pažnjom medija, ni ruskih a posebno zapadnih. Izuzetak je nemački Dojče vele, sa osvrtom na rusko-zapadni srpski mozaik, objavljenim baš u utorak.

putin-kongres-s

Moskva, 19.12.2017 - ruski predsednik Vladimir Putin na skupu Sveruskog narodnog fronta 

Srbija između Rusije i Zapada

“Srbija balansira između Rusije i Zapada”, piše za nemčki Dojče vele Emili Šervin, iz Moskve. To je i naslov osvrta na Vučićevu posetu Rusiji, objavljenog pre nego što je šef Srbije u utorak posle podne primljen u Kremlju, povodom direktnih razgovora s Vladimirom Putinom – te autor, za svoju analizu, nema na raspolaganju još i poslednju pojedinost, rezultat u tom trenutku tek očekivanih razgovora.

Srbija i Rusiju i Zapad drži na distanci, ali da li će ona na kraju morati da izabere?, dilema je koja afirmiše i poentu teksta, jer autor ne nudi odgovor. Ono što je u Kremlju rečeno pre susreta, da će lideri razmotriti stvari koje se tiču “razvoja strateškog partnerstva”, nije bilo dovoljno da bi se to naslutilo. Međutim, sama poseta “pokazuje da Srbija odoleva pritisku da izabere stranu, a zategnutost između Rusije i Zapada narasta”, kaže DW. Potseća, kako je američki diplomata Brajan Ji tokom nedavne posete Beogradu pridikovao Srbima da “ne mogu sedeti na dve stolice, naročito ako su one tako razmaknute”.

Autor, povodom te “dve stolice”, konsultuje Dimitra Bečeva pri Atlantskom savetu, autora knjige “Rivalska sila: Rusija u jugostiočnoj Evropi”, koji potvrđuje da “Vučić nije prvi srpski lider koji gleda i na istok i na zapad”, već je “to bila politika bezmalo svake vlade u Srbiji”.

Mnogo je toga važnog za Srbiju u odnosima s Moskvom, mimo slovenstva i pravoslavlja tih zemalja, ocenjuje Bečev. Evropska unija jeste njen “najveći trgovinski partner i investirala je od 2010. u zemlji sedam puta više nego Rusija”. “Ali Srbija je veoma zavisna od Rusije kada je reč o nafti i gasu.” Razgovarala je o uključivanju u planirani Turski tok naftovod-projekat, o čemu je Šef Gasproma Aleksej Miler s Vučićem diskutovao novembra u Beogradu.

Migovi i S300

DW navodi da je u pregovorima Beograda i Moskve na stolu i fascikla sa srpskim potrebama u oružju. Nemačko glasilo pominje od Rusije kupljene aparate “mig” i kaže da je vlada u Beogradu takođe “u pregovorima o kupovini ruskih S300 protiv-avionskih sistema i vojnih helikoptera”.

Dojče vele citira Vučićevu izjavu da je Srbija “vojno neutralna zemlja”, ali da baš zato mora biti “u stanju da brani svoj prostor”.

Kada je reč o vojsci, do sada “Srbija je uspevala da i u tome sledi oba pravca, s pogledom i na istok i na zapad”, primećuje DW, navodeći da je 2017. “učestvovala u 13 vojnih vežibi sa NATO ili članicama NATO, u sedam sa SAD”, ali i u “dve vežbe sa Rusijom”.

Na tom mestu, ponovo je citiran Dimitar Bečev, koji potseća da “Srbi nisu zaboravili da je NATO 1999. bombardovao tadašnju Jugoslaviju”. Mnogi Srbi se osećaju kao žrtve “toga što se dogodilo 90-tih”. “I Rusija se doživljava kao sila može ispraviti te greške”, kao “saveznik u mnogo bezbednosnih pitanja”. Dimitar Bečev želi da naglasi da je ipak na kraju krajeva “srpsko društvo mnogo više zapadno orijentisano” i da “meka sila” Rusije ovde ne prodire toliko duboko kao u delovima bivšeg Sovjetskog Saveza.

Humanitarni centar u Nišu

Emili Šervin afirmiše i ocenu ruskog stručnjaka za Srbiju – Elene Guskove, iz Instituta za studije Balkana Ruske akademije nauka, koja kaže da vojna saradnja Beograda i Moskve mnogim Srbima daje osećaj “garantije bezbednost”, dok ih se mnogo oseća zbunjenim zbog saradnje njihove zemlje sa NATO. “Oni su ih ne mnogo davno bombardovali a sada im nude da rade zajedno”, citirana je u izveštaju DW iz Moskve Guskova. Vlada Srbije je zbog toga motivisana da sarađuje sa obe strane, citirana je. Guskova je mišljenja da integracija Srbije u EU može podrazumevati integraciju u NATO.

Ima jedna stvar koja može poremetiti srpsko balansiranje između Moskve i Zapada, komentariše autor DW. “To je rusko-srpski humanitarni centar u Nišu.” Pošto objašnjava gde je Niš, autor potseća da je grad blizu i Kosova i Bugarske, a da su tu NATO i američke baze. “Zvaničnici SAD veruju da centar može postati baza Kremlja za špijuniranje Zapada sa Balkana”, navodi DW. Centar u Nišu u stanju je “da ruinira srpsko balansiranje”.

Ako opstane sada, opstajaće...

“Ako Rusija previše opstruira, i naokolo zalegne težinom, Zapad će odgovoriti pritiskom. A onda može postati vrlo teško za Srbiju da održi svoju tradicionalnu poziciju balansiranja između Istoka i Zapada”, citira DW svog sagovornika iz Atlantskog saveta.

“Ali ako Rusija Vučiću ostavi prostor za manevrisanje, tada srpska strategija ‘sedenja na dve stilice’ može da i dalje radi u korist zemlje. Ako vredi sada, kada su stvari veoma polarizovane, vredeće i tokom vremena kada se odnosi između Zapada i Rusije poboljšaju”, citiran je stručnjak. “Sve dok se Srbija vidi kao bojište između NATO, ili Zapada i Rusije, zapadne vlade će naginjati Vučiću. Neće postavljati preteška pitanja.” Ni njima nije “da bace svoj deo kolača”.  I on će se truditi da zadrži sadašnju poziciju Srbije.

Ruski stručnjak pak kaže – Zapad će, a ne Rusija, prisiliti Srbiju da izabere stranu. Guskova ukazuje na “vrlo jasne signale” Beogradu i pozive zapadnih političara da Srbija odluči kome će prići.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...